Летонија Vladini prihodi
Цена
Цена
1,96 Млрд EUR
Promena +/-
-25,49 М EUR
Процентуална промена
-1,28 %
Trenutna vrednost Vladinih prihoda u Летонија je 1,96 Млрд EUR. Vladini prihodi u Летонија su opali na 1,96 Млрд EUR dana 1. 6. 2026., nakon što su bili 1,99 Млрд EUR dana 1. 5. 2026.. Od 1. 1. 2003. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Летонија je bio 870,65 М EUR. Rekordna vrednost je dostignuta dana 1. 2. 2026. sa 2,16 Млрд EUR, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 2. 2003. sa 228,39 М EUR.
The current value of Vladini prihodi in Летонија is 1,96 МлрдEUR. Vladini prihodi in Летонија decreased to 1,96 МлрдEUR from 1,99 МлрдEUR.Vladini prihodi in Летонија averaged 870,65 МEUR from 1. 1. 2003. until 1. 6. 2026..The all-time high was 2,16 МлрдEUR (1. 2. 2026.)and the record low was 228,39 МEUR (1. 2. 2003.).
Vladini prihodi
Vladini prihodi
Максимално
Vladini prihodi Istorija
| Datum | Vrednost |
|---|---|
| 1,96 Млрд EUR | |
| 1,99 Млрд EUR | |
| 1,57 Млрд EUR | |
| 1,34 Млрд EUR | |
| 2,16 Млрд EUR | |
| 1,65 Млрд EUR | |
| 1,93 Млрд EUR | |
| 1,43 Млрд EUR | |
| 1,49 Млрд EUR | |
| 1,42 Млрд EUR |
Slični makro pokazatelji za Vladini prihodi
Javni dug
Kvartalno
Odnos javnog duga prema BDP-u
Godišnje
Војни издаци
Godišnje
Вредност државног буџета
Mesečno
Државна потрошња према БДП-у
Godišnje
Државне издатке
Kvartalno
Државни буџет
Godišnje
Захтеви за азил
Mesečno
Индекс корупције
Godišnje
Ранг корупције
Godišnje
Фискална издавања
Mesečno
Vladini prihodi
Prihodi vlade odnose se na sve prihode koje vlada dobija, uključujući poreze, carinske dažbine, prihode od državnih preduzeća, kapitalne prihode i stranu pomoć. Prihodi vlade su deo kalkulacije budžetske ravnoteže vlade.
Makro stranice za druge zemlje u Европа
Šta je Vladini prihodi?
Narodna ekonomija je kompleksan sistem koji je pod uticajem raznovrsnih faktora, a jedan od ključnih elemenata ovog sistema su državne prihode. Na našem sajtu, Eulerpool, posvećenog prezentaciji makroekonomskih podataka, kategorija 'Državni prihodi' zauzima centralno mesto. Ovim tekstom želimo da pružimo sveobuhvatno razumevanje o prirodi, strukturi i značaju državnih prihoda u jednoj ekonomiji. Državni prihodi predstavljaju ukupan priliv sredstava u budžet države, koji omogućavaju vladi da finansira svoje funkcije, uključujući javne usluge, infrastrukturalne projekte, socijalne beneficije i mnoge druge potrebe društva. Na globalnom nivou, struktura i visina državnih prihoda variraju od zemlje do zemlje i zavise od niza faktora kao što su ekonomska razvijenost, fiskalna politika, i prirodni resursi. U osnovi, državni prihodi se mogu podeliti na nekoliko glavnih kategorija: porezi, doprinosi, prihodi od državne imovine, i drugi izvori prihoda kao što su kazne, takse i donacije. Porezi predstavljaju najvažniji izvor prihoda za većinu država i obuhvataju različite vrste poreza kao što su porez na dohodak, porez na dodatu vrednost (PDV), porez na dobit preduzeća, carine i akcize. Doprinosi su također značajan izvor prihoda i uglavnom uključuju doprinose za socijalno osiguranje, zdravstvo i penzije. Prihodi od državne imovine uključuju prihode koje država generiše kroz vlasništvo ili upravljanje imovinom kao što su zemljište, prirodni resursi, preduzeća u državnom vlasništvu, i drugi oblici imovine. Ovi prihodi mogu doći u obliku zakupnina, dividendi, naknada za korišćenje prirodnih resursa, i sl. Ostali izvori prihoda obuhvataju različite vrste taksi, kazni, donacija i pomoći iz inostranstva. Analizirajući makroekonomske podatke o državnim prihodima, važno je razumeti nekoliko ključnih pokazatelja koji osvetljavaju njihovu dinamiku i strukturu. Prvi pokazatelj je ukupni nivo državnih prihoda u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovaj odnos daje uvid u to koliki deo nacionalnog dohotka država prikuplja kroz svoje prihode. Viši procenat ukazuje na veću fiskalnu ekspanziju i aktivniju ulogu države u ekonomiji. Nasuprot tome, niži procenat odražava niži nivo fiskalne intervencije i veću zavisnost ekonomije od privatnog sektora. Drugi važan pokazatelj je struktura prihoda, odnosno kako su prihodi raspodeljeni među različitim izvorima. Na primer, visok udeo prihoda od poreza na dohodak može ukazivati na progresivniji porezni sistem, dok visok udeo prihoda od indirektnih poreza, poput PDV-a, može sugerisati regresivniji sistem gde su oporezovani potrošnja i troškovi. Treći relevantan indikator je fiskalni deficit ili suficit, što predstavlja razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda države. Fiskalni deficit ukazuje na to da država troši više nego što prihoduje, što može voditi povećanju javnog duga. Fiskalni suficit, s druge strane, ukazuje na to da država prihoduje više nego što troši, što može biti korišćeno za smanjenje javnog duga ili povećanje fiskalnih rezervi. U analizi državnih prihoda važno je takođe razmotriti sveobuhvatne ekonomske i političke faktore koji utiču na njih. Promene u poreskoj politici, ekonomski ciklusi, sporazumi o slobodnoj trgovini, i geopolitička nestabilnost sve mogu imati značajan uticaj na nivo i strukturu državnih prihoda. Na primer, recesija može smanjiti prihode države kroz niže poreze na dohodak i PDV zbog smanjenja ekonomske aktivnosti. S druge strane, ekonomski boom može povećati državne prihode kroz rast poreza i doprinosa. Državni prihodi su osnov za formiranje budžetske politike, koja direktno utiče na ekonomski rast, distribuciju dohotka i stabilnost makroekonomskog okruženja. Odgovorno rukovanje državnim prihodima omogućava finansiranje ključnih sektora kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, infrastruktura, i socijalna zaštita, što sve zajedno doprinosi dugoročnom prosperitetu društva. Fiskalna stabilnost, koja se postiže odgovornom i efikasnom upotrebom državnih prihoda, osigurava povoljno makroekonomsko okruženje koje podstiče investicije, inovacije, i održivi ekonomski rast. Naša misija na Eulerpool je da pružimo tačne, ažurne i sveobuhvatne makroekonomske podatke o državnim prihodima i drugim ključnim kategorijama, omogućavajući stručnjacima, istraživačima, analitičarima i donosiocima politika da donesu informisane odluke. Razumevanje dinamike i strukture državnih prihoda predstavlja fundamentalni deo analize makroekonomskog okruženja svake zemlje i ključ prema održivom ekonomskom razvoju. Kako biste saznali više o najnovijim podacima i analitičkim uvidima, posetite našu kategoriju 'Državni prihodi' na sajtu Eulerpool, gde redovno objavljujemo detaljne podatke, analize, i trendove koji oblikuju nacionalne i globalne ekonomske tokove.
Vladini prihodi Летонија — FAQ
What is the current Vladini prihodi in Летонија?
The current Vladini prihodi in Летонија is 1,96 МлрдEUR as of 1. 6. 2026..
How has the Vladini prihodi in Летонија changed recently?
The Vladini prihodi in Летонија decreased from 1,99 МлрдEUR (1. 5. 2026.) to 1,96 МлрдEUR (1. 6. 2026.).
What is the all-time high for Vladini prihodi in Летонија?
The all-time high for Vladini prihodi in Летонија was 2,16 МлрдEUR, recorded on 1. 2. 2026..
What is the all-time low for Vladini prihodi in Летонија?
The all-time low for Vladini prihodi in Летонија was 228,39 МEUR, recorded on 1. 2. 2003..
What is the historical average of Vladini prihodi in Летонија?
The historical average of Vladini prihodi in Летонија is 870,65 МEUR, calculated over the period from 1. 1. 2003. to 1. 6. 2026..
Where does the Vladini prihodi data for Летонија come from?
The Vladini prihodi data for Летонија is sourced from Treasury of the Republic of Latvia and published on Eulerpool.
Više alata i analiza
Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.
Akciofinder
Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.
Insiderkupovine
Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.
Суперинвеститори
Пратите портфолије највећих инвеститора на свету
Dividendni kalendar
Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.
Календар зарада
Сви квартални резултати на једном месту.
Економски календар
Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.
Праћење Конгреса
Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса
Fear & Greed Index
Market Sentiment Indicator
Крипто Fear & Greed Index
Индикатор расположења крипто тржишта
Идеје
Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.
Секторе
Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.
Zemlje
Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.
Стратегија
Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.
Indeks
Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.
Glossar
Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija
Blог
Vesti, partnerstava i najave proizvoda