Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Летонија
Najnoviji Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) za Летонија
Цена
104 % of GDP
Promena +/-
+0 % of GDP
Prosjek
118,77 % of GDP
Povijesni maksimum
172,00 % of GDP
1. 12. 2010.
Povijesni minimum
49,00 % of GDP
1. 12. 2000.
Trenutna vrednost Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија iznosi 104 % of GDP. Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија smanjio se na 104 % of GDP dana 1. 6. 2026., nakon što je bio 104 % of GDP dana 1. 3. 2026.. Od 1. 12. 2000. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Летонија iznosio je 118,77 % of GDP. Najviša vrednost ikada zabeležena je dana 1. 12. 2010. sa 172,00 % of GDP, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 12. 2000. sa 49,00 % of GDP.
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија je pao/la 1. 6. 2026. sa 104 % of GDP od 1. 3. 2026. na 104 % of GDP. Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија je u proseku iznosio/la 118,77 % of GDP od 1. 12. 2000. do 1. 6. 2026., dostigao/la je maksimalno 172,00 % of GDP od 1. 12. 2010. i minimalno 49,00 % of GDP od 1. 12. 2000..
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Максимално
Pristupite ovim podacima preko Eulerpool API-ja
100.000 zahteva/mes. besplatno · bez kartice
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Istorija
| Datum | Vrednost |
|---|---|
| 104 % of GDP | |
| 104 % of GDP | |
| 101 % of GDP | |
| 105 % of GDP | |
| 109 % of GDP | |
| 105 % of GDP | |
| 98 % of GDP | |
| 106 % of GDP | |
| 107 % of GDP | |
| 104 % of GDP |
Slični makro pokazatelji za Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Dolasci turista
Mesečno
Rezerve zlata
Kvartalno
Strana direktna ulaganja
Mesečno
Tokovi kapitala
Kvartalno
Uvoz prirodnog gasa
Mesečno
Извоз
Mesečno
Индекс тероризма
Godišnje
Спољни дуг
Kvartalno
Текући рачун
Mesečno
Текући рачун према БДП-у
Godišnje
Трговински биланс
Mesečno
Увоз
Mesečno
Makro stranice za druge zemlje u Европа
Šta je Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)?
Spoljni dug u odnosu na BDP (bruto domaći proizvod) je ključni makroekonomski pokazatelj koji ilustruje odnos između ukupnog spoljnog duga jedne zemlje i njenog BDP-a. Na našoj platformi, Eulerpool, posvećeni smo pružanju preciznih i ažuriranih makroekonomskih podataka kako bi finansijski analitičari, investitori i ekonomisti mogli donositi informisane odluke. Razumevanje odnosa spoljnog duga prema BDP-u omogućava dublji uvid u finansijsku stabilnost i održivost ekonomskog rasta jedne zemlje. Spoljni dug podrazumeva ukupna finansijska sredstva koja zemlja duguje stranim kreditorima. To uključuje zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija, stranih vlada, komercijalnih banaka i drugih finansijskih entiteta izvan državnih granica. BDP, s druge strane, predstavlja ukupnu vrednost svih roba i usluga koje jedna zemlja proizvede u određenom vremenskom periodu, najčešće jednoj godini. Odnos spoljnog duga prema BDP-u omogućava kvantifikaciju i analizu koliko je zemlja zadužena u odnosu na ekonomsku vrednost koju stvara. Visok nivo spoljnog duga u odnosu na BDP može biti signal za potencijalne ekonomske probleme jer označava da zemlja može imati poteškoće u servisiranju svog duga. Ovo može dovesti do kreditnog rizika, smanjenja kreditnog rejtinga zemlje i povećanja troškova zaduživanja. Na primer, ukoliko zemlja ima visok spoljnji dug, mogući su problemi sa likvidnošću te zemlje zbog sve veće potrebe za deviznim sredstvima radi isplate obaveza prema spoljnjim kreditorima. S druge strane, nizak nivo spoljnog duga u odnosu na BDP može ukazivati na stabilniju ekonomsku situaciju i veće poverenje investitora. Jedna od ključnih koristi analize spoljnog duga u odnosu na BDP jeste ocena fiskalne politike jedne zemlje. Vlade često koriste zaduživanje kao alat za finansiranje budžetskih deficita i investiranje u infrastrukturne projekte. Međutim, prekomerno zaduživanje može rezultirati visokom potrošnjom na kamate i glavnicu duga, što može smanjiti sredstva dostupna za druge vitalne sektore kao što su zdravstvo i obrazovanje. Zato je važno posmatrati trendove u kretanju ovog pokazatelja kako bi se procenila dugoročna održivost fiskalne politike. Spoljni dug u odnosu na BDP se takođe može koristiti za poređenje ekonomskih performansi između različitih zemalja. Zemlje sa sličnom ekonomskom veličinom i razvojem mogu imati znatno različite nivoe spoljnog zaduženja, što može ukazivati na razliku u njihovim ekonomskim politikama i sposobnostima upravljanja dugom. Na primer, razvijene zemlje obično imaju niži odnos spoljnog duga prema BDP-u u poređenju sa zemljama u razvoju, koje često koriste spoljne izvore finansiranja za podršku ekonomskom rastu. Na platformi Eulerpool, nudimo detaljne podatke i analize vezane za spoljni dug u odnosu na BDP za različite zemlje. Naši podaci uključuju istorijske trendove, trenutne vrednosti, kao i predikcije budućih kretanja. Ovo omogućava korisnicima da razumeju i procenjuju potencijalne rizike i prilike povezane sa zaduženošću različitih ekonomija. Razumevanje uzroka i posledica promene odnosa spoljnog duga prema BDP-u zahteva dublju analizu ekonomskih uslova i strukturnih faktora. Na primer, globalne ekonomske krize obično povećavaju nivel spoljnog duga jer zemlje često pozajmljuju kako bi stimulisale svoje ekonomije. Takođe, promene u kamatnim stopama na globalnom nivou mogu značajno uticati na servisiranje duga. Kada su kamatne stope niske, zemlje su sklone da se više zadužuju jer su troškovi zaduživanja niži. Suprotno tome, visoki nivoi kamatnih stopa mogu otežati servisiranje duga i potencijalno dovesti do finansijskih problema. Pristup našoj bazi podataka omogućava korisnicima da prate uticaj različitih ekonomskih politika na odnos spoljnog duga prema BDP-u. Na primer, mere štednje koje uvode vlade radi smanjenja budžetskog deficita mogu takođe uticati na smanjenje nivoa spoljnog zaduženja. S druge strane, ekspanzivne fiskalne politike koje podrazumevaju povećanje javne potrošnje mogu dovesti do povećanja spoljnog duga ukoliko se finansiraju kroz zaduživanje. Naša platforma takođe omogućava analizu uticaja geopolitčkih događaja i globalnih ekonomskih trendova na spoljni dug i ekonomski rast. Na primer, trgovinski sporazumi, sankcije, i promene u međunarodnim standardima i regulacijama mogu značajno uticati na spoljne finansijske obaveze zemalja. Razumevanje ovih faktora omogućava bolje predikcije i strategije upravljanja rizicima za finansijske analitičare i investitore. Na kraju, treba napomenuti da spoljni dug sam po sebi nije nužno loš. Ukoliko se koristi za produktivne investicije koje generišu rast BDP-a, može pomoći u ubrzanju ekonomskog rasta i razvoja. Ključ je u upravljanju dugom na način koji obezbeđuje održivost i smanjuje rizike povezane sa prekomernim zaduživanjem. Eulerpool je posvećen pružanju najpreciznijih i najrelevantnijih podataka vezanih za makroekonomske pokazatelje, uključujući spoljni dug u odnosu na BDP. Naša platforma omogućava korisnicima da dubinski analiziraju ove podatke, kreiraju informisane strategije i donose odluke koje su utemeljene na čvrstim ekonomskim osnovama. U svetu gde su ekonomske informacije ključne za uspeh, Eulerpool je vaš pouzdan partner u pristupu i analizi makroekonomskih podataka.
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Летонија — FAQ
Koliki je trenutačni Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија?
Trenutačni Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија iznosi 104 % of GDP na dan 1. 6. 2026..
Kako se Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија nedavno promijenio?
Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија pao je s 104 % of GDP (1. 3. 2026.) na 104 % of GDP (1. 6. 2026.).
Koliki je povijesni maksimum Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија?
Povijesni maksimum Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија bio je 172,00 % of GDP (1. 12. 2010.).
Koliki je povijesni minimum Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија?
Povijesni minimum Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија bio je 49,00 % of GDP (1. 12. 2000.).
Koliki je povijesni prosjek Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија?
Povijesni prosjek Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија je 118,77 % of GDP od 1. 12. 2000. do 1. 6. 2026..
Odakle dolaze podaci o Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) za Летонија?
Podaci o Spoljni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) za Летонија dolaze iz European Central Bank i objavljuju se na Eulerpoolu.
Više alata i analiza
Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.
Akciofinder
Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.
Insiderkupovine
Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.
Суперинвеститори
Пратите портфолије највећих инвеститора на свету
Dividendni kalendar
Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.
Календар зарада
Датуми и времена кварталних резултата на једном месту.
Економски календар
Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.
Праћење Конгреса
Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса
Fear & Greed Index
Индикатор тржишног сентимента
Крипто Fear & Greed Index
Индикатор расположења крипто тржишта
Идеје
Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.
Секторе
Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.
Zemlje
Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.
Стратегија
Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.
Indeks
Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.
ETFs
Више од 9.000 ETF-ова по провајдеру, класи имовине и индексу.
Крипто
Цене уживо и тржишна капитализација главних коина.
Сировине
Gold, oil, gas, metals, agriculture and electricity prices.
Форекс
Курсеви уживо за главне валутне парове.
Glossar
Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija
Blог
Vesti, partnerstava i najave proizvoda