Stopa inflacije u eurozoni u srpnju 2021. dostigla je najnižu razinu u nekoliko mjeseci i trenutno iznosi 2,6 posto. To proizlazi iz najnovije brze procjene statističkog ureda Eurostat za mjesec veljaču i približava Europsku središnju banku (ESB) njenom cilju inflacije od dva posto. Ipak, ESB ostaje oprezna i za sada se drži odluke o održavanju kamatnih stopa. Važan faktor za to je rast tarifnih plaća, na što središnja banka trenutno posebno pazi.

Prema trenutnoj procjeni EZB-a, tarifne plaće u eurozoni porasle su u četvrtom kvartalu 2023. za 4,5 posto. Iako je ovaj porast manji nego ranije, i dalje je previsok za održavanje dugoročne stabilnosti cijena. Stoga će vremenski okvir za smanjenje kamatnih stopa prvenstveno ovisiti o daljnjem razvoju tarifnih plaća u tekućem prvom kvartalu. Ukoliko pregovori o plaćama između sindikata i poslodavačkih udruga dovedu do umjerenih rezultata, otvorit će se put za smanjenje kamatnih stopa. U suprotnom, može se dogoditi da članovi EZB-a još mjesecima čekaju na preokret kamatnih stopa. Visoki porasti plaća mogu trajno negativno utjecati na inflaciju, posebno ako produktivitet i dalje ostane slab i poduzeća veće troškove plaća prenesu na svoje kupce.

Da bi se pravovremeno stekla slika o dinamici plaća, ECB je razvio interni sustav rane upozoravanja poznat kao "Pratitelj plaća". Analiziraju se neposredni kolektivni ugovori u sedam od 20 zemalja eurozone kako se ne bi čekalo na službenu statistiku koja se objavljuje s odgodom. Te preliminarne informacije ukazuju na to da će pritisak na plaće u prvom polugodištu 2024. privremeno oslabiti, ali se nakon toga pretpostavlja da će ponovno jačati prema pet posto.

ECB s velikom nervozom promatra razvoj kolektivnih ugovora jer sindikati trenutačno nisu spremni na kompromise i suzdržanost. Visoka inflacija protekle godine ostavila je traga na zaposlenima. Prema Saveznom statističkom uredu, kolektivno ugovorene plaće u Njemačkoj porasle su za 3,7 posto u 2023. godini, što je znatno ispod prosječne stope inflacije od 5,9 posto. To je dovelo do značajnog pada kupovne moći zaposlenika. Institut WSI, koji je blizak sindikatima, izvijestio je i o padu kupovne moći kolektivno ugovorenih plaća na razinu iz 2016. godine. Stoga bi tekući kolektivni pregovori trebali biti obilježeni značajnim stvarnim povećanjima plaća, navodi WSI-jev stručnjak za plaće Thorsten Schulten.

Sindikati i zaposlenici ulaze ojačani u kolektivni pregovarački ciklus 2024. godine, budući da tržišta rada u eurozoni i dalje bilježe dobru zaposlenost i postoji nedostatak stručne radne snage. No, unatoč trenutačnom padu inflacije, koji je uglavnom uzrokovan padom cijena hrane, osnovna stopa inflacije bez uključivanja hrane i energije ostaje visoka s 3,1 posto. Zbog jakih povećanja plaća, očekuje se da će ona ostati iznad dva posto još dugo u iduću godinu, procjenjuje Sebastian Becker iz Deutsche Banke. Stoga će proći neko vrijeme dok i osnovna inflacija ne priđe ciljanoj dvopostotnoj stopi ECB-a.

Unatoč tome što ekonomisti smatraju napredak u borbi protiv privremeno visoke inflacije posljednje dvije godine ohrabrujućim, neki upozoravaju na previše optimizma u svjetlu trenutne situacije. ECB stoga ostaje oprezna i pažljivo prati razvoj tarifnih plaća.