FTSE 100 pregled

Financijsko vremensko burzovni (FTSE) indeks 100 je uveden 3. siječnja 1984. godine s početnom bazom od 1.000 bodova i rekonstruiran je unatrag do godine 1969.

Indeks uključuje poduzeća sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja su kotirana na Londonskoj burzi. Indeks se izračunava i upravlja od strane britanske tvrtke FTSE Group.

FTSE 100 je za razliku od njemačkog DAX-a indeks cijena. To znači da na primjer dividende poduzeća u indeksu ne utječu na cijenu indeksa.

Osnovni podaci

Težina FTSE 100

Tvrtke koje su u indeksu različite su veličine i stoga imaju različitu važnost za britansku ekonomiju. Iz tog razloga tvrtke se vagaju s obzirom na njihovu tržišnu kapitalizaciju. To znači da velike tvrtke imaju veći utjecaj na indeks od manjih. Ovaj se sustav primjenjuje kod svih modernih indeksa. Kvartalno se provjerava sastav FTSE 100.

S oko 17 % udjela, poduzeća iz financijskog sektora i sektora osnovnih potrošačkih dobara zauzimaju najvrijedniji dio indeksa. Najmanji sektori su nekretnine i tehnologija. Oba sektora imaju samo oko 1,3 % udjela.

Najveća tvrtka u indeksu je proizvođač cjepiva Astrazeneca s tržišnom kapitalizacijom od približno 155 milijardi eura. Na drugom kraju ove liste nalazi se tvrtka Pearson PLC, koja na burzi vrijedi samo 5,4 milijarde eura.

Općenito se smatra da je indeks dobro diverzificiran. Postoji mnogo poduzeća sa srednje velikom tržišnom kapitalizacijom.

Najpoznatije kompanije iz FTSE 100

Postoji nekoliko tvrtki iz FTSE 100 koje su poznate diljem svijeta. Primjerice, tvrtka Astrazeneca poznata je prvenstveno po svojem cjepivu protiv COVID-19.

Međunarodno aktivan velike banke HSBC, Barclays i Lloyds Banking Group također su mnogim ljudima poznate.

Investicijski fond Bill Ackmana (Pershing Square Holdings), koji je uključen u FTSE 100, barem među investitorima je vrlo poznat. Ovaj je tijekom financijske krize i za vrijeme Corona-Crasha ostvario visoke dobitke.

Osim toga, mineralna naftna društva BP i Royal Dutch Shell, kao i proizvođač hrane Unilever, poznata su poduzeća iz FTSE 100.

Godišnji razvoj FTSE 100

Nakon uvođenja britanskog indeksa 1984. godine, u prvih deset godina prosječno je rastao za 13,76 % godišnje. Međutim, u posljednjih deset godina indeks je porastao samo za 1,43 % godišnje. To je u usporedbi s drugim indeksima vrlo malo. Američki S&P500 i globalni MSCI World postigli su godišnje prinose koji su znatno premašivali 8 %. Razlog za to je prije svega nesigurnost uzrokovana Brexitom. Izlazak iz EU predstavljao je vrlo veliki gospodarski rizik. To se onda odrazilo i na razvoj tržišta cijena dionica.

Što je važno za privatne investitore?

Da je ulagač osnivanja indeksa 1984. godine uložio 1.000 € u njega, danas bi ti novci vrijedili 7.500 €. To odgovara godišnjem prinosu od 6,4 %. Za usporedbu, američki S&P500 ostvaruje dugoročne prinose od 10 % godišnje.

U Velikoj Britaniji postoji mnogo tvrtki visoke kvalitete. One su se u prošlosti dobro razvijale i vjerojatno će to činiti i u budućnosti.

Ulaganje u ETF koji prati cijeli indeks trebalo bi dobro promisliti. Dugoročne posljedice Brexita još nisu poznate, ali predstavljaju visok rizik. Ulaganjem u globalni indeks, kao što je na primjer MSCI World, investitori su u prošlosti ostvarili znatno više prinose uz istovremeno manji rizik.