Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Литванија

Najnoviji Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za Литванија

Цена

1,7 %

Promena +/-

-0,2 %

Prosjek

1,00 %

Povijesni maksimum

5,90 %

1. 9. 2020.

Povijesni minimum

-12,20 %

1. 3. 2009.

Trenutna vrednost Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија je 1,7 %. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија se smanjila na 1,7 % dana 1. 6. 2026., nakon što je bila 1,9 % dana 1. 12. 2025.. Od 1. 6. 1995. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Литванија je bio 1,00 %. Najviša vrednost svih vremena je dostignuta dana 1. 9. 2020. sa 5,90 %, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 3. 2009. sa -12,20 %.

Izvor: Statistics Lithuania

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија je pao/la 1. 6. 2026. sa 1,9 % od 1. 12. 2025. na 1,7 %. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија je u proseku iznosio/la 1,00 % od 1. 6. 1995. do 1. 6. 2026., dostigao/la je maksimalno 5,90 % od 1. 9. 2020. i minimalno -12,20 % od 1. 3. 2009..

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

  • Максимално

Stopa rasta BDP-a
Datum
Stopa rasta BDP-a
6. јан 2024.
0,50 %
9. јан 2024.
1,30 %
12. јан 2024.
0,70 %
3. јан 2025.
0,40 %
6. јан 2025.
0,70 %
9. јан 2025.
0,30 %
12. јан 2025.
1,90 %
6. јан 2026.
1,70 %

Pristupite ovim podacima preko Eulerpool API-ja

100.000 zahteva/mes. besplatno · bez kartice

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Istorija

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) — Istorija
DatumVrednost
1,7 %
1,9 %
0,3 %
0,7 %
0,4 %
0,7 %
1,3 %
0,5 %
1,4 %
0,3 %
...

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)

U 2015. godini, Litvanija je postala 19. članica Eurozone. Sektor usluga Litvanije čini najveći deo BDP-a, pri čemu su informacione i komunikacione tehnologije najbrže rastuće. Takođe, Litvanija se u poslednjim godinama preusmerila ka ekonomiji zasnovanoj na znanju: nekoliko kompanija proizvodi sofisticirane biotehnološke proizvode poput farmaceutskih supstanci, komponenti za molekularnu dijagnostiku i laserske opreme. Sa strane potrošnje, potrošnja domaćinstava je glavni sastojak BDP-a i iznosi 63 procenata ukupne upotrebe, dok bruto fiksna kapitalna formacija čini 19 procenata i izdaci vlade 17 procenata. Izvoz robe i usluga iznosi 81 procenat, dok su uvoz 79 procenata, dodajući 2 procenta ukupnom BDP-u. Sa strane proizvodnje, sektor veleprodaje i maloprodaje, transporta, smeštaja i ugostiteljskih usluga je najvažniji i čini oko 32 procenata ukupnog BDP-a. Slede industrija (23 procenata ukupnog BDP-a); proizvodnja (19 procenata); javna uprava, odbrana, obrazovanje, ljudsko zdravlje i socijalni rad (14 procenata); građevinarstvo (7 procenata); aktivnosti nekretnina (6 procenata); profesionalne, naučne i tehničke aktivnosti i administrativne i pomoćne usluge (6 procenata); informacije i komunikacije (3 procenata); poljoprivreda (4 procenata); finansije i osiguranje (2 procenata); i umetnost, zabava i rekreacija, popravka kućnih uređaja i ostale usluge (2 procenata).

Šta je Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP)?

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) predstavlja jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti i osnova je za ocenu ekonomskog zdravlja jedne zemlje. Stopa rasta BDP-a meri se kao procentualna promena ukupne vrednosti svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tokom određenog vremenskog perioda, obično kvartala ili godine. Na našem sajtu, Eulerpool, pružamo detaljne i precizne podatke o makroekonomskim indikatorima, među kojima je i stopa rasta BDP-a, omogućujući korisnicima da donesu informisane odluke. BDP raste kada se proizvodna aktivnost u zemlji širi, što često ukazuje na poboljšanja u standardu života, smanjenje nezaposlenosti i povećanje prihoda. Nasuprot tome, pad BDP-a može biti znak ekonomske recesije, što može dovesti do povećanja nezaposlenosti i smanjenja prihoda građana. Zato je praćenje stope rasta BDP-a od suštinskog značaja za ekonomiste, investitore, donosioce politika i sve one koji se bave analizom i prognozom ekonomskih trendova. Jedan od glavnih faktora koji utiče na stopu rasta BDP-a je potrošnja domaćinstava. Kada domaćinstva troše više na dobra i usluge, preduzeća povećavaju proizvodnju da bi zadovoljila rastuću potražnju, što dovodi do rasta BDP-a. Dugoročna održivost ovog rasta zavisi od stabilnog povećanja dohotka domaćinstava, što se može postići kroz efikasne politike zapošljavanja i ekonomske stabilnosti. Drugi značajan faktor je investicija, kako domaća, tako i strana. Investicije u infrastrukturu, tehnologiju i ljudski kapital mogu dugoročno stimulisati ekonomski rast. One poboljšavaju produktivnost i konkurentnost ekonomije, stvarajući osnovu za održivi rast BDP-a. Na našem sajtu, Eulerpool, pružamo detaljne analize investicionih trendova i njihovog uticaja na stopu rasta BDP-a. Vladina potrošnja je treći ključni komponent stope rasta BDP-a. Državni izdaci za infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i druge javne usluge direktno podstiču ekonomsku aktivnost. Efikasna javna potrošnja može poboljšati kapacitete ekonomije za rast i dugoročno povećati konkurentnost. Međutim, prekomerna vladina potrošnja može dovesti do fiskalnih neodrživosti, što može negativno uticati na ekonomski rast. Najzad, značajan faktor je neto izvoz, odnosno razlika između izvoza i uvoza. Pozitivan saldo izvoza doprinosi rastu BDP-a jer predstavlja priliv prihoda iz inostranstva. Zemlje sa visokim stopama izvoza obično beleže jači rast BDP-a zahvaljujući visokim prihodima od prodaje roba i usluga na međunarodnim tržištima. U Eulerpool-u, nudimo detaljne podatke o trgovinskim bilansima i njihovom uticaju na ekonomski rast. Fluktuacije u stopi rasta BDP-a mogu takođe biti posledica cikličnih promena u ekonomiji. Ekonomski ciklusi prolaze kroz faze ekspanzije i kontrakcije. Period ekspanzije karakteriše ubrzan rast BDP-a, smanjena nezaposlenost i povećana potrošnja, dok se u fazama kontrakcije često beleži smanjenje ekonomskih aktivnosti i porast nezaposlenosti. Razumevanje ovih ciklusa omogućava bolje planiranje i implementaciju ekonomske politike. Inflacija je još jedan faktor koji direktno utiče na stopu rasta BDP-a. Visoka inflacija može erodirati kupovnu moć potrošača i smanjiti realni rast BDP-a. Centralne banke često koriste monetarne politike, kao što su promene kamatnih stopa, da bi kontrolisale inflaciju i osigurale stabilan rast BDP-a. Na našem sajtu pružamo analize inflacionih trendova i njihove implikacije na ekonomski rast. Jedan od izazova u oceni stope rasta BDP-a je tačnost statističkih podataka. Različite metode obračuna BDP-a mogu davati različite rezultate, a tenecemo da pružimo najpreciznije i najpouzdanije makroekonomske podatke kako bi naši korisnici mogli doneti najbolje moguće odluke. Kvalitet podataka zavisi od prikupljanja, obrade i prezentacije, a mi se trudimo da naša baza bude uvek ažurirana najnovijim podacima. Stopa rasta BDP-a ima i socijalne implikacije. Visoke stope rasta često su povezane sa poboljšanjem kvaliteta života, većim ulaganjima u obrazovanje i zdravstvo i smanjenjem siromaštva. Nasuprot tome, niski rast ili ekonomska stagnacija mogu pogoršati socijalne nejednakosti i stvoriti dodatne izazove za vlade i društva. Na kraju, analiziranje stope rasta BDP-a zahteva šire razumevanje političkih, ekonomskih i socijalnih faktora. Globalna ekonomija je visoko integrisana, te događaji u jednoj zemlji mogu imati domino efekat na druge. Na Eulerpool-u, nudimo kvantitativne i kvalitativne analize koje omogućavaju holistički pristup praćenju ekonomske situacije. Eulerpool je posvećen pružanju sveobuhvatnih podataka i analiza koji pomažu našim korisnicima da bolje razumeju ekonomske trendove i donesu informisane odluke. Praćenje i analiza stope rasta BDP-a je vitalna u ovom kontekstu, a mi smo tu da vam pružimo najpouzdanije informacije. Nadamo se da će vam naša platforma pružiti sve što vam je potrebno da biste dobili kompletnu sliku ekonomske situacije i planirali svoje buduće korake na temelju najnovijih i najtačnijih podataka. Σveilpool je vaša polazna tačka za sve makroekonomske analize, a stopa rasta BDP-a je samo jedan od mnogih pokazatelja koji vam mogu pomoći da shvatite složeni svet ekonomskih trendova.

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Литванија — FAQ

Koliki je trenutačni Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија?

Trenutačni Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија iznosi 1,7 % na dan 1. 6. 2026..

Kako se Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија nedavno promijenio?

Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија pao je s 1,9 % (1. 12. 2025.) na 1,7 % (1. 6. 2026.).

Koliki je povijesni maksimum Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија?

Povijesni maksimum Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија bio je 5,90 % (1. 9. 2020.).

Koliki je povijesni minimum Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија?

Povijesni minimum Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија bio je -12,20 % (1. 3. 2009.).

Koliki je povijesni prosjek Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија?

Povijesni prosjek Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Литванија je 1,00 % od 1. 6. 1995. do 1. 6. 2026..

Odakle dolaze podaci o Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za Литванија?

Podaci o Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za Литванија dolaze iz Statistics Lithuania i objavljuju se na Eulerpoolu.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.

Akciofinder

Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.

Insiderkupovine

Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.

Суперинвеститори

Пратите портфолије највећих инвеститора на свету

Dividendni kalendar

Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.

Календар зарада

Датуми и времена кварталних резултата на једном месту.

Економски календар

Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.

Праћење Конгреса

Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса

Fear & Greed Index

Индикатор тржишног сентимента

Крипто Fear & Greed Index

Индикатор расположења крипто тржишта

Идеје

Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.

Секторе

Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.

Zemlje

Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.

Стратегија

Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.

Indeks

Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.

ETFs

Више од 9.000 ETF-ова по провајдеру, класи имовине и индексу.

Крипто

Цене уживо и тржишна капитализација главних коина.

Сировине

Gold, oil, gas, metals, agriculture and electricity prices.

Форекс

Курсеви уживо за главне валутне парове.

Glossar

Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija

Blог

Vesti, partnerstava i najave proizvoda