Летонија Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)

Цена

Цена

3 % of GDP

Promena +/-

+1,5 % of GDP

Процентуална промена

+100,00 %

Trenutna vrednost Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија iznosi 3 % of GDP. Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Летонија porastao je na 3 % of GDP dana 1. 1. 2020., nakon što je bio 1,5 % of GDP dana 1. 1. 2017.. Od 1. 1. 1992. do 1. 1. 2025., prosečan BDP u Летонија iznosio je -4,02 % of GDP. Vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 1. 1993. sa 11,90 % of GDP, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 1. 2006. sa -21,70 % of GDP.

Izvor: EUROSTAT

The current value of Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија is 3% of GDP. Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија increased to 3% of GDP from 1,5% of GDP.Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија averaged -4,02% of GDP from 1. 1. 1992. until 1. 1. 2025..The all-time high was 11,90% of GDP (1. 1. 1993.)and the record low was -21,70% of GDP (1. 1. 2006.).

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)

  • Максимално

Текући рачун према БДП-у
Date
Текући рачун према БДП-у
1. јан 1993.
11,90 % of GDP
1. јан 2009.
7,90 % of GDP
1. јан 2010.
1,70 % of GDP
1. јан 2016.
1,80 % of GDP
1. јан 2017.
1,50 % of GDP
1. јан 2020.
3,00 % of GDP
Access this data via the Eulerpool API

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Istorija

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) — Istorija
DatumVrednost
3 % of GDP
1,5 % of GDP
1,8 % of GDP
1,7 % of GDP
7,9 % of GDP
11,9 % of GDP

Slični makro pokazatelji za Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)

Bilans tekućeg računa kao procenat BDP-a daje pokazatelj o nivou međunarodne konkurentnosti jedne zemlje. Obično zemlje koje beleže jak suficit tekućeg računa imaju ekonomiju koja u velikoj meri zavisi od prihoda od izvoza, visokih stopa štednje, ali slabije domaće potražnje. S druge strane, zemlje koje beleže deficit tekućeg računa imaju jake uvoze, niske stope štednje i visoku ličnu potrošnju kao procenat raspoloživog dohotka.

Šta je Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)?

Naslov: Trenutni Račun prema BDP-u: Detaljna Analiza Trenutni račun prema BDP-u je ključni pokazatelj makroekonomske politike svake zemlje i predstavlja promenu u međunarodnim transakcijama uključujući trgovinski bilans, neto prihod iz inostranstva i neto tekuće transferi. Kao centralna komponenta platnog bilansa, ovaj pokazatelj nam pomaže da sagledamo širu sliku ekonomske stabilnosti jedne države. Na portalu eulerpool, naš cilj je da pružimo precizne i korisne makroekonomske podatke, i u tom kontekstu, razumevanje trenutnog računa prema BDP-u je od suštinskog značaja za analize i donošenje odluka. Trenutni račun odnosi se na razliku između ukupnih izvoznih prihoda jedne zemlje i ukupnih uvoznih troškova, zajedno sa neto primanjima (kao što su kamate i dividende) i neto tekućim transferima (kao što su donacije i međunarodna pomoć). Kada se ovaj račun izrazi kao procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP), daje jasniji uvid u relativni značaj ovih aktivnosti u širem ekonomskom okruženju. Na primer, pozitivni trenutni račun ukazuje na to da država izvozi više nego što uvozi, što može ukazivati na ekonomsku snagu, dok negativni trenutni račun može ukazivati na deficit u platnom bilansu, što bi moglo predstavljati izazov za ekonomsku stabilnost. Analiziranje trenutnog računa prema BDP-u u kontekstu različitih zemalja može nam pružiti uvid u globalne ekonomske trendove. Na razvijenim tržištima, kao što su Sjedinjene Američke Države ili zemlje Evropske unije, često vidimo fluktuacije u trenutnom računu koje odražavaju složene odnose između domaće potrošnje, investicija i međunarodne trgovine. Nasuprot tome, zemlje u razvoju često mogu imati pozitivne trenutne račune zbog visokog nivoa izvoza resursa. Jedan od ključnih faktora koji utiče na trenutni račun prema BDP-u jeste kurs valute zemlje. Jača valuta može učiniti izvoz manje konkurentnim i povećati uvoz, što može dovesti do deficita trenutnog računa. Politički i ekonomski faktori takođe igraju značajnu ulogu. Na primer, ekonomske sankcije, promene u trgovinskim politikama ili globalni ekonomski šokovi mogu dramatično uticati na trgovinski bilans zemlje i samim tim na trenutni račun. Osim korisnosti za makroekonomske analitičare, trenutni račun prema BDP-u je takođe od vitalnog značaja za investitore i donosioce politika. Investitori koriste ove podatke za procenu ekonomske stabilnosti i rizika ulaska ili izlaska sa određenog tržišta. Negativni trenutni račun može signalizirati potrebu za dodatnim stranim investicijama ili zaduživanjem, dok pozitivni trenutni račun može ukazivati na mogućnosti za ekonomski rast i stabilnost. Za donosioce politika, razumeti dinamiku trenutnog računa je od presudne važnosti za kreiranje efikasnih ekonomskih strategija, uključujući fiskalne i monetarne politike. Na eulerpool platformi, pružamo sveobuhvatne podatke koji vam omogućavaju detaljnu analizu trenutnog računa prema BDP-u za različite zemlje. Naši podaci su konstantno ažurirani kako biste imali na raspolaganju najnovije informacije potrebne za donošenje informisanih odluka. Pored čistih brojeva, nudimo i analitičke alate koji vam omogućavaju da pratite trendove, upoređujete zemlje i prepoznajete ključne tačke preokreta u makroekonomskim tokovima. Posebno je važno napomenuti da trenutni račun prema BDP-u ne treba posmatrati izolovano, već u kontekstu drugih makroekonomskih indikatora kao što su fiskalni deficit, stopa inflacije, i nivo spoljnog duga. Integrisana analiza ovih faktora može pružiti potpuni uvid u makroekonomsko zdravlje zemalja, omogućavajući dublje razumevanje ekonomskih kretanja. U zaključku, trenutni račun prema BDP-u je neprocenjiv alat za analitičare, investitore i donosioce politika. On ne samo da pruža uvid u trgovinske i finansijske tokove, već i pomaže u prepoznavanju dugoročnih trendova i potencijalnih rizika. Na eulerpool platformi, mi smo posvećeni tome da vam pružimo najtačnije i najrelevantnije podatke kako biste doneli najbolje moguće odluke. Kroz pažljivo praćenje i analizu trenutnog računa prema BDP-u, korisnici naše platforme mogu steći dublje uvide i razviti informisane strategije koje doprinose dugoročnoj ekonomskoj stabilnosti i rastu.

Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Летонија — FAQ

What is the current Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија?

The current Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија is 3% of GDP as of 1. 1. 2020..

How has the Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија changed recently?

The Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија increased from 1,5% of GDP (1. 1. 2017.) to 3% of GDP (1. 1. 2020.).

What is the all-time high for Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија?

The all-time high for Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија was 11,90% of GDP, recorded on 1. 1. 1993..

What is the all-time low for Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија?

The all-time low for Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија was -21,70% of GDP, recorded on 1. 1. 2006..

What is the historical average of Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија?

The historical average of Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) in Летонија is -4,02% of GDP, calculated over the period from 1. 1. 1992. to 1. 1. 2025..

Where does the Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) data for Летонија come from?

The Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) data for Летонија is sourced from EUROSTAT and published on Eulerpool.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.