Međunarodni monetarni fond (MMF) ne vidi veliku opasnost za Europu unatoč visokim kamatnim stopama u SAD-u, ali upozorava na rizike za gospodarstva u usponu. Šefica MMF-a Kristalina Georgieva objasnila je da razlika u ključnim kamatnim stopama između SAD-a i eurozone dovodi do samo minimalnih promjena u tečaju, što malo utječe na Europu. Trenutno, kamatna stopa u SAD-u iznosi između 5,25 i 5,5 posto, a u eurozoni 4,5 posto.
U intervjuu s CNBC-em Georgieva je naglasila da se očekuje kako će kamatna razlika od 50 baznih bodova imati samo neznatan utjecaj od 0,1 do 0,2 posto na tečaj. "Ovdje [u Europi] to nije veliki problem", rekla je Georgieva. No, visoke američke kamatne stope mogle bi teško opteretiti zemlje u razvoju, budući da moraju servisirati svoje dugove po višim troškovima te bi se mogli suočiti s odljevom kapitala i strožim uvjetima financiranja.
Situacija je posebno ozbiljna za zemlje u kojima posljedice američke kamatne politike dublje prodiru. Georgieva je također istaknula potrebu za pažljivim praćenjem financijskih volatilnosti u Japanu, budući da i ta zemlja može patiti zbog visokog kamatnog okruženja.
Unatoč početnim nadama u skoru smanjenje kamatnih stopa kako u SAD-u tako i u Europi, kamatne stope ostaju visoke zbog stalnih strahovanja od inflacije. Europska središnja banka (ESB) je pet puta zaredom ostavila kamate nepromijenjenima u eurozoni, a američka Federalna rezervna banka drži ključnu kamatnu stopu šesti put zaredom na visokoj razini. Jerome Powell, predsjednik američke Federalne rezervne banke, nedavno je signalizirao da bi smanjenje inflacije na značajnu razinu moglo potrajati dulje.
Ovi razvoji odražavaju složeni globalni ekonomski krajolik u kojem su politički odlučitelji suočeni s izazovom pažljivog balansiranja učinaka monetarne politike.
