Učini najbolje investicije svog života
fair value · 20 million securities worldwide · 50 year history · 10 year estimates · leading business news

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇮🇸

Otok Vanjski dug

Tečaj

3,123 Bio. ISK
Promjena +/-
+76,394 milijardi ISK
Promjena %
+2,48 %

Trenutna vrijednost Vanjski dug u Otok je 3,123 Bio. ISK. Vanjski dug u Otok povećao se na 3,123 Bio. ISK dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 3,047 Bio. ISK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1995. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Otok iznosio je 5,00 Bio. ISK. Rekordna vrijednost dosegnuta je dana 01. 09. 2009. s 15,75 Bio. ISK, dok je najniža zabilježena vrijednost bila dana 01. 03. 1995. sa 280,59 milijardi ISK.

Izvor: Central Bank of Iceland

Vanjski dug

  • Max

Inozemni dug

Vanjski dug Povijest

DatumVrijednost
01. 12. 2023.3,123 Bio. ISK
01. 09. 2023.3,047 Bio. ISK
01. 06. 2023.3,009 Bio. ISK
01. 03. 2023.3,1 Bio. ISK
01. 12. 2022.2,995 Bio. ISK
01. 09. 2022.2,973 Bio. ISK
01. 06. 2022.2,785 Bio. ISK
01. 03. 2022.2,758 Bio. ISK
01. 12. 2021.2,81 Bio. ISK
01. 09. 2021.2,803 Bio. ISK
1
2
3
4
5
...
12

Slični makroekonomski pokazatelji za Vanjski dug

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇮🇸
Dolasci turista
173.295 156.36 Mjesečno
🇮🇸
Indeks terorizma
0,233 Points0 PointsGodišnje
🇮🇸
Izvozi
88,899 milijardi ISK72,851 milijardi ISKMjesečno
🇮🇸
Prijenosi
2,135 milijardi ISK2,334 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Strane izravne investicije
21,19 milijardi ISK−2,312 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Tečajna lista
−40,808 milijardi ISK−29,153 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Tečajna lista prema BDP-u
0,9 % of GDP−1,7 % of GDPGodišnje
🇮🇸
Tokovi kapitala
3,45 milijardi ISK69,809 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Trgovačka bilanca
−33,92 milijardi ISK−48,051 milijardi ISKMjesečno
🇮🇸
Uvozi
109,706 milijardi ISK119,254 milijardi ISKMjesečno
🇮🇸
Zlatne rezerve
1,98 Tonnes1,98 TonnesKvartal

U Islandu, vanjski dug predstavlja dio ukupnog duga koji se duguje vjerovnicima izvan zemlje.

Što je Vanjski dug

Vanjski dug je jedan od ključnih elemenata makroekonomije koji pruža važne uvide u financijsku stabilnost i ekonomski razvoj jedne zemlje. Na našoj web stranici, eulerpool, nudimo detaljne i ažurirane podatke o vanjskom dugu različitih zemalja, omogućavajući analitičarima, istraživačima i policy makerima da donose informirane odluke. U ovom opisu ćemo se dublje osvrnuti na pojam vanjskog duga, njegove komponente, uzroke, posljedice te načine na koje se prati i upravlja. Vanjski dug podrazumijeva ukupna potraživanja na koja jedna zemlja računa prema inozemnim kreditorima. To uključuje sva nepodmirena dugovanja u stranoj valuti ili obvezama prema stranim legalnim i fizičkim osobama. Ovaj dug može biti u obliku kredita koje su države uzimale od međunarodnih financijskih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ili Svjetske banke, ili kroz izdavanje državnih obveznica na međunarodnim financijskim tržištima. U analizi vanjskog duga, važno je razumjeti njegove komponente. Vanjski dug najčešće se dijeli na javni dug, koji uključuje obaveze koje preuzimaju središnja ili lokalna vlast, i privatni dug, koji uključuje obveze privatnih poduzeća i financijskih institucija. Pored toga, postoji i dug poslovnih banaka koje često posuđuju iz inozemstva kako bi financirali domaće aktivnosti. Jedan od uzroka značajnog vanjskog zaduživanja može biti potreba za financiranjem infrastrukturnih projekata i drugih investicija koje potiču ekonomski rast. Međutim, zemlje također mogu posegnuti za vanjskim dugom zbog općih fiskalnih deficita ili makroekonomskih šokova, poput prirodnih katastrofa ili recesija. Tada vanjski dug može postati ključan alat za stabilizaciju ekonomije. Unatoč prednostima koje vanjski dug može donijeti, njegove posljedice mogu biti dalekosežne ako se njime ne upravlja pažljivo. Visok nivo vanjskog duga može povećati rizik od fiskalnih kriza, posebno ako zemlja ima ograničene devizne rezerve i visoke kamatne stope. Zbog toga je ključna sposobnost države da servisira svoje dugove, odnosno da plaća svoje dugoročne i kratkoročne obveze na vrijeme. Neuspjeh u tome može voditi do nesolventnosti i ekonomske nestabilnosti. Jedan od važnih pokazatelja za procjenu opravdanosti razine vanjskog duga je omjer vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Ovo pruža okvir za razumijevanje koliko je zemlja opterećena dugom u odnosu na svoju sposobnost stvaranja prihoda. Primjerice, omjer vanjskog duga veći od 60% BDP-a može biti signal za oprez, dok niži omjeri generalno ukazuju na stabilniju financijsku poziciju. Naša web stranica, eulerpool, nudi sveobuhvatne podatke koji omogućuju dublje razumijevanje vanjskog duga za svaku zemlju. Naši korisnici imaju pristup povijesnim trendovima, usporedbama među državama i analizama koje pružaju cjelovitu sliku o stanju vanjskog duga. Naši alati omogućuju vizualizaciju podataka, što dodatno olakšava njihovo tumačenje i donošenje strateških odluka. Praćenje vanjskog duga nije samo pitanje zaduženosti već i razumijevanja širih ekonomskih implikacija. Naša platforma također omogućuje praćenje drugih makroekonomskih varijabli koje su usko povezane s vanjskim dugom kao što su devizne rezerve, inflacija, kamatne stope te platna bilanca. Važno je naglasiti da vanjski dug nije nužno loš za ekonomiju ako se koristi na ispravan način. Investicije financirane putem vanjskog duga mogu značajno ubrzati ekonomski rast, pod uvjetom da se ti resursi koriste učinkovito. Ključ je u dobroj fiskalnoj politici, odgovornom upravljanju dugom i transparentnom praćenju obveza. Na eulerpoolu pružamo alate i podatke koji pomažu državama i privatnim subjektima da odgovorno upravljaju svojim zaduženjem. Naša platforma omogućava analizu rizika od duga, simulaciju različitih scenarija otplate i praćenje učinka makroekonomskih politika na ukupnu zaduženost. Kod upravljanja vanjskim dugom, jedna od ključnih strategija je restrukturiranje duga. Kada zemlje ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, često pregovaraju o uvjetima sa svojim kreditorima kako bi olakšale servisiranje duga. To može uključivati produljenje rokova otplate, smanjenje kamatnih stopa ili otpis dijela duga. U tom procesu, uloga međunarodnih financijskih institucija često je presudna jer djeluju kao posrednici i pružatelji dodatne financijske pomoći. Za zemlje u razvoju, visok vanjski dug može biti izazov, ali i prilika. Mnoge zemlje koriste kredite kako bi izgradile infrastrukturu koja potiče dugoročni rast. No, važno je da se takvi projekti pažljivo planiraju kako bi se osigurala njihova održivost i ekonomska opravdanost. Zaključno, vanjski dug je složen, ali izuzetno važan aspekt makroekonomije. Naš cilj na eulerpoolu je pružiti iscrpne i pouzdane podatke koji će pomoći korisnicima u donošenju informiranih odluka i u razumijevanju šireg ekonomskog konteksta. Kroz analizu i vizualizaciju podataka o vanjskom dugu, omogućavamo dublji uvid u financijsko zdravlje i rizike koji prate zaduženost države. Na eulerpool.com možete pronaći sve potrebne informacije i podatke koji će vam pomoći da bolje razumijete kompleksnosti vanjskog duga te kako on utječe na gospodarski razvoj i stabilnost države. Naša platforma je dizajnirana kako bi bila korisna za ekonomske analitičare, istraživače, donositelje politika te sve koji su zainteresirani za dubinsku analizu vanjskog duga i povezanih makroekonomskih pokazatelja.