Napravi najbolje investicije svog života. fair value · 20 million securities worldwide · 50 year history · 10 year estimates · leading business news
Od 2 evra osigurajте Češka Republika Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva
Cena
Trenutna vrednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva u Češka Republika iznosi 44,582 milijardi CZK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva u Češka Republika smanjen je na 44,582 milijardi CZK dana 1. 12. 2023., nakon što je bio 45,911 milijardi CZK dana 1. 9. 2023.. Od 1. 3. 1996. do 1. 3. 2024., prosečan BDP u Češka Republika bio je 54,84 milijardi CZK. Najveća vrednost je dostignuta dana 1. 3. 1996. sa 72,61 milijardi CZK, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 3. 2024. sa 44,29 milijardi CZK.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva ·
Maks
BDP iz građevinarstva | |
---|---|
1. 3. 1996. | 72,61 milijardi CZK |
1. 6. 1996. | 71,11 milijardi CZK |
1. 9. 1996. | 70,06 milijardi CZK |
1. 12. 1996. | 68,46 milijardi CZK |
1. 3. 1997. | 65,67 milijardi CZK |
1. 6. 1997. | 62,96 milijardi CZK |
1. 9. 1997. | 60,87 milijardi CZK |
1. 12. 1997. | 59,80 milijardi CZK |
1. 3. 1998. | 59,61 milijardi CZK |
1. 6. 1998. | 60,14 milijardi CZK |
1. 9. 1998. | 59,02 milijardi CZK |
1. 12. 1998. | 56,40 milijardi CZK |
1. 3. 1999. | 53,95 milijardi CZK |
1. 6. 1999. | 52,24 milijardi CZK |
1. 9. 1999. | 48,87 milijardi CZK |
1. 12. 1999. | 47,67 milijardi CZK |
1. 3. 2000. | 47,63 milijardi CZK |
1. 6. 2000. | 45,21 milijardi CZK |
1. 9. 2000. | 46,44 milijardi CZK |
1. 12. 2000. | 46,70 milijardi CZK |
1. 3. 2001. | 45,29 milijardi CZK |
1. 6. 2001. | 45,59 milijardi CZK |
1. 9. 2001. | 46,18 milijardi CZK |
1. 12. 2001. | 46,26 milijardi CZK |
1. 3. 2002. | 48,11 milijardi CZK |
1. 6. 2002. | 49,08 milijardi CZK |
1. 9. 2002. | 49,30 milijardi CZK |
1. 12. 2002. | 50,20 milijardi CZK |
1. 3. 2003. | 46,10 milijardi CZK |
1. 6. 2003. | 52,22 milijardi CZK |
1. 9. 2003. | 52,22 milijardi CZK |
1. 12. 2003. | 52,28 milijardi CZK |
1. 3. 2004. | 52,69 milijardi CZK |
1. 6. 2004. | 52,42 milijardi CZK |
1. 9. 2004. | 53,55 milijardi CZK |
1. 12. 2004. | 53,80 milijardi CZK |
1. 3. 2005. | 54,55 milijardi CZK |
1. 6. 2005. | 55,99 milijardi CZK |
1. 9. 2005. | 57,14 milijardi CZK |
1. 12. 2005. | 56,61 milijardi CZK |
1. 3. 2006. | 51,85 milijardi CZK |
1. 6. 2006. | 57,57 milijardi CZK |
1. 9. 2006. | 56,26 milijardi CZK |
1. 12. 2006. | 58,16 milijardi CZK |
1. 3. 2007. | 58,15 milijardi CZK |
1. 6. 2007. | 58,41 milijardi CZK |
1. 9. 2007. | 57,66 milijardi CZK |
1. 12. 2007. | 58,27 milijardi CZK |
1. 3. 2008. | 57,36 milijardi CZK |
1. 6. 2008. | 56,26 milijardi CZK |
1. 9. 2008. | 57,65 milijardi CZK |
1. 12. 2008. | 55,74 milijardi CZK |
1. 3. 2009. | 58,58 milijardi CZK |
1. 6. 2009. | 58,76 milijardi CZK |
1. 9. 2009. | 58,65 milijardi CZK |
1. 12. 2009. | 60,19 milijardi CZK |
1. 3. 2010. | 60,14 milijardi CZK |
1. 6. 2010. | 61,56 milijardi CZK |
1. 9. 2010. | 61,82 milijardi CZK |
1. 12. 2010. | 60,20 milijardi CZK |
1. 3. 2011. | 58,28 milijardi CZK |
1. 6. 2011. | 57,78 milijardi CZK |
1. 9. 2011. | 57,02 milijardi CZK |
1. 12. 2011. | 57,77 milijardi CZK |
1. 3. 2012. | 55,55 milijardi CZK |
1. 6. 2012. | 54,47 milijardi CZK |
1. 9. 2012. | 53,72 milijardi CZK |
1. 12. 2012. | 53,33 milijardi CZK |
1. 3. 2013. | 53,67 milijardi CZK |
1. 6. 2013. | 54,62 milijardi CZK |
1. 9. 2013. | 55,35 milijardi CZK |
1. 12. 2013. | 55,91 milijardi CZK |
1. 3. 2014. | 57,16 milijardi CZK |
1. 6. 2014. | 57,41 milijardi CZK |
1. 9. 2014. | 57,67 milijardi CZK |
1. 12. 2014. | 58,44 milijardi CZK |
1. 3. 2015. | 58,74 milijardi CZK |
1. 6. 2015. | 59,33 milijardi CZK |
1. 9. 2015. | 59,45 milijardi CZK |
1. 12. 2015. | 58,19 milijardi CZK |
1. 3. 2016. | 57,42 milijardi CZK |
1. 6. 2016. | 56,26 milijardi CZK |
1. 9. 2016. | 56,65 milijardi CZK |
1. 12. 2016. | 56,29 milijardi CZK |
1. 3. 2017. | 56,13 milijardi CZK |
1. 6. 2017. | 57,56 milijardi CZK |
1. 9. 2017. | 57,45 milijardi CZK |
1. 12. 2017. | 58,11 milijardi CZK |
1. 3. 2018. | 58,50 milijardi CZK |
1. 6. 2018. | 57,57 milijardi CZK |
1. 9. 2018. | 57,29 milijardi CZK |
1. 12. 2018. | 56,85 milijardi CZK |
1. 3. 2019. | 56,86 milijardi CZK |
1. 6. 2019. | 57,11 milijardi CZK |
1. 9. 2019. | 56,19 milijardi CZK |
1. 12. 2019. | 55,89 milijardi CZK |
1. 3. 2020. | 53,45 milijardi CZK |
1. 6. 2020. | 50,04 milijardi CZK |
1. 9. 2020. | 49,86 milijardi CZK |
1. 12. 2020. | 49,72 milijardi CZK |
1. 3. 2021. | 48,69 milijardi CZK |
1. 6. 2021. | 49,23 milijardi CZK |
1. 9. 2021. | 49,88 milijardi CZK |
1. 12. 2021. | 49,42 milijardi CZK |
1. 3. 2022. | 48,00 milijardi CZK |
1. 6. 2022. | 46,83 milijardi CZK |
1. 9. 2022. | 45,44 milijardi CZK |
1. 12. 2022. | 44,96 milijardi CZK |
1. 3. 2023. | 46,14 milijardi CZK |
1. 6. 2023. | 46,01 milijardi CZK |
1. 9. 2023. | 45,91 milijardi CZK |
1. 12. 2023. | 44,58 milijardi CZK |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva Istorija
Datum | Vrednost |
---|---|
1. 12. 2023. | 44,582 milijardi CZK |
1. 9. 2023. | 45,911 milijardi CZK |
1. 6. 2023. | 46,013 milijardi CZK |
1. 3. 2023. | 46,142 milijardi CZK |
1. 12. 2022. | 44,955 milijardi CZK |
1. 9. 2022. | 45,438 milijardi CZK |
1. 6. 2022. | 46,833 milijardi CZK |
1. 3. 2022. | 47,997 milijardi CZK |
1. 12. 2021. | 49,42 milijardi CZK |
1. 9. 2021. | 49,876 milijardi CZK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva
Ime | Trenutno | Prethodno | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇿 BDP iz javne uprave | 173,905 milijardi CZK | 171,802 milijardi CZK | Kvartal |
🇨🇿 BDP iz poljoprivrede | 24,698 milijardi CZK | 24,456 milijardi CZK | Kvartal |
🇨🇿 BDP iz proizvodnje | 341,168 milijardi CZK | 349,376 milijardi CZK | Kvartal |
🇨🇿 BDP iz usluga | 225,891 milijardi CZK | 221,617 milijardi CZK | Kvartal |
🇨🇿 BDP po glavi stanovnika | 19.800,28 USD | 20.237,29 USD | Godišnje |
🇨🇿 BDP po glavi stanovnika PPP | 47.730,52 USD | 48.783,99 USD | Godišnje |
🇨🇿 BDP po stalnim cenama | 1,33 Bio. CZK | 1,326 Bio. CZK | Kvartal |
🇨🇿 BIP | 330,86 milijardi USD | 290,57 milijardi USD | Godišnje |
🇨🇿 Bruto investicije u osnovna sredstva | 348,47 milijardi CZK | 378,31 milijardi CZK | Kvartal |
🇨🇿 Bruto nacionalni dohodak | 6,478 Bio. CZK | 5,859 Bio. CZK | Godišnje |
🇨🇿 Godišnja stopa rasta BDP | 0,3 % | 0 % | Kvartal |
🇨🇿 Rast BDP-a u celoj godini | -0,2 % | 2,4 % | Godišnje |
🇨🇿 Stopa rasta BDP | 0,2 % | 0,3 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Evropa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Belorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Kipar
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farska Ostrva
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Nemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Ostrvo
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Letonija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litvanija
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Severna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monako
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Holandija
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunija
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španija
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švajcarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Šta je Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva
Bruto domaći proizvod (BDP) iz građevinarstva predstavlja ključnu komponentu makroekonomskih analiza svake zemlje. Ova kategorija omogućava duboko razumijevanje ekonomskih aktivnosti i njihovog doprinosa ukupnoj ekonomskoj slici države. Na našem sajtu, eulerpool, posvećeni smo pružanju najpreciznijih i najnovijih makroekonomskih podataka, uključujući one povezane sa građevinarstvom, kako bismo našim korisnicima omogućili donošenje informisanih odluka. Građevinarstvo, kao sektor, igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju svake države. Osim što doprinosi ukupnom BDP-u, građevinski sektor takođe ima značajan uticaj na zapošljavanje, infrastrukturalni razvoj i investicije. Kada analiziramo BDP iz građevinarstva, dobijamo jasniji uvid u to kako ovaj sektor doprinosi ekonomiji u celini, ali i kako se kreće s vremenom, u različitim ekonomskim uslovima. Jedan od najvažnijih aspekata BDP-a iz građevinarstva je njegova sposobnost da odražava stanje investicijskog ciklusa u zemlji. Naime, ovaj sektor često služi kao indikator općeg ekonomskog zdravlja. U periodima ekonomskog ekspanzije, povećavaju se investicije u gradnju stambenih i poslovnih objekata, putne infrastrukture, kao i drugih kapitalnih projekata. Suprotno tome, u periodima ekonomske krize, građevinski radovi često opadaju, što direktno utiče na smanjenje BDP-a iz građevinarstva. Osim domaćih investicija, značajan deo BDP-a iz građevinarstva dolazi i iz stranih direktnih investicija. Na primer, u zemljama koje privlače strani kapital za infrastrukturne projekte, ovaj aspekt može imati ogroman uticaj na ukupni BDP. Razvoj autoputeva, železnica, aerodroma, i drugih ključnih infrastrukturnih objekata često je rezultat međunarodne saradnje i investicija, što dodatno obogaćuje BDP iz građevinarstva. Takođe, građevinarstvo uključuje i radove na renoviranju i unapređenju već postojećih objekata. Ovi projekti mogu obuhvatiti širok spektar aktivnosti, od poboljšanja energetske efikasnosti zgrada do modernizacije poslovnih prostora. Ovi radovi imaju dvostruku korist: osim što neposredno utiču na povećanje građevinskih aktivnosti i samim tim BDP-a, oni takođe doprinose dugoročnom smanjenju troškova energetskih resursa i unapređenju radnih i životnih uslova. Kada govorimo o BDP-u iz građevinarstva, ne možemo ne pomenuti uticaj sezonalnosti na ovaj sektor. Građevinske aktivnosti često zavise od klimatskih uslova, što može imati sezonski efekat na obim radova. Tokom leta i blagih sezona, građevinske aktivnosti su obično intenzivnije, dok je u zimskim mesecima zapažen pad aktivnosti. Ovaj sezonski uticaj mora se uzeti u obzir prilikom analiza podataka kako bi se obezbedila tačnost i preciznost u tumačenju ekonomskih kretanja. Jedan od alata koji koristimo na eulerpool za preciznu analizu BDP-a iz građevinarstva je komparativna analiza sa prethodnim godinama, kao i sa sličnim ekonomijama. Ovaj pristup omogućava identifikaciju dugoročnih trendova i bilo kakvih anomalija koje bi mogle ukazati na strukturne promene u ekonomiji. Na primer, nagli porast ili pad građevinskih aktivnosti može ukazivati na promene u vladinim politikama, dostupnosti finansiranja ili opštu ekonomsku situaciju. Pored kvantitativnih podataka, kvalitativni aspekti građevinarstva takođe igraju značajnu ulogu u ekonomskim analizama. Faktori kao što su kvalitet radne snage, dostupnost građevinskog materijala, kao i efikasnost administrativnih procedura vezanih za dobijanje građevinskih dozvola, mogu značajno uticati na efikasnost i obim građevinskih radova. Naša platforma omogućava integraciju ovih kvalitativnih podataka sa kvantitativnim metrikama kako bi se dobila sveobuhvatna analiza građevinskog sektora. U savremenom globalnom ekonomskom okruženju, BDP iz građevinarstva može biti pod uticajem različitih međunarodnih faktora. Promene u globalnim cenama sirovina, tečajevima valuta, kao i međunarodnim trgovinskim odnosima mogu imati direktan uticaj na troškove i vremenske rokove građevinskih projekata. Na primer, porast cena čelika ili betona može značajno povećati troškove projekata, dok povoljni trgovinski aranžmani sa susednim zemljama mogu dovesti do snižavanja cena materijala i usluga. Naša misija na eulerpool je da pružimo korisnicima najpreciznije i najrelevantnije makroekonomske podatke, uključujući i one iz oblasti građevinarstva. Sa našim detaljnim bazama podataka i naprednim analitičkim alatima, korisnicima nudimo mogućnost da donesu informisane odluke koje će im pomoći da bolje razumeju i predvide ekonomske trendove. Bilo da ste investitor, analitičar, donosilac politika ili samo osoba zainteresovana za makroekonomiju, naša platforma vam pruža sve što vam je potrebno za dubinsku analizu BDP-a iz građevinarstva i drugih ključnih ekonomskih oblasti. Kao zaključak, BDP iz građevinarstva predstavlja vitalan deo svake ekonomije. Njegov značaj se ogleda ne samo u direktnom doprinosu ukupnom BDP-u, već i u sposobnosti da reflektuje širi ekonomski kontekst, uključujući investicije, zapošljavanje i infrastrukturni razvoj. Na platformi eulerpool, posvećeni smo pružanju sveobuhvatnih i preciznih informacija koje će vam pomoći da bolje razumijete i analizirate ovaj važan segment ekonomije.