Terminal Access

Napravi najbolje investicije svog života.

Bloomberg Fair Value
20M Securities
50Y History
10Y Estimates
8.000+ News Daily
Od 2 evra osigurajте
Analyse
Profil
🇦🇷

Argentina Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede

Cena

37,239 milijardi ARS
Promena +/-
+1,005 milijardi ARS
Promena %
+2,74 %

Trenutna vrednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede u Argentina iznosi 37,239 milijardi ARS. Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede u Argentina povećao se na 37,239 milijardi ARS dana 1. 12. 2024., nakon što je bio 36,234 milijardi ARS dana 1. 9. 2024.. Od 1. 3. 2004. do 1. 12. 2024., prosečan BDP u Argentina bio je 47,42 milijardi ARS. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 6. 2015. sa 110,97 milijardi ARS, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 12. 2009. sa 27,52 milijardi ARS.

Izvor: Instituto Nacional de Estadística y Censos (INDEC)

Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede

  • Maks

BDP iz poljoprivrede

Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede Istorija

DatumVrednost
1. 12. 2024.37,239 milijardi ARS
1. 9. 2024.36,234 milijardi ARS
1. 6. 2024.83,621 milijardi ARS
1. 3. 2024.39,512 milijardi ARS
1. 12. 2023.35,822 milijardi ARS
1. 9. 2023.32,018 milijardi ARS
1. 6. 2023.45,936 milijardi ARS
1. 3. 2023.36,152 milijardi ARS
1. 12. 2022.33,718 milijardi ARS
1. 9. 2022.34,541 milijardi ARS
1
2
3
4
5
...
9

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede

ImeTrenutnoPrethodnoFrekvencija
🇦🇷
BDP iz građevinarstva
18,851 milijardi ARS20,162 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz javne uprave
35,364 milijardi ARS35,275 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz komunalnih preduzeća
12,089 milijardi ARS13,249 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz proizvodnje
117,501 milijardi ARS115,522 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz rudarstva
28,497 milijardi ARS27,945 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz transportnog sektora
54,297 milijardi ARS54,502 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP iz usluga
93,855 milijardi ARS92,382 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BDP po glavi stanovnika
12.933,25 USD13.182,79 USDGodišnje
🇦🇷
BDP po glavi stanovnika PPP
27.104,98 USD27.627,96 USDGodišnje
🇦🇷
BDP po stalnim cenama
710,735 milijardi ARS708,557 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
BIP
646,08 milijardi USD632,79 milijardi USDGodišnje
🇦🇷
Bruto investicije u osnovna sredstva
141,822 milijardi ARS137,028 milijardi ARSKvartal
🇦🇷
Godišnja stopa rasta BDP
2,1 %-2,1 %Kvartal
🇦🇷
Indeks ekonomske aktivnosti
5,7 %6,5 %Mesečno
🇦🇷
Mesečni BDP YoY
5,7 %6,7 %Mesečno
🇦🇷
Rast BDP-a u celoj godini
-1,61 %5,27 %Godišnje
🇦🇷
Stopa rasta BDP
1,1 %3,9 %Kvartal

Šta je Bruto domaći proizvod (BDP) iz poljoprivrede

BDP iz poljoprivrede (Bruto domaći proizvod iz poljoprivrednog sektora) predstavlja ključnu komponentu makroekonomskih analiza, naročito u zemljama gde ovaj sektor igra značajnu ulogu u ekonomiji. Specifično, BDP iz poljoprivrede obuhvata vrednost svih proizvoda i usluga generisanih u agrarnom sektoru, uključujući ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, i ribarstvo. Ova kategorija podataka pruža uvid u doprinos poljoprivrede ukupnom ekonomskom rastu, što je od vitalnog značaja za tvorce politika, investitore i istraživače. Na našem sajtu eulerpool, pružamo precizne i detaljne podatke o makroekonomskim indikativima, uključujući i BDP iz poljoprivrede, kako bismo omogućili dublje razumevanje ekonomskih trendova i potencijala. Poljoprivredni sektor je osnova mnogih ekonomija, naročito u zemljama u razvoju, gde čini značajan deo nacionalnog BDP-a. BDP iz poljoprivrede meri se kao vrednost finalnih dobara proizvedenih u ovom sektoru, umanjena za vrednost inputa korišćenih u proizvodnom procesu. Na primer, u izračun BDP-a iz poljoprivrede ulazi vrednost žitarica, povrća, mesa i drugih proizvoda, ali se isključuju troškovi semena, stočne hrane i đubriva. Uloga BDP-a iz poljoprivrede u ukupnoj ekonomiji zavisi od nekoliko faktora, uključujući stopu tehnološkog napretka, klimatske uslove, državni okvir politika i nivo ulaganja u agrarni sektor. Ove varijable mogu značajno uticati na produktivnost i profitabilnost poljoprivrednih proizvodnih procesa. Na našem sajtu eulerpool, omogućavamo korisnicima praćenje ovih parametara kroz raznovrsne grafikone i tabele, koje olakšavaju analizu i donošenje informisanih odluka. Jedan od ključnih aspekata analize BDP-a iz poljoprivrede jeste utvrđivanje sezonalnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredni proizvodi često imaju sezonski karakter, što može dovesti do fluktuacija u mesečnoj ili kvartalnoj proizvodnji i, shodno tome, u BDP-u. Sezonalnost može biti izazvana različitim faktorima, uključujući klimatske promene i aktivnosti na polju setve i žetve. Uz pomoć podataka dostupnih na eulerpool, korisnici mogu identifikovati ove sezonalne trendove i bolje planirati svoje aktivnosti ili investicije u skladu sa tim. Osim sezonalnosti, poljoprivredni sektor je osetljiv i na eksternalije poput klimatskih promena i prirodnih katastrofa. Suše, poplave i druge ekstremne vremenske prilike mogu imati katastrofalne posledice po poljoprivrednu proizvodnju, što direktno utiče na BDP iz poljoprivrede. S obzirom na važnost praćenja ovih rizika, eulerpool pruža pristup relevantnim klimatskim i ekološkim podacima, omogućavajući korisnicima da procene njihov uticaj na poljoprivredni sektor i šire ekonomske trendove. Građevina takođe igra značajnu ulogu u poljoprivredi kroz izgradnju infrastrukturnih objekata kao što su sistemi za navodnjavanje, skladišta i transportna mreža. Investicije u ovakvu infrastrukturu mogu direktno uticati na efikasnost i produktivnost poljoprivrednih operacija, a samim tim i na BDP iz poljoprivrede. S obzirom na to, naš sajt nudi pregled investicija u infrastrukturu, omogućavajući korisnicima da procene njihov potencijalni uticaj na poljoprivrednu proizvodnju. Politike vlade, subvencije i regulative takođe imaju značajan uticaj na BDP iz poljoprivrede. Na primer, subvencije za nabavku semena ili đubriva, kao i povoljni krediti za poljoprivrednike, mogu značajno povećati proizvodnju i unaprediti celokupan agro-sektor. Na eulerpool, korisnici mogu dobiti informacije o aktuelnim i planiranim državnim politikama koje utiču na poljoprivredu, čime mogu bolje predvideti buduće promene i prilagoditi svoje strategije. U dodatku, globalni trgovinski tokovi i cene poljoprivrednih proizvoda na svetskom tržištu imaju direktan uticaj na domaći BDP iz poljoprivrede. Rast cene osnovnih poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica, kukuruz ili soja može doprineti povećavanju prihoda poljoprivrednika i samim tim i rastu domaćeg BDP-a. Nasuprot tome, pad cena može negativno uticati na ekonomsku stabilnost u poljoprivrednom sektoru. Pomoću podataka dostupnih na našem sajtu, korisnici mogu pratiti globalne trendove cena i trgovine, što im omogućava bolje upravljanje rizicima i planiranje poslovnih aktivnosti. Tehnološke inovacije u sektoru poljoprivrede takođe mogu značajno doprineti rastu BDP-a iz ovog sektora. Uvođenje novih tehnologija i metoda, kao što su precizna poljoprivreda, biotehnologija i automatizacija, mogu značajno povećati produktivnost i efikasnost poljoprivrednih aktivnosti. Naši podaci i analize na eulerpool omogućavaju korisnicima da prate nove trendove u tehnologiji i procene njihov uticaj na poljoprivrednu proizvodnju i ekonomiju uopšte. Zanimljivo je napomenuti da BDP iz poljoprivrede može služiti kao indikator šireg ekonomskog zdravlja. Na primer, u periodima ekonomskih kriza, poljoprivredni sektor može pružiti relativno stabilan izvor prihoda i zapošljavanja, što može pomoći u izbegavanju dubljih ekonomskih padova. Takođe, rast BDP-a iz poljoprivrede može signalizirati poboljšanja u ruralnim oblastima i smanjenje siromaštva, što ima šire društvene i ekonomske implikacije. Naš sajt, eulerpool, posvećen je pružanju najkompletnijih i najtačnijih podataka iz oblasti makroekonomije, uključujući i BDP iz poljoprivrede. Sa lako dostupnim i detaljnim informacijama, omogućavamo korisnicima da donose informisane odluke, bilo da su u pitanju ekonomisti, investitori, kreatori politika ili istraživači. Analiza BDP-a iz poljoprivrede predstavlja crucialnu komponentu za razumevanje ukupne ekonomske slike i donošenje kvalitetnih strateških odluka.