Digitalizacija njemačke željezničke mreže znatno kasni i bit će znatno skuplja nego što se prvobitno pretpostavljalo. To proizlazi iz nedavnog izvještaja koji su po nalogu Saveznog ministarstva prometa izradili konzultantska tvrtka McKinsey, pravna tvrtka Orth Kluth i inženjerska usluga Emch+Berger.
Umjesto procijenjenih 28 milijardi eura za 2018. godinu, troškovi digitalizacije željezničke infrastrukture sada se procjenjuju na 69 milijardi eura. Također, troškovi opreme za vlakove znatno su porasli: s prvotno procijenjenih 4 milijarde eura na sadašnjih 38 milijardi eura. Glavni pokretač tih dodatnih troškova je preinaka vlakova s upravljačkom tehnologijom za automatizirani rad. Pored toga, porasli su troškovi gradnje i dodatne mjere za poboljšanje pouzdanosti i otpornosti mreže odgovorne su za eksploziju troškova.
Sveobuhvatna modernizacija ima za cilj daljnju automatizaciju vožnje te poboljšanje umrežavanja infrastrukture i vozila. Istovremeno, kapacitet postojeće infrastrukture trebao bi se povećati, a pouzdanost i točnost željezničkog prometa poboljšati kroz inteligentnu tehnologiju operativnog upravljanja. Potrošnja energije trebala bi se smanjiti automatiziranim ubrzavanjem i kočenjem.
Iako su ulaganja visoka, izvješće ih smatra dugoročno ekonomski isplativima. Bruto rashodi od 69 milijardi eura suprotstavljeni su koristi od 102,5 milijardi eura do 2070. godine. Značajan dio te koristi proizlazi iz ušteda na troškovima osoblja DB Netz-a. Trenutno oko 14.000 dispečera održava rad, često još uvijek s zastarjelom tehnologijom.
Digitalizacija željezničkog prometa ipak neće biti dovršena prije 2036. godine, znatno kasnije nego što je prvotno planirano. Tek do 2043. godine bi moderni sustav upravljanja vlakovima ETCS trebao biti u potpunosti implementiran. Njemačka ima posebno velik udio zastarjelih signalnih uređaja, od kojih su neki stari preko 100 godina. Ovi uređaji su skloni kvarovima i skupi za održavanje, jer se rezervni dijelovi često moraju pojedinačno izrađivati.
Mišljenje također kritizira nedostatak središnjeg upravljanja digitalizacijom željezničkog prometa. Nedostaje sveukupna koordinacija pod nadzorom Saveznog ministarstva prometa. Planiranje, odobravanje i puštanje u rad moraju se hitno pojednostaviti. Poduzeće kći Deutsche Bahna, DB InfraGo, treba promijeniti svoju strategiju i promatrati prelazak na digitalnu tehnologiju upravljanja i osiguranja kao sveobuhvatan softverski projekt, a ne kao niz pojedinačnih regionalnih građevinskih projekata.
Također nedostaje proračun za digitalizacijske projekte željeznice u razdoblju od 2025. do 2030. godine, što bi moglo dodatno odgoditi cijeli projekt ili ga djelomično zaustaviti. Ambiciozni projekt »Digitalna pruga« mogao bi stoga biti ugrožen u svom planiranom opsegu i vremenskom okviru.
