🇱🇻

Летонија Spoljni dug

Цена

Цена
42,807 Млрд EUR
Promena +/-
-1,051 Млрд EUR
Процентуална промена
-2,40 %

Trenutna vrednost Spoljni dug u Летонија iznosi 42,807 Млрд EUR. Spoljni dug u Летонија smanjen je na 42,807 Млрд EUR dana 1. 12. 2025., nakon što je bio 43,858 Млрд EUR dana 1. 9. 2025.. Od 1. 12. 1995. do 1. 9. 2025., prosečan BDP u Летонија bio je 23,60 Млрд EUR. Najveća vrednost je dostignuta dana 1. 6. 2025. sa 44,85 Млрд EUR, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 12. 1995. sa 826,00 М EUR.

Izvor: Bank of Latvia

macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_downmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low

Spoljni dug

Spoljni dug

  • Максимално

Спољни дуг
Date
Спољни дуг
12. јан 1995.
826,00 М EUR
3. јан 1996.
870,00 М EUR
6. јан 1996.
924,00 М EUR
9. јан 1996.
967,00 М EUR
12. јан 1996.
1,16 Млрд EUR
3. јан 1997.
1,15 Млрд EUR
6. јан 1997.
1,35 Млрд EUR
9. јан 1997.
1,48 Млрд EUR
12. јан 1997.
1,63 Млрд EUR
3. јан 1998.
1,68 Млрд EUR
6. јан 1998.
1,79 Млрд EUR
9. јан 1998.
1,74 Млрд EUR
12. јан 1998.
1,76 Млрд EUR
3. јан 1999.
1,79 Млрд EUR
6. јан 1999.
2,05 Млрд EUR
Access this data via the Eulerpool API

Spoljni dug Istorija

Spoljni dug — Istorija
DatumVrednost
42,807 Млрд EUR
43,858 Млрд EUR
44,845 Млрд EUR
43,06 Млрд EUR
39,706 Млрд EUR
42,191 Млрд EUR
42,441 Млрд EUR
40,87 Млрд EUR
40,087 Млрд EUR
40,508 Млрд EUR
...

Slični makro pokazatelji za Spoljni dug

Spoljni dug

U Letoniji spoljni dug predstavlja deo ukupnog duga koji se duguje kreditorima van zemlje.

Makro stranice za druge zemlje u Европа

Šta je Spoljni dug?

Spoljni dug je ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava nivo dugovanja jedne zemlje prema inostranim poveriocima. Na eulerpool-u, kao vodećem sajtu za prikazivanje makroekonomskih podataka, pružamo detaljne informacije i analize o spoljnom dugu različitih zemalja, omogućavajući korisnicima da donesu informisane odluke na osnovu sveobuhvatnih i pouzdanih podataka. Spoljni dug obuhvata sve obaveze jedne zemlje prema stranim entitetima, uključujući dug prema stranim vladama, međunarodnim organizacijama, komercijalnim bankama, i drugim finansijskim institucijama. Njegova važnost u makroekonomiji je nemerljiva, jer utiče na kreditni rejting zemlje, kamatne stope, domaće investicije, devizne rezerve i mnoge druge ekonomske parametre. Razumevanje dinamike spoljnog duga je od suštinskog značaja za investitore, kreatore ekonomske politike i analitičare, jer pruža uvid u finansijsku stabilnost i kapacitete zemlje za servisiranje svojih obaveza. Dug može biti u obliku privatnog duga, koji predstavljaju zajmovi i obveznice koje su izdale privatne kompanije, ili državnog duga, koji odnosi na zaduživanje od strane vlade. Na eulerpool-u, detaljno prikazujemo sve komponente spoljnog duga, uključujući bruto i neto spoljni dug, strukturu duga prema tipu zajmodavaca, valutnoj strukturi, kao i rokove dospeća. Ovaj sveobuhvatni pristup omogućava korisnicima da jasno sagledaju rizike povezane sa strana zaduženjem i bolje razumeju kako se ti rizici prelivaju na celokupnu ekonomiju. Bruto spoljni dug se odnosi na ukupne obaveze zemlje prema inostranstvu, dok neto spoljni dug predstavlja razliku između bruto spoljnog duga i deviznih rezervi zemlje. Devizne rezerve su važan amortizer koji štiti zemlju od potencijalnih šokova, kao što su nagle promene u međunarodnim kamatnim stopama ili valutnim kursevima. Struktura spoljnog duga prema tipu zajmodavaca pruža dodatne informacije o rizicima zaduživanja. Na primer, visok udeo duga prema komercijalnim bankama može ukazivati na veći rizik, jer su uslovi zaduživanja obično nepovoljniji u poređenju sa dugom prema međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) ili Svetska banka. Valutna struktura spoljnog duga takođe igra ključnu ulogu, jer dug denominovan u stranim valutama može povećati rizik zemlje ukoliko dođe do nagle deprecijacije domaće valute. Razumevanje dospeća spoljnog duga je ključno za planiranje servisiranja obaveza. Kratkoročni dug, koji dospeva u roku od jedne godine, može biti posebno problematičan ukoliko zemlja nema dovoljno deviznih rezervi da pokrije ta dugovanja. Dugoročni dug daje veću fleksibilnost, ali i on predstavlja značajan teret ukoliko se dug uvlači u godine niskog ekonomskog rasta ili visokih kamatnih stopa. Na eulerpool-u, naš cilj je da pružimo sveobuhvatne i ažurne informacije koje omogućavaju korisnicima da bolje razumeju međuzavisnost spoljnog duga i ekonomskog zdravlja zemlje. Naša baza podataka obuhvata širok spektar zemalja, uključujući razvijene i zemlje u razvoju, omogućavajući korisnicima da uporede različite ekonomske situacije i donesu informisane odluke. Osim osnovnih pokazatelja, eulerpool pruža i napredne analize koje uključuju trendove u spoljnom dugu, razloge za povećanje ili smanjenje, kao i potencijalne scenarije budućih ekonomskih kretanja. Ova dubinska analiza omogućava korisnicima da bolje razumeju faktore koji utiču na spoljni dug i kako ti faktori mogu oblikovati buduće ekonomske performanse zemlje. Naša platforma je dizajnirana da bude korisnička, omogućavajući lako pretraživanje i vizualizaciju podataka. Kroz interaktivne grafikone i tabele, korisnici mogu brzo i efikasno analizirati kompleksne podatke i doneti informisane investicione ili strateške odluke. Konačno, eulerpool kontinuirano ažurira svoje podatke kako bi osigurali tačnost i relevantnost informacija koje pružamo. U svetu koji je sve više međusobno povezan, razumevanje spoljnog duga postaje ključno za svakoga ko želi da ostane informisan o globalnim ekonomskim kretanjima i rizicima. Naša platforma je tu da vam pomogne da razumete te složene odnose i da na osnovu njih donosite najbolje odluke. Eulerpool je vaš pouzdani izvor za sve informacije o spoljnom dugu i drugim makroekonomskim pokazateljima. Pridružite nam se i osigurajte pravo znanje za vaše ekonomske analize i odluke. Spoljni dug nije samo broj - to je ključni faktor koji oblikuje ekonomske sudbine zemalja širom sveta. Sa eulerpool-om, imate alat u rukama da razumete i iskoristite te podatke na najbolji mogući način.

Spoljni dug Летонија — FAQ

What is the current Spoljni dug in Летонија?

The current Spoljni dug in Летонија is 42,807 МлрдEUR as of 1. 12. 2025..

How has the Spoljni dug in Летонија changed recently?

The Spoljni dug in Летонија decreased from 43,858 МлрдEUR (1. 9. 2025.) to 42,807 МлрдEUR (1. 12. 2025.).

What is the all-time high for Spoljni dug in Летонија?

The all-time high for Spoljni dug in Летонија was 44,85 МлрдEUR, recorded on 1. 6. 2025..

What is the all-time low for Spoljni dug in Летонија?

The all-time low for Spoljni dug in Летонија was 826,00 МEUR, recorded on 1. 12. 1995..

What is the historical average of Spoljni dug in Летонија?

The historical average of Spoljni dug in Летонија is 23,60 МлрдEUR, calculated over the period from 1. 12. 1995. to 1. 9. 2025..

Where does the Spoljni dug data for Летонија come from?

The Spoljni dug data for Летонија is sourced from Bank of Latvia and published on Eulerpool.