Ruski predsjednik Vladimir Putin je u reakciji na nove zapadne sankcije naznačio da razmatra uvođenje izvoznih restrikcija za ključne sirovine kao što su uranij, titanij i nikal. Ova mjera bi mogla posebno pogoditi zapadnu nuklearnu industriju, jer su mnoge nuklearne elektrane ovisne o ruskim isporukama uranija. Rusija pokriva otprilike trećinu svjetskih kapaciteta za obogaćivanje uranija i oko 5 posto svjetske proizvodnje uranija.

Putin se oglasio na televizijskoj sjednici s visokim državnim dužnosnicima: „Možda bismo trebali razmisliti o određenim ograničenjima – uran, titan, nikal“, rekao je, jasno dajući do znanja da je to odgovor na zapadne sankcije. Dodao je: „Moramo osigurati da pritom ne naštetimo sami sebi.“

Takav korak mogao bi imati značajne posljedice na zapadne nuklearne elektrane koje su sklopile dugoročne ugovore s Rusijom za isporuku obogaćenog urana. Posebno bi bila pogođena zapadna energetska infrastruktura jer je uran nezamjenjiva sirovina za nuklearnu energiju. Stručnjaci poput Colina Hamiltona iz BMO Capital Marketsa upozoravaju na posljedice moguće obustave izvoza, koja bi snažno opteretila industriju urana.

Prijetnja ovom mjerom dolazi u kontekstu eskalacije zapadnih sankcija protiv Rusije i njezinih saveznika, uključujući Kinu i Iran. Nakon što su se sankcije na početku usredotočile na energetske resurse poput nafte i ugljena, sada su sve više u fokusu metali koje izvozi Moskva. Sjedinjene Američke Države već su zabranile uvoz ruskih metala kao što su aluminij, bakar i nikal, a ni na vodećim burzama u Velikoj Britaniji i SAD-u više se ne trguje novim ruskim metalskim proizvodima.

Putinova prijetnja uklapa se u niz sličnih poteza kojima je Rusija reagirala na sankcije. Još 2022. godine Moskva je prekinula isporuku plina EU kroz plinovod Sjeverni tok, čime je Zapad bio pod pritiskom. Alexandra Prokopenko iz Carnegiejeva ruskog euroazijskoga centra vidi u aktualnim izjavama „tipičnu Putinovu prijetnju“, koja ukazuje na značaj Rusije u rijetkim zemljama i drugim važnim sirovinama za zapadnu energetsku tranziciju.

Dok Zapad pokušava proširiti svoje sankcije protiv Rusije, ruske isporuke sirovina sve više odlaze u Kinu, uključujući koksni ugljen i aluminij. Prema Putinu, Rusija je nakon ranijih zapadnih sankcija 2014. godine sama sebi pomogla stvaranjem domaćih alternativa za uvoz hrane iz SAD-a i EU. On sada vidi sličan razvoj u industriji, što ukazuje na trenutnu geopolitičku segmentaciju tržišta.