US-zaduženost: Aktivizam ili pametna prilagodba tržištu?

Rasprava o politici zaduživanja američke vlade postaje sve oštrija. Već u lipnju su republikanski senatori izrazili zabrinutost ministrici financija Janet Yellen da bi fokusiranje na kratkoročne dugove poput trezorskih zapisa (T-Bills) moglo dodati gospodarstvu "šećerni poticaj". Stručnjaci iz JPMorgana, Barclaysa i Apolla strahuju od ponavljanja repo krize iz 2019. godine, izazvane snažnom ovisnošću o T-Bills za financiranje deficita. Sada su se oglasili i Stephen Miran, bivši financijski službenik pod Trumpom, i ekonomist Nouriel Roubini s novim radom. Oni tvrde da snažna naklonost američke vlade prema kratkoročnim dugovima predstavlja "skrivenu kvantitativnu relaksaciju" i narušava sposobnosti Federalnih rezervi da se bore protiv inflacije. Pojam "aktivistički trezorski zapisi" (ATI) uveli su Miran i Roubini kako bi opisali dinamičko upravljanje financijskim uvjetima od strane Ministarstva financija, koje uzurpira ključne funkcije Federalnih rezervi. Ova metoda se prošle godine pokazala kao značajan tržišni pokretač i mogla bi igrati važnu ulogu u nadolazećim godinama. Proširenje proračunskog deficita, koje je započelo pod predsjednikom Trumpom, a zatim još povećano mjerama za borbu protiv pandemije COVID-19 te pomoći Ukrajini i Izraelu, navelo je Ministarstvo financija da se sve više oslanja na kratkoročne dugove. Izvješće Kongresnog uredu za proračun (CBO) predviđa deficit od 1,9 bilijuna USD ove godine, što bi moglo dovesti do daljnjih emisija dugova u bliskoj budućnosti. Ajay Rajadhyaksha, voditelj istraživanja u Barclaysu, sažima to ovako: "Trošimo novac kao mornar na kopnu." Međutim, velika potražnja za sigurnim i likvidnim T-Bills dosad je omogućila tržnicama da se nose s ovim povećanjem. U kolovozu prošle godine, američka vlada najavila je značajno povećanje aukcija dugoročnijih obveznica, što je dovelo do rasta prinosa. Umjesto toga, kasnije se više oslonilo na kratkoročne obveznice, što se pokazalo uspješnim potezom. Povećanje udjela T-Bills u ukupnom dugu na oko 22 posto izaziva rasprave. Savjetodavni odbor za zaduživanje Ministarstva financija (TBAC) dosad je preporučivao raspon od 15-20 posto. Prema Miranu i Roubiniju, ova "aktivistička" politika zaduživanja mogla bi ometati inflacijski program Federalnih rezervi jer smanjuje prinos na desetogodišnje trezorske zapise za 0,25 posto, što je ekvivalentno smanjenju kamatnih stopa za cijeli postotni bod. Ostaje za vidjeti koju će daljnju strategiju Ministarstvo financija zauzeti u sljedećoj najavi tromjesečne politike zaduživanja. Stručnjaci očekuju da će visoka potražnja za T-Bills ostati i da neće doći do neposrednih napetosti na financijskim tržištima. U cjelini se pokazuje da američka politika zaduživanja, uz stratešku prilagodbu tržišnim kapacitetima, može biti izuzetno uspješna. Dugoročne perspektive i detaljne rasprave s TBAC-om i tržišnim sudionicima ipak ostaju ključne za osiguranje fiskalne stabilnosti.