Baobab-voće: Novi gospodarski potencijal unatoč klimatskim promjenama u Zimbabveu

Loveness Bhitoni, koja od djetinjstva prikuplja plodove džinovskih baobaba oko svog doma u Zimbabveu, sada ih vidi u novom svjetlu. Dugo su vremena služili samo kao dodatak uobičajenoj prehrani njene obitelji. No sada, s klimatski uvjetovanim sušama, njihovo se značenje promijenilo. Ova suša značajno je smanjila Bhitonijev urod. Istovremeno, globalna potražnja za plodom baobaba kao prirodnom zdravstvenom hranom raste. S prvim zrakama sunca Bhitoni započinje svoj dan, prikupljajući plodove - bosa kroz vruće, trnovite krajolike, uvijek u opasnosti od napada divljih životinja. Prodaje tvrde plodove kako industrijskim prehrambenim prerađivačima, tako i pojedinačnim kupcima iz grada. Izvorno kao dodatni izvor prihoda, trgovina baobabom postala je osnova preživljavanja za stanovnike malog gradića Kotwa na sjeveroistoku Zimbabvea od teškog vremenskog fenomena El Niño. "Možemo kupiti samo kukuruz i sol," kaže Bhitoni nakon dugog dana žetve. "Ulje je luksuz koji si ne mogu priuštiti. Ponekad prođe mjesec dana bez da kupim sapun." Globalno tržište baobaba je poraslo, te su tako ruralna područja Afrike s velikim brojem ovih stabala postala važna tržišta za opskrbu. Desetine tisuća ruralnih ljudi, poput Bhitoni, opskrbljuje tržište. Afrički savez za baobab procjenjuje da preko 1 milijun ruralnih žena u Africi može imati ekonomske koristi od ovog ploda. Prenošenje znanja o sigurnosti hrane lokalnom stanovništvu od strane saveza jednako je važno kao i poticanje na sigurnije metode žetve. Unatoč tim naporima, mnogi, posebice muškarci, i dalje riskiraju penjanje na debele debla "drveta života", koja se protežu od Južne Afrike do Sudana i odlikuju se svojom izuzetnom otpornošću. Gus Le Breton, pionir u industriji, prisjeća se početaka i izazova uvjeravanja vlasti EU i SAD-a u zdravstvene prednosti tog ploda. U međuvremenu, Kina, SAD i Europa postali su najveća tržišta za baobab prah. Procjenjuje se da bi globalno tržište moglo doseći 10 milijardi američkih dolara do 2027. godine. Tvrtke poput Coca-Cole i Pepsija već su razvile proizvode koji promiču sastojke baobaba. Izazovi za sakupljače poput Bhitoni ostaju enormni, s zaradom od samo 17 centi po kilogramu. Neki kupci u Zimbabveu čak mijenjaju kukuruzno brašno u zamjenu za velike količine ploda baobaba. Kingstone Shero, lokalni vijećnik, naglašava: "Kupci nam postavljaju cijene, a zbog gladi ne možemo odoljeti." Ipak, postoji nada. Le Breton vidi buduće povećanje cijena na rastućem tržištu, te time priliku za ozbiljniju zaradu sakupljača. Zimtrade, državna izvozna agencija, planira suradnju s ruralnim ženama radi osnivanja pogona za preradu kako bi ojačali pregovaračku poziciju sakupljača. U međuvremenu, Bhitoni nastavlja svoj rad prateći tradiciju ostavljanja manjih plodova za divlje životinje. "To je težak rad, ali kupci to ne razumiju kada ih molimo da povećaju cijene," objašnjava ona.