Летонија Uvoz prirodnog gasa

Цена

Цена

7.634,32 Terajoule

Promena +/-

-567,65 Terajoule

Процентуална промена

-6,92 %

Trenutna vrednost Uvoz prirodnog gasa u Летонија iznosi 7.634,32 Terajoule. Uvoz prirodnog gasa u Летонија je opao na 7.634,32 Terajoule dana 1. 6. 2026., nakon što je bio 8.201,98 Terajoule dana 1. 5. 2026.. Od 1. 1. 2008. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Летонија je bio 5.788,63 Terajoule. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 7. 2015. sa 20.487,00 Terajoule, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 1. 2008. sa 0,00 Terajoule.

Izvor: EUROSTAT

The current value of Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 7.634,32Terajoule. Uvoz prirodnog gasa in Летонија decreased to 7.634,32Terajoule from 8.201,98Terajoule.Uvoz prirodnog gasa in Летонија averaged 5.788,63Terajoule from 1. 1. 2008. until 1. 6. 2026..The all-time high was 20.487,00Terajoule (1. 7. 2015.)and the record low was 0,00Terajoule (1. 1. 2008.).

Uvoz prirodnog gasa

Uvoz prirodnog gasa

  • Максимално

Uvoz prirodnog gasa
Date
Uvoz prirodnog gasa
11. јан 2025.
3.607,01 Terajoule
12. јан 2025.
631,98 Terajoule
1. јан 2026.
2.118,69 Terajoule
2. јан 2026.
6.291,62 Terajoule
3. јан 2026.
6.172,74 Terajoule
4. јан 2026.
6.105,89 Terajoule
5. јан 2026.
8.201,98 Terajoule
6. јан 2026.
7.634,32 Terajoule
Access this data via the Eulerpool API

Uvoz prirodnog gasa Istorija

Uvoz prirodnog gasa — Istorija
DatumVrednost
7.634,32 Terajoule
8.201,98 Terajoule
6.105,89 Terajoule
6.172,74 Terajoule
6.291,62 Terajoule
2.118,69 Terajoule
631,98 Terajoule
3.607,01 Terajoule
6.027,69 Terajoule
7.429,64 Terajoule
...

Slični makro pokazatelji za Uvoz prirodnog gasa

Šta je Uvoz prirodnog gasa?

Naslov: Uvoz Prirodnog Gasa: Ključni Makroekonomski Faktor Uvoz prirodnog gasa predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata u oblasti makroekonomije, odražavajući se direktno na privredni razvoj, energetsku sigurnost i međunarodnu trgovinu. Eulerpool, kao profesionalni web sajt za prikazivanje makroekonomskih podataka, posvećuje posebnu pažnju analizi i praćenju ovog vitalnog segmenta. Za mnoge države, prirodni gas nije samo izvor energije, već i ključni faktor u ukupnom ekonomskom balansu. Zavisanost od uvoza prirodnog gasa može imati duboke implikacije na nacionalnu ekonomiju, što čini praćenje i analizu ovih podataka posebno važnim. Osnovni razlozi za uvoz prirodnog gasa često leže u energetskoj deficitarnosti zemalja. Domaća proizvodnja prirodnog gasa često nije dovoljna da zadovolji potrebe industrije i domaćinstava, što zemlju primorava da se osloni na međunarodne izvoznike. Uvoz prirodnog gasa omogućava zemljama ne samo da zadovolje trenutne energetske potrebe, već i da osiguraju dugoročni ekonomski rast i stabilnost. Makroekonomski uticaji uvoza prirodnog gasa su višestruki. Sa jedne strane, smanjuje se pritisak na domaća energetska tržišta, omogućujući diversifikaciju izvora energije, dok se sa druge strane može stvoriti zavisnost od stranih energetskih izvora, što nosi svojevrsne rizike. Kada su cene prirodnog gasa na globalnom nivou visoke, zemlje uvoznici se suočavaju sa povećanim troškovima, što može uticati na inflaciju i smanjiti konkurentnost domaće privrede. Jasno je da su ključni akteri u ovom složenom procesu države izvoznici, koje sve više prepoznaju stratešku važnost prirodnog gasa kao izvora prihoda. Rusija, Norveška, Katar i Sjedinjene Američke Države su među najvećim globalnim izvoznicima prirodnog gasa, te su njihove političke i ekonomske odluke direktno povezane sa globalnom cenom i dostupnošću ovog resursa. Nesigurnosti i geopolitičke tenzije mogu dodatno zakomplikovati dostupnost i troškove uvoza za mnoge zemlje zavisne od prirodnog gasa. Prilikom analiziranja uvoza prirodnog gasa, važno je obratiti pažnju na infrastrukturnu povezanost i planove za razvoj postrojenja za skladištenje i distribuciju. Izgradnja terminala za tečni prirodni gas (LNG) predstavlja značajnu investiciju, ali i ključnu stratešku prednost, omogućavajući zemljama veću fleksibilnost u izboru dobavljača i smanjenje zavisnosti od pojedinačnih izvora. Dalje, energetska politika zemlje igra ključnu ulogu u određivanju strategije uvoza. Postoje države koje potiču postepenu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva, dok druge nastoje da smanje troškove uvoza kroz bilateralne sporazume i dugoročne ugovore sa izvoznicima. Na globalnom nivou, tržište prirodnog gasa karakteriše dinamičnost i stalne promene usled fluktuacija cena, promene u potražnji, kao i razvoja novih tehnologija za eksploataciju i prenos gasa. Cena prirodnog gasa često je nepredvidiva, zaviseći od brojnih faktora uključujući globalne geopolitičke prilike, klimatske uslove i ekonomske faktore. Ovo ukazuje na potrebu stalnog praćenja tržišta i razmatranja različitih scenarija za minimiziranje rizika. Za zemlje kao što su one na Balkanu, koje imaju ograničene izvore prirodnog gasa, uvoz je neophodan ne samo za održavanje energetske stabilnosti već i za podršku ekonomske aktivnosti. Regionalne inicijative i saradnja kroz energetske saveze i zajedničke projekte mogu doprineti sigurnosti snabdevanja i smanjenju troškova. Razvoj regionalnih gasnih mreža i interkonektora omogućava veću otpornost na potencijalne prekide u snabdevanju i ekonomski efikasnije rešenje. Industrijska potražnja za prirodnim gasom često je najveći pokretač uvoza. Prerađivačka industrija, hemijska proizvodnja i sektor električne energije spadaju među glavne potrošače, a njihova produktivnost i konkurentnost umnogome zavise od stabilnog i ekonomičnog snabdevanja prirodnim gasom. U tom smislu, cene i dostupnost gasa direktno utiču na konkurentnost ovih sektora na globalnom tržištu. Značajnu ulogu igraju i politike očuvanja energije i održivog razvoja. Sve više zemalja ulaže u smanjenje energetske potrošnje i povećanje efikasnosti kao odgovor na izazove klimatskih promena i potrebu za ekonomskim balansiranjem. Implementacija ovih politika može uticati na količine potrebnog uvoza, kao i na usmeravanje ulaganja ka održivijim energetskim rešenjima. Zaključujući, uvoz prirodnog gasa je kompleksno makroekonomsko pitanje koje zahteva pažljivu analizu i strateški pristup. Naša platforma, Eulerpool, posvećena je pružanju pouzdanih i detaljnih podataka kako bi se omogućila bolja razumevanja i donošenje informisanih odluka u ovom važnom sektoru. Praćenje trendova, analiza globalnih i regionalnih tržišnih kretanja, kao i razumevanje lokalnih specifičnosti, ključni su za upravljanje rizicima i optimizaciju ekonomskih koristi od uvoza prirodnog gasa.

Uvoz prirodnog gasa Летонија — FAQ

What is the current Uvoz prirodnog gasa in Летонија?

The current Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 7.634,32Terajoule as of 1. 6. 2026..

How has the Uvoz prirodnog gasa in Летонија changed recently?

The Uvoz prirodnog gasa in Летонија decreased from 8.201,98Terajoule (1. 5. 2026.) to 7.634,32Terajoule (1. 6. 2026.).

What is the all-time high for Uvoz prirodnog gasa in Летонија?

The all-time high for Uvoz prirodnog gasa in Летонија was 20.487,00Terajoule, recorded on 1. 7. 2015..

What is the all-time low for Uvoz prirodnog gasa in Летонија?

The all-time low for Uvoz prirodnog gasa in Летонија was 0,00Terajoule, recorded on 1. 1. 2008..

What is the historical average of Uvoz prirodnog gasa in Летонија?

The historical average of Uvoz prirodnog gasa in Летонија is 5.788,63Terajoule, calculated over the period from 1. 1. 2008. to 1. 6. 2026..

Where does the Uvoz prirodnog gasa data for Летонија come from?

The Uvoz prirodnog gasa data for Летонија is sourced from EUROSTAT and published on Eulerpool.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.