Učini najbolje investicije svog života
fair value · 20 million securities worldwide · 50 year history · 10 year estimates · leading business news

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇱🇺

Luksemburg Fiskalni rashodi

Tečaj

34,024 milijardi EUR
Promjena +/-
+3,01 milijardi EUR
Promjena %
+9,26 %

Trenutna vrijednost Fiskalni rashodi u Luksemburg iznosi 34,024 milijardi EUR. Fiskalni rashodi u Luksemburg porasli su na 34,024 milijardi EUR dana 01. 01. 2022., nakon što su bili 31,014 milijardi EUR dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1995. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Luksemburg iznosio je 17,64 milijardi EUR. Najviša vrijednost svih vremena zabilježena je dana 01. 01. 2023. s 38,14 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1995. s 6,42 milijardi EUR.

Izvor: STATEC, Luxembourg

Fiskalni rashodi

  • Max

Državna potrošnja

Fiskalni rashodi Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2022.34,024 milijardi EUR
01. 01. 2021.31,014 milijardi EUR
01. 01. 2020.30,301 milijardi EUR
01. 01. 2019.26,911 milijardi EUR
01. 01. 2018.25,431 milijardi EUR
01. 01. 2017.24,011 milijardi EUR
01. 01. 2016.22,508 milijardi EUR
01. 01. 2015.21,855 milijardi EUR
01. 01. 2014.21,034 milijardi EUR
01. 01. 2013.20,246 milijardi EUR
1
2
3

Slični makroekonomski pokazatelji za Fiskalni rashodi

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇱🇺
Državna potrošnja
2,992 milijardi EUR2,945 milijardi EURKvartal
🇱🇺
Državna potrošnja u odnosu na BDP
48,1 % of GDP43,9 % of GDPGodišnje
🇱🇺
Državni proračun
−1,3 % of GDP−0,3 % of GDPGodišnje
🇱🇺
Dug države prema BDP-u
25,7 % of GDP24,7 % of GDPGodišnje
🇱🇺
Indeks korupcije
78 Points77 PointsGodišnje
🇱🇺
Prihodi države
37,152 milijardi EUR33,802 milijardi EURGodišnje
🇱🇺
Rang korupcije
9 10 Godišnje
🇱🇺
vojni troškovi
662,5 mil. USD509,9 mil. USDGodišnje
🇱🇺
Vrijednost državnog proračuna
−992,9 mil. EUR−222,3 mil. EURGodišnje
🇱🇺
Zahtjevi za azil
160 persons170 personsMjesečno

Fiskalna potrošnja odnosi se na zbroj državnih rashoda, uključujući troškove za dobra i usluge, investicije i transferna plaćanja poput socijalne sigurnosti i naknada za nezaposlene. Fiskalna potrošnja dio je izračuna proračunske bilance države.

Što je Fiskalni rashodi

Fiskalna potrošnja u makroekonomiji: Dubinsko upoznavanje Dobrodošli na Eulerpool, vrhunski izvor za prikazivanje makroekonomskih podataka. Danas ćemo istražiti jednu od ključnih kategorija u makroekonomiji - fiskalnu potrošnju. Fiskalna potrošnja se odnosi na sve rashode koje vlada poduzima za pružanje javnih usluga, investiranje u infrastrukturu, poticanje ekonomskog rasta i regulaciju ekonomskih aktivnosti. Ovi rashodi su ključni za razumijevanje kako vlade oblikuju ekonomiju i kako upravljaju resursima. Fiskalna potrošnja ima nekoliko primarnih svrha. Prva je stabilizacija ekonomije. Tijekom recesije, povećana javna potrošnja može pomoći u stimuliranju ekonomskog rasta. To se postiže kroz povećanje agregatne potražnje, što ponovno pokreće proizvodnju i zapošljavanje. Suprotno tome, tijekom razdoblja ekonomske pregrijanosti, smanjenje fiskalne potrošnje može pomoći u hlađenju inflatornih pritisaka. Druga svrha fiskalne potrošnje je alokacija resursa. Vlada koristi svoje proračune kako bi usmjerila resurse tamo gdje tržište to možda ne čini učinkovito. Time se osigurava financiranje javnih dobara poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture koja je esencijalna za dugoročnu ekonomsku prosperitet. Treća ključna svrha je redistribucija dohotka. Kroz fiskalnu potrošnju i poreznom politikom, vlade mogu djelovati na smanjenje socijalnih nejednakosti. Socijalne beneficije, javne mirovine i subvencije su neki od primjera kako vlade redistribuiraju dohodak u korist manje privilegiranih slojeva društva. Važno je napomenuti da fiskalnu potrošnju treba promatrati u kontekstu ukupne fiskalne politike, koja uključuje i prikupljanje prihoda (primarno kroz poreze) te upravljanje dugom. Fiskalna disciplina je ključ za održivost javnih financija, te vanjske i unutarnje ravnoteže ekonomskog sustava. Postoje dva osnovna oblika fiskalne potrošnje: tekuća potrošnja i kapitalna potrošnja. Tekuća potrošnja uključuje troškove za održavanje postojeće razine usluga, poput plaća javnih službenika, troškova za energiju i materijala, te tekuće operativne izdatke. Kapitalna potrošnja, s druge strane, uključuje investicije u dugoročne projekte poput izgradnje cesta, škola, bolnica i druge infrastrukture koja će donijeti koristi u budućnosti. Jedan od ključnih aspekata fiskalne potrošnje je multiplikator javnih izdataka. Fiskalni multiplikator je mjera koja pokazuje koliko je promjena u fiskalnoj potrošnji utjecala na ukupni BDP. Kada vlada poveća potrošnju, to generira povećanje dohotka i time potiče potrošnju privatnog sektora. U konačnici, može doći do višestruko većeg učinka na ukupnu ekonomsku aktivnost u odnosu na početno povećanje fiskalne potrošnje. Međutim, postoji i nekoliko izazova povezano s fiskalnom potrošnjom. Jedan od glavnih izazova je pitanje fiskalnog deficita. Kada vlada troši više nego što prikuplja kroz poreze i druge prihode, mora se zaduživati kako bi financirala razliku. Visoki fiskalni deficiti mogu dovesti do održivosti duga, inflatornih pritisaka i mogu narušiti povjerenje investitora. Stoga je od ključne važnosti uspostaviti balans između stimulativne potrošnje i održivosti javnih financija. Daljnji izazov leži u učinkovitosti javne potrošnje. Važno je da vlada optimalno koristi dostupne resurse za postizanje maksimuma ekonomskog i društvenog povratka. Neučinkovite ili korumpirane prakse mogu značajno smanjiti pozitivne učinke fiskalne potrošnje. Uz to, fiskalna potrošnja često podliježe političkim ciklusima. Tijekom predizbornih razdoblja može doći do povećanja potrošnje kako bi se pridobilo javno mnijenje, što može narušiti dugoročnu održivost javnih financija. Na kraju, fiskalna potrošnja igra značajnu ulogu u međunarodnom kontekstu, posebno unutar ekonomskih unija poput Europske unije. Države članice moraju uskladiti svoje fiskalne politike s restriktivnim pravilima unije kako bi osigurale stabilnost eura i cjelokupne ekonomije. U zaključku, fiskalna potrošnja je ključni alat u rukama vlada i centralnih tijela koja upravljaju ekonomijama. Ona pruža mehanizme za stabilizaciju, alokaciju resursa i redistribuciju dohodka, no istovremeno donosi sa sobom izazove vezane uz fiskalnu disciplinu, učinkovitost i političke utjecaje. Kao takva, zahtjeva pažljivo planiranje i provedbu kako bi se osigurao održiv i inkluzivan ekonomski rast. Na Eulerpool-u, kontinuirano pratimo i analiziramo fiskalne politike i potrošnju diljem svijeta kako bismo vam pružili najtočnije i ažurirane informacije koje će vam pomoći u donošenju informiranih odluka. Hvala vam što nas pratite i vjerujte našoj stručnosti u svijetu makroekonomskih podataka.