Летонија Uvoz prirodnog gasa
Цена
Цена
7.634,32 Terajoule
Promena +/-
-567,65 Terajoule
Процентуална промена
-6,92 %
Trenutna vrednost Uvoz prirodnog gasa u Летонија iznosi 7.634,32 Terajoule. Uvoz prirodnog gasa u Летонија je opao na 7.634,32 Terajoule dana 1. 6. 2026., nakon što je bio 8.201,98 Terajoule dana 1. 5. 2026.. Od 1. 1. 2008. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Летонија je bio 5.788,63 Terajoule. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 7. 2015. sa 20.487,00 Terajoule, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 1. 2008. sa 0,00 Terajoule.
The current value of Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 7.634,32Terajoule. Uvoz prirodnog gasa in Летонија decreased to 7.634,32Terajoule from 8.201,98Terajoule.Uvoz prirodnog gasa in Летонија averaged 5.788,63Terajoule from 1. 1. 2008. until 1. 6. 2026..The all-time high was 20.487,00Terajoule (1. 7. 2015.)and the record low was 0,00Terajoule (1. 1. 2008.).
Uvoz prirodnog gasa
Uvoz prirodnog gasa
Максимално
Uvoz prirodnog gasa Istorija
| Datum | Vrednost |
|---|---|
| 7.634,32 Terajoule | |
| 8.201,98 Terajoule | |
| 6.105,89 Terajoule | |
| 6.172,74 Terajoule | |
| 6.291,62 Terajoule | |
| 2.118,69 Terajoule | |
| 631,98 Terajoule | |
| 3.607,01 Terajoule | |
| 6.027,69 Terajoule | |
| 7.429,64 Terajoule |
Slični makro pokazatelji za Uvoz prirodnog gasa
Dolasci turista
Mesečno
Rezerve zlata
Kvartalno
Strana direktna ulaganja
Mesečno
Tokovi kapitala
Kvartalno
Извоз
Mesečno
Индекс тероризма
Godišnje
Спољни дуг
Kvartalno
Спољни дуг према БДП
Kvartalno
Текући рачун
Mesečno
Текући рачун према БДП-у
Godišnje
Трговински биланс
Mesečno
Увоз
Mesečno
Makro stranice za druge zemlje u Европа
Šta je Uvoz prirodnog gasa?
Naslov: Uvoz Prirodnog Gasa: Ključni Makroekonomski Faktor Uvoz prirodnog gasa predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata u oblasti makroekonomije, odražavajući se direktno na privredni razvoj, energetsku sigurnost i međunarodnu trgovinu. Eulerpool, kao profesionalni web sajt za prikazivanje makroekonomskih podataka, posvećuje posebnu pažnju analizi i praćenju ovog vitalnog segmenta. Za mnoge države, prirodni gas nije samo izvor energije, već i ključni faktor u ukupnom ekonomskom balansu. Zavisanost od uvoza prirodnog gasa može imati duboke implikacije na nacionalnu ekonomiju, što čini praćenje i analizu ovih podataka posebno važnim. Osnovni razlozi za uvoz prirodnog gasa često leže u energetskoj deficitarnosti zemalja. Domaća proizvodnja prirodnog gasa često nije dovoljna da zadovolji potrebe industrije i domaćinstava, što zemlju primorava da se osloni na međunarodne izvoznike. Uvoz prirodnog gasa omogućava zemljama ne samo da zadovolje trenutne energetske potrebe, već i da osiguraju dugoročni ekonomski rast i stabilnost. Makroekonomski uticaji uvoza prirodnog gasa su višestruki. Sa jedne strane, smanjuje se pritisak na domaća energetska tržišta, omogućujući diversifikaciju izvora energije, dok se sa druge strane može stvoriti zavisnost od stranih energetskih izvora, što nosi svojevrsne rizike. Kada su cene prirodnog gasa na globalnom nivou visoke, zemlje uvoznici se suočavaju sa povećanim troškovima, što može uticati na inflaciju i smanjiti konkurentnost domaće privrede. Jasno je da su ključni akteri u ovom složenom procesu države izvoznici, koje sve više prepoznaju stratešku važnost prirodnog gasa kao izvora prihoda. Rusija, Norveška, Katar i Sjedinjene Američke Države su među najvećim globalnim izvoznicima prirodnog gasa, te su njihove političke i ekonomske odluke direktno povezane sa globalnom cenom i dostupnošću ovog resursa. Nesigurnosti i geopolitičke tenzije mogu dodatno zakomplikovati dostupnost i troškove uvoza za mnoge zemlje zavisne od prirodnog gasa. Prilikom analiziranja uvoza prirodnog gasa, važno je obratiti pažnju na infrastrukturnu povezanost i planove za razvoj postrojenja za skladištenje i distribuciju. Izgradnja terminala za tečni prirodni gas (LNG) predstavlja značajnu investiciju, ali i ključnu stratešku prednost, omogućavajući zemljama veću fleksibilnost u izboru dobavljača i smanjenje zavisnosti od pojedinačnih izvora. Dalje, energetska politika zemlje igra ključnu ulogu u određivanju strategije uvoza. Postoje države koje potiču postepenu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva, dok druge nastoje da smanje troškove uvoza kroz bilateralne sporazume i dugoročne ugovore sa izvoznicima. Na globalnom nivou, tržište prirodnog gasa karakteriše dinamičnost i stalne promene usled fluktuacija cena, promene u potražnji, kao i razvoja novih tehnologija za eksploataciju i prenos gasa. Cena prirodnog gasa često je nepredvidiva, zaviseći od brojnih faktora uključujući globalne geopolitičke prilike, klimatske uslove i ekonomske faktore. Ovo ukazuje na potrebu stalnog praćenja tržišta i razmatranja različitih scenarija za minimiziranje rizika. Za zemlje kao što su one na Balkanu, koje imaju ograničene izvore prirodnog gasa, uvoz je neophodan ne samo za održavanje energetske stabilnosti već i za podršku ekonomske aktivnosti. Regionalne inicijative i saradnja kroz energetske saveze i zajedničke projekte mogu doprineti sigurnosti snabdevanja i smanjenju troškova. Razvoj regionalnih gasnih mreža i interkonektora omogućava veću otpornost na potencijalne prekide u snabdevanju i ekonomski efikasnije rešenje. Industrijska potražnja za prirodnim gasom često je najveći pokretač uvoza. Prerađivačka industrija, hemijska proizvodnja i sektor električne energije spadaju među glavne potrošače, a njihova produktivnost i konkurentnost umnogome zavise od stabilnog i ekonomičnog snabdevanja prirodnim gasom. U tom smislu, cene i dostupnost gasa direktno utiču na konkurentnost ovih sektora na globalnom tržištu. Značajnu ulogu igraju i politike očuvanja energije i održivog razvoja. Sve više zemalja ulaže u smanjenje energetske potrošnje i povećanje efikasnosti kao odgovor na izazove klimatskih promena i potrebu za ekonomskim balansiranjem. Implementacija ovih politika može uticati na količine potrebnog uvoza, kao i na usmeravanje ulaganja ka održivijim energetskim rešenjima. Zaključujući, uvoz prirodnog gasa je kompleksno makroekonomsko pitanje koje zahteva pažljivu analizu i strateški pristup. Naša platforma, Eulerpool, posvećena je pružanju pouzdanih i detaljnih podataka kako bi se omogućila bolja razumevanja i donošenje informisanih odluka u ovom važnom sektoru. Praćenje trendova, analiza globalnih i regionalnih tržišnih kretanja, kao i razumevanje lokalnih specifičnosti, ključni su za upravljanje rizicima i optimizaciju ekonomskih koristi od uvoza prirodnog gasa.
Uvoz prirodnog gasa Летонија — FAQ
What is the current Uvoz prirodnog gasa in Летонија?
The current Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 7.634,32Terajoule as of 1. 6. 2026..
How has the Uvoz prirodnog gasa in Летонија changed recently?
The Uvoz prirodnog gasa in Летонија decreased from 8.201,98Terajoule (1. 5. 2026.) to 7.634,32Terajoule (1. 6. 2026.).
What is the all-time high for Uvoz prirodnog gasa in Летонија?
The all-time high for Uvoz prirodnog gasa in Летонија was 20.487,00Terajoule, recorded on 1. 7. 2015..
What is the all-time low for Uvoz prirodnog gasa in Летонија?
The all-time low for Uvoz prirodnog gasa in Летонија was 0,00Terajoule, recorded on 1. 1. 2008..
What is the historical average of Uvoz prirodnog gasa in Летонија?
The historical average of Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 5.788,63Terajoule, calculated over the period from 1. 1. 2008. to 1. 6. 2026..
Where does the Uvoz prirodnog gasa data for Летонија come from?
The Uvoz prirodnog gasa data for Летонија is sourced from EUROSTAT and published on Eulerpool.
Više alata i analiza
Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.
Akciofinder
Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.
Insiderkupovine
Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.
Суперинвеститори
Пратите портфолије највећих инвеститора на свету
Dividendni kalendar
Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.
Календар зарада
Сви квартални резултати на једном месту.
Економски календар
Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.
Праћење Конгреса
Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса
Fear & Greed Index
Market Sentiment Indicator
Крипто Fear & Greed Index
Индикатор расположења крипто тржишта
Идеје
Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.
Секторе
Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.
Zemlje
Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.
Стратегија
Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.
Indeks
Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.
Glossar
Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija
Blог
Vesti, partnerstava i najave proizvoda