Немачка Spoljnotrgovinski bilans

Цена

Цена

15,4 Млрд EUR

Promena +/-

-3,9 Млрд EUR

Процентуална промена

-20,21 %

Trenutna vrednost Spoljnotrgovinskog bilansa u Немачка je 15,4 Млрд EUR. Spoljnotrgovinski bilans u Немачка je smanjen na 15,4 Млрд EUR na dan 1. 6. 2026., nakon što je bio 19,3 Млрд EUR na dan 1. 5. 2026.. Od 1. 1. 1962. do 1. 6. 2026., prosečan BDP u Немачка je bio 7,41 Млрд EUR. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 1. 2024. sa 25,15 Млрд EUR, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 5. 1991. sa -390,00 М EUR.

Izvor: Federal Statistical Office

The current value of Spoljnotrgovinski bilans in Немачка is 15,4 МлрдEUR. Spoljnotrgovinski bilans in Немачка decreased to 15,4 МлрдEUR from 19,3 МлрдEUR.Spoljnotrgovinski bilans in Немачка averaged 7,41 МлрдEUR from 1. 1. 1962. until 1. 6. 2026..The all-time high was 25,15 МлрдEUR (1. 1. 2024.)and the record low was -390,00 МEUR (1. 5. 1991.).

Spoljnotrgovinski bilans

Spoljnotrgovinski bilans

  • Максимално

Трговински биланс
Date
Трговински биланс
11. јан 2025.
13,90 Млрд EUR
12. јан 2025.
17,40 Млрд EUR
1. јан 2026.
20,30 Млрд EUR
2. јан 2026.
19,60 Млрд EUR
3. јан 2026.
14,70 Млрд EUR
4. јан 2026.
14,50 Млрд EUR
5. јан 2026.
19,30 Млрд EUR
6. јан 2026.
15,40 Млрд EUR
Access this data via the Eulerpool API

Spoljnotrgovinski bilans Istorija

Spoljnotrgovinski bilans — Istorija
DatumVrednost
15,4 Млрд EUR
19,3 Млрд EUR
14,5 Млрд EUR
14,7 Млрд EUR
19,6 Млрд EUR
20,3 Млрд EUR
17,4 Млрд EUR
13,9 Млрд EUR
17,7 Млрд EUR
15,8 Млрд EUR
...

Slični makro pokazatelji za Spoljnotrgovinski bilans

Dolasci turista

Mesečno

Trenutno
3,36 М
Prethodno
2,93 М

Rezerve zlata

Kvartalno

Trenutno
3.350,25 Tonnes
Prethodno
3.350,25 Tonnes

Strana direktna ulaganja

Mesečno

Trenutno
11,79 Млрд EUR
Prethodno
-6,81 Млрд EUR

Tekući račun robe

Mesečno

Trenutno
15,37 Млрд EUR
Prethodno
14,85 Млрд EUR

Tokovi kapitala

Mesečno

Trenutno
10,42 Млрд EUR
Prethodno
1,46 Млрд EUR

Uvoz prirodnog gasa

Mesečno

Trenutno
302.324,4 Terajoule
Prethodno
316.109,83 Terajoule

Извоз

Mesečno

Trenutno
139,32 Млрд EUR
Prethodno
138,08 Млрд EUR

Извоз аутомобила

Mesečno

Trenutno
260.000 Units
Prethodno
287.700 Units

Индекс тероризма

Godišnje

Trenutno
4,45 Points
Prethodno
4,75 Points

Преводи средстава

Mesečno

Trenutno
708,32 М EUR
Prethodno
708,32 М EUR

Продаја оружја

Godišnje

Trenutno
1,7 Млрд SIPRI TIV
Prethodno
2,11 Млрд SIPRI TIV

Производња сирове нафте

Mesečno

Trenutno
21 BBL/D/1K
Prethodno
33 BBL/D/1K

Спољни дуг

Kvartalno

Trenutno
7,07 Т EUR
Prethodno
6,78 Т EUR

Спољни дуг према БДП

Kvartalno

Trenutno
157 % of GDP
Prethodno
152 % of GDP

Текући рачун

Mesečno

Trenutno
10,37 Млрд EUR
Prethodno
16,57 Млрд EUR

Текући рачун - услуге

Mesečno

Trenutno
-7,21 Млрд EUR
Prethodno
-5,55 Млрд EUR

Текући рачун према БДП-у

Godišnje

Trenutno
4,5 % of GDP
Prethodno
5,9 % of GDP

Увоз

Mesečno

Trenutno
123,9 Млрд EUR
Prethodno
118,7 Млрд EUR

Услови трговине

Mesečno

Trenutno
101,1 points
Prethodno
100,3 points

Spoljnotrgovinski bilans

Nemačka beleži redovne trgovinske suficite od 1952. godine, prvenstveno zahvaljujući snažnom izvozu vozila i druge mehanizacije. Najveći trgovinski suficiti zabeleženi su sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Austrijom, Švajcarskom, Italijom, Švedskom, Poljskom i Španijom; dok su najveći trgovinski deficiti zabeleženi sa Kinom, Irskom, Norveškom, Vijetnamom, Rusijom, Bangladešom, Holandijom, Japanom, Malezijom i Južnom Afrikom.

Šta je Spoljnotrgovinski bilans?

Balans trgovine, poznat i kao trgovinski bilans, predstavlja jedan od ključnih indikatora makroekonomskog stanja svake zemlje. Ovaj ekonomski pokazatelj meri razliku između ukupne vrednosti robe i usluga koje zemlja izvozi i onih koje uvozi u određenom vremenskom periodu, obično tokom jedne godine. Na našoj platformi, eulerpool, posvećujemo posebnu pažnju prikazu preciznih i ažurnih ekonomskih podataka, uključujući i bilans trgovine, kako bi korisnici mogli doneti informisane odluke zasnovane na najnovijim ekonomskim saznanjima. Balans trgovine može biti pozitivan ili negativan, što je od suštinskog značaja za razumevanje ekonomske dinamike jedne zemlje. Pozitivan balans trgovine, poznat kao trgovinski suficit, javlja se kada zemlja izvozi više robe i usluga nego što uvozi. Ovo obično ukazuje na ekonomsku snagu zemlje i često se posmatra kao znak konkurentnosti njenog izvoznog sektora. Nasuprot tome, negativan balans trgovine, ili trgovinski deficit, dešava se kada zemlja više uvozi nego što izvozi. Trgovinski deficit može signalizirati ekonomsku ranjivost, zavisnost od inostranih proizvoda, ili nesposobnost domaće industrije da proizvede konkurentne proizvode. Na eulerpool sajtu, korisnici mogu pratiti aktuelne i istorijske podatke o bilansu trgovine iz različitih zemalja širom sveta. Naša platforma omogućava detaljnu analizu trendova i promena koje se dešavaju na globalnom tržištu. Podaci koje pružamo su od velike koristi za ekonomske analitičare, investitore, istraživače i donosioce odluka koji žele da dobiju uvid u performanse ekonomija u kontekstu međunarodne trgovine. Jedan od osnovnih razloga zašto je balans trgovine važan jeste njegov uticaj na bruto domaći proizvod (BDP). Kada zemlja beleži trgovinski suficit, njen BDP može rasti kao rezultat povećane proizvodnje i izvoza. S druge strane, uporan trgovinski deficit može negativno uticati na BDP ako domaća potrošnja proizvoda i usluga uglavnom dolazi iz uvoza. Stoga, praćenje bilansa trgovine pruža značajan uvid u dugoročne ekonomske projekcije i razvojne planove. Struktura balansa trgovine često odražava strukturu ekonomije jedne zemlje. Na primer, zemlje koje zavise od izvoza prirodnih resursa, poput nafte ili minerala, mogu beležiti pozitivan balans trgovine kada su cene tih resursa visoke na svetskom tržištu. Nasuprot tome, zemlje sa snažnom potrošačkom bazom i ograničenim resursima često se suočavaju sa trgovinskim deficitom, jer zavise od uvoza gotove robe i sirovina. Međutim, balans trgovine nije jedini indikator ekonomske snage; on treba da se posmatra u širem kontekstu sa drugim ekonomskim parametrima kao što su javni dug, stopa nezaposlenosti i inflacija. Takođe, trgovinski balans može biti pod uticajem kratkoročnih faktora kao što su sezonske varijacije ili fluktuacije valuta. Na našoj platformi, analiziramo sve ove aspekte kako bismo pružili sveobuhvatan pogled na makroekonomsko okruženje. Eksport i import su dve komponente koje direktno utiču na bilans trgovine. Da bi se poboljšao balans trgovine, zemlja može primeniti različite ekonomske politike. Na primer, podsticanje izvoza kroz subvencije, smanjenje poreza, ili inovacije u proizvodnji može poboljšati trgovinski bilans. S druge strane, smanjenje zavisnosti od uvoza putem razvoja domaće proizvodnje, potražnje za lokalnim proizvodima i implementacije tarifnih barijera može takođe doprineti pozitivnom bilansu. Međunarodni trgovinski odnosi i sporazumi, poput slobodnih trgovinskih zona ili carinskih unija, takođe igraju ključnu ulogu u oblikovanju bilansa trgovine. Sporazumi o slobodnoj trgovini često olakšavaju i povećavaju obim trgovine između zemalja članica, što može pozitivno uticati na trgovinski bilans. Na eulerpool platformi, pružamo informacije o ključnim međunarodnim sporazumima i geopolitiki faktorima koji mogu imati dugoročne posledice na bilans trgovine. Globalizacija i tehnološki napredak dodatno su transformisali način na koji funkcioniše međunarodna trgovina. U današnjem svetu, informaciona tehnologija, transport i logistika omogućavaju gotovo trenutnu trgovinsku razmenu, što utiče na efikasnost i brzinu izvoza i uvoza. Svaka inovacija u ovim oblastima može imati značajne implikacije na bilans trgovine jedne zemlje. Na našoj platformi, trudimo se da korisnicima pružimo najnovije informacije o globalnim trendovima i inovacijama koje mogu uticati na bilans trgovine. Jedan od ključnih izazova prilikom analize bilansa trgovine jeste razdvajanje realnih efekata od nominalnih podataka. Na primer, rast izvoza može biti rezultat povećanja količine izvezene robe, ali može biti i posledica inflacije koja povećava cene izvozne robe. Kroz detaljne analize i upotrebu dodatnih makroekonomskih indikatora, eulerpool pruža svojim korisnicima mogućnost da bolje razumeju stvarne promene u bilansu trgovine. Konačno, važno je napomenuti da balans trgovine ima i socioekonomske aspekte. Trgovinski suficit može značiti povećanje zaposlenosti i veći priliv stranih valuta, što može poboljšati životni standard unutar zemlje. Trgovinski deficit, s druge strane, može dovesti do povećanja spoljnog duga i pritisaka na devizne rezerve zemlje, što može destabilizovati ekonomsku situaciju. Eulerpool se trudi da ove podatke učini pristupačnim i razumljivim kako bi svojim korisnicima pružio jasnu sliku trenutne i buduće ekonomske situacije. Stoga, pratite nas za najnovije informacije o bilansu trgovine i drugim važnim makroekonomskim indikatorima.

Spoljnotrgovinski bilans Немачка — FAQ

What is the current Spoljnotrgovinski bilans in Немачка?

The current Spoljnotrgovinski bilans in Немачка is 15,4 МлрдEUR as of 1. 6. 2026..

How has the Spoljnotrgovinski bilans in Немачка changed recently?

The Spoljnotrgovinski bilans in Немачка decreased from 19,3 МлрдEUR (1. 5. 2026.) to 15,4 МлрдEUR (1. 6. 2026.).

What is the all-time high for Spoljnotrgovinski bilans in Немачка?

The all-time high for Spoljnotrgovinski bilans in Немачка was 25,15 МлрдEUR, recorded on 1. 1. 2024..

What is the all-time low for Spoljnotrgovinski bilans in Немачка?

The all-time low for Spoljnotrgovinski bilans in Немачка was -390,00 МEUR, recorded on 1. 5. 1991..

What is the historical average of Spoljnotrgovinski bilans in Немачка?

The historical average of Spoljnotrgovinski bilans in Немачка is 7,41 МлрдEUR, calculated over the period from 1. 1. 1962. to 1. 6. 2026..

Where does the Spoljnotrgovinski bilans data for Немачка come from?

The Spoljnotrgovinski bilans data for Немачка is sourced from Federal Statistical Office and published on Eulerpool.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.