Savezna vlada odbija smanjenje naknada za ukrajinske izbjeglice

Savezna vlada odlučila je ne uvoditi smanjenja državne potpore za ukrajinske ratne izbjeglice. Potporu u tome pružili su im Zeleni. Vladin glasnogovornik Steffen Hebestreit izjavio je da nema planova da se izbjeglicama iz Ukrajine u budućnosti daju naknade za tražitelje azila umjesto temeljnog dohotka. Glasnogovornik saveznog Ministarstva rada također je naglasio bržu integraciju izbjeglica na tržište rada zahvaljujući nadležnosti centara za zapošljavanje. Glavni tajnik FDP-a Bijan Djir-Sarai zatražio je u razgovoru za "Bild" da novopridošle ratne izbjeglice iz Ukrajine ubuduće ne bi trebale primati temeljni dohodak, već bi morale spadati pod zakon o naknadama za tražitelje azila. Slični zahtjevi dolazili su iz Unije i FDP-ove frakcije u Bundestagu. Ministar unutarnjih poslova Brandenburga Michael Stübgen (CDU) također je doveo u pitanje isplate temeljnog dohotka ukrajinskim izbjeglicama te ih nazvao preprekom za zapošljavanje. Čelnik Zelenih Omid Nouripour protivio se tim prijedlozima i nazvao ih "neproduktivnim". Po njegovom mišljenju, važno je ubrzati integraciju izbjeglica na tržište rada pomoću takozvanog turbo posla. Naglasio je da bi prelazak na naknade za tražitelje azila bio kontraproduktivan, jer bi te odredbe otežavale pristup tržištu rada. Nouripour je priznao da Njemačka lošije stoji u međunarodnoj usporedbi glede stope zaposlenosti, no to nije pripisao temeljnome dohotku. Od lipnja 2022. izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj primaju osnovnu socijalnu sigurnost, nakon što su u prvim mjesecima rata primali samo naknade prema zakonu o naknadama za tražitelje azila. Ta uredba vrijedi i u drugim članicama EU-a zbog takozvane Direktive o masovnom priljevu, koja izbjeglicama pošteđuje podnošenje zahtjeva za azilom. Prema riječima glasnogovornika saveznog Ministarstva unutarnjih poslova Maximiliana Kalla, ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) pozdravila je ponovno produljenje ove direktive, no zatražila pravedniju raspodjelu izbjeglica u Europi. U ožujku 2024. bilo je prema podacima Agencije za rad 185.000 Ukrajinaca zaposlenih s obvezom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, što predstavlja porast od 127.000 od početka rata. Dodatno, 47.000 Ukrajinaca radilo je na poslovima s manjim opsegom radnog vremena, 39.000 više nego prije rata. Mnogi od njih čekaju na mjesta u vrtićima za svoju djecu ili pohađaju tečajeve jezika.