Gospodarstvo i politika

Nova gospodarska sila Kina? U Kini živi 1,42 milijarde ljudi što je više nego u Europi i SAD-u zajedno. Zanimljivo je uspon Kine u nedavnoj prošlosti. Kinesko stanovništvo svakodnevno postaje bogatije i standard života raste. To sa sobom donosi atraktivne mogućnosti za budućnost, jer u Kini postoji mnogo burzovno kotiranih poduzeća od kojih možemo profitirati kroz ovaj razvoj.

Iz perspektive investitora zanimljivo je da kinesko tržište dionica jedva korelira s američkom burzom. To znači da padovi cijena u SAD-u ne moraju uzrokovati gubitke na tržištu dionica u Kini i obratno. Dobro diverzificirani portfelj stoga može imati koristi od Kine kao mogućeg sidra u vremenima krize.

Moć gospodarstva, ali i njena istodobna ovisnost o politici, postaju jasni kroz brojke. Državna poduzeća imaju značajan gospodarski utjecaj. Više od 40 % bruto domaćeg proizvoda i 60 % radne snage odgovorni su za državna poduzeća. To je ponajviše zbog utjecajnih banaka i nekretninskih tvrtki koje osobito profitiraju u brzo rastućim tržištima u nastajanju. Ali mogu nastati i rizici kao što je nedavni slučaj s Evergrandeom.

Politika i gospodarstvo u Kini su neraskidivo povezani. Sve tvrtke i resursi (nekretnine) čvrsto su u rukama vlade. Bilo da se radi o vlasničkom udjelu ili putem licenci.

S 1,42 milijardi ljudi i bruto domaćim proizvodom od 14 bil. USD, Kina je, nakon Amerike (21 bil. USD), drugo najveće gospodarstvo svijeta. Još važnije: Kina je najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta, s prosječnim rastom od oko 9,5 % od 1990. godine. Barem ako se može vjerovati kineskim brojkama.

ADR model i ulaganje za strane investitore

Kinesko tržište dionica nije otvoreno za strane investitore. Možemo investirati u kineske tvrtke samo posredno.

Kinesko tržište dionica koristi sve više poduzeća koja svoj rast financiraju od drugih investitora. Oko 400 do 500 tvrtki iz Kine, Tajvana i Hong Konga svake se godine odluči izići na burzu.

Kineska populacija vjeruje u svoje poduzeća i zato vrlo rado ulaže. Međutim, uspjeh poduzeća im također ide u prilog. Kompanije poput Alibaba, Tencent, JD, Meituan Dianping i druge također su popularne investicije u inozemstvu. Ipak, kao investitor treba biti oprezan!

Jedan čest model je dodatno navođenje na burzi u Hong Kongu ili na Kajmanskim otocima. Druga mogućnost je ulaganje u American Depositary Receipt (ADR). Investitor ne drži, kao na primjer u Njemačkoj, direktno udjele u dotičnoj kompaniji, već u ovom slučaju banka čuva dionice kineske kompanije i izdaje umjesto toga certifikate koji se mogu trgovati na burzi u SAD-u. Međutim, pri tome za ulagatelje nastaju mali troškovi.

Regulacija i Komunistička partija u Kini

Kina je upravljana od strane jedne partije: Komunističkoj partiji. Zainteresirana je za uspjeh Kine, ali regulira i tržište kako bi zaštitila zemlju. U Kini su većina velikih tvrtki u potpunom ili djelomičnom vlasništvu vlade. Tamo gdje nisu uključeni u vlastiti kapital, tvrtke moraju nabaviti licence.

Svaki proizvođač automobila, na primjer, treba brojne licence od vlade prije nego što uopće može započeti s proizvodnjom svojih vozila. Sektore banaka, energije i resursa čvrsto drži država. I ipak, u Kini je dobar znak kad je država uključena. To je znak ozbiljnosti poduzeća ako je čak i državno podržano.

Kao investitor, morate biti uvijek spremni na to da država provodi svoje interese i regulira poduzeća. To se dogodilo 2021. s nekim internetskim konglomeratima i sektorom obrazovanja. Stoga, unatoč prilikama koje ulaganje u Kinu nesumnjivo pruža, ne smije se zanemariti rizike odnosno ovisnost tvrtki o vladi.

Najveće kompanije

Tencent i Alibaba. Pri tome treba spomenuti ponajprije dva poduzeća. Tencent i Alibaba su apsolutne gigantske tvrtke u Kini. Ove dvije čine kineski živčani sustav i najvažnije su tvrtke zemlje. Bez ove dvije kompanije kinesko gospodarstvo bi praktički bilo paralizirano.

Alibaba je najveći internetski trgovac u Kini, pružatelj usluga plaćanja (Alipay) i najvažniji pružatelj infrastrukture za oblak u Kini. Alibaba prvenstveno profitira od rastućeg bogatstva stanovništva u Kini. Naime, koriste Alipay i kupuju putem Alibaba platformi poput Aliexpressa i Alibabe.

Tencent je pak više usredotočen na komunikaciju. Upravljaju društvenom mrežom WeChat, koja funkcionira slično kao WhatsApp i Instagram. Ovdje možete komunicirati s prijateljima. Ali WeChat nije klon WhatsAppa. WeChat je zapravo nešto poput središnje točke u životu svakog Kineza. U aplikaciji možete upravljati svojim novcem, digitalno plaćati, kupovati željezničke karte, rezervirati odmor.

Aplikacija je više poput operativnog sustava pametnog telefona. Osim toga, Tencent je aktivan u industriji igara. Posjeduju nekoliko studija za razvoj igara i sudjeluju u mnogim igraćim kompanijama poput Activision Blizzard, Roblox, Epic Games, Discord i Ubisoft. Obje kompanije mogu pružiti atraktivne prilike za profitiranje od Kine i njezinog rastućeg gospodarstva.

Najveća i najvažnija trgovačka mjesta

Hong Kong (HKEX), Šangaj (SSE) i Shenzhen (SZSE). U Kini postoje tri neovisne burze na kojima su navedene kineske tvrtke: Hong Kong (HKEX), Šangaj (SSE) i Shenzen (SZSE). Kineski vodeći indeks CSI 300 (China Securities Index 300) ovdje predstavlja razvoj cijena 300 najvećih poduzeća na dvije najveće kopnene burze u Kini: Šangaju i Shenzenu.

Razvoj tečaja indeksa

CSI 300 je najvažniji (indeks). CSI 300 se objavljuje od 8. kolovoza 2008. od strane China Securities Index Company, polazeći od osnovne vrijednosti od 1.000 indeksnih bodova na dan 31. prosinca 2004. Trenutno indeks iznosi preko 4.600 bodova.

Indeks se izračunava za vrijeme trgovačkih sati burzi Šangaj i Shenzhen (ponedjeljak do petak od 9:30 do 11:30 sati te od 13:00 do 15:00 sati po lokalnom vremenu).

Trgovačko vrijeme u Kini

Na tržištima u Kini radno vrijeme prema europskom vremenu je od 2:30 do 8:00 ujutro.