Пољска Stopa obavezne rezerve
Цена
Цена
3,5 %
Promena +/-
+0 %
Процентуална промена
+0,00 %
Trenutna vrednost Stopa obavezne rezerve u Пољска je 3,5 %. Stopa obavezne rezerve u Пољска je opala na 3,5 % dana 1. 7. 2026., nakon što je bila 3,5 % dana 1. 6. 2026.. Od 1. 9. 1999. do 1. 7. 2026., prosečan BDP u Пољска je bio 3,47 %. Najviša vrednost svih vremena postignuta je dana 1. 9. 1999. sa 5,00 %, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 4. 2020. sa 0,50 %.
The current value of Stopa obavezne rezerve in Пољска is 3,5%. Stopa obavezne rezerve in Пољска decreased to 3,5% from 3,5%.Stopa obavezne rezerve in Пољска averaged 3,47% from 1. 9. 1999. until 1. 7. 2026..The all-time high was 5,00% (1. 9. 1999.)and the record low was 0,50% (1. 4. 2020.).
Stopa obavezne rezerve
Stopa obavezne rezerve
Максимално
Stopa obavezne rezerve Istorija
| Datum | Vrednost |
|---|---|
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % | |
| 3,5 % |
Slični makro pokazatelji za Stopa obavezne rezerve
Bilans Centralne banke
Mesečno
Kamatna stopa
Mesečno
Novčana masa M0
Mesečno
Privatni dug u odnosu na BDP
Godišnje
Биланс стања банака
Mesečno
Интербански курс
frequency_daily
Каматна стопа на депозите
Mesečno
Кредити приватном сектору
Mesečno
Новчана маса M2
Mesečno
Новчана маса M3
Mesečno
Новчана маса М1
Mesečno
Резерве страних валута
Mesečno
Stopa obavezne rezerve
U Poljskoj, obavezna rezerva se odnosi na instrument monetarne politike koji koristi centralna banka za regulisanje likvidnosti bankarskog sektora i ublažavanje volatilnosti kratkoročnih kamatnih stopa. Obavezna rezerva predstavlja obavezu nametnutu bankama da održavaju određeni prosečni nivo sredstava (određen kao procenat) na svojim računima u centralnoj banci.
Makro stranice za druge zemlje u Европа
Šta je Stopa obavezne rezerve?
Keš rezervni odnos (CRR) je jedna od ključnih komponenti makroekonomske politike koju centralne banke širom sveta koriste za regulisanje i kontrolisanje likvidnosti i stabilnosti finanskog sistema. U ovom kontekstu, važno je da shvatimo kako funkcioniše CRR, koje su njegove osnovne funkcije, kao i kako utiče na privrede, inflaciju, kamatne stope i druge makroekonomske pokazatelje. Na našem sajtu, eulerpool, pružamo detaljne analize i podatke o makroekonomskim pokazateljima, uključujući i CRR, kako bismo omogućili profesionalcima i istraživačima da donose informisane odluke zasnovane na tačnim i ažuriranim podacima. Keš rezervni odnos predstavlja proporciju depozita koju komercijalne banke moraju da drže kao rezervu, bilo u obliku gotovine ili depozita kod centralne banke. Centralne banke, kao što je Narodna banka Srbije (NBS), određuju stopu keš rezervnog odnosa kako bi kontrolisale količinu novca u opticaju i samim tim uticale na ekonomsku stabilnost i likvidnost. Ovo sredstvo monetarne politike je esencijalno za održavanje poverenja u finansijski sistem i sprečavanje bankovnih kriza. Povećanje stope keš rezervnog odnosa znači da banke moraju da drže veći deo svojih depozita u rezervama, što smanjuje njihovu sposobnost da izdajaju kredite. Ovakva mera može biti korišćena za hlađenje ekonomije kada postoji rizik od pregrevanja, kao što je visok nivo inflacije. Smanjenje stope, sa druge strane, povećava likvidnost banaka omogućavajući im izdavanje veće količine kredita, što može stimulisati ekonomsku aktivnost tokom perioda recesije ili niske inflacije. Uloga keš rezervnog odnosa u makroekonomiji je višestruka. Prvo, CRR pomaže u kontrolisanju ponude novca u privredi. Centralne banke pomoću ovoga mogu da utiču na količinu novca koja je dostupna potrošačima i firmama, što direktno utiče na nivo ekonomske aktivnosti. Drugo, CRR ima direktan uticaj na kamatne stope. Kada je stopa CRR visoka, ponuda novca se smanjuje, što dovodi do rasta kamatnih stopa, i obratno. Treće, CRR utiče na stabilnost finansijskog sistema tako što osigurava da banke imaju dovoljne rezerve za pokriće neočekivanih povlačenja sredstava, čime se smanjuje rizik od bankovnih bankrota. Kada govorimo o CRR-u u kontekstu srpske ekonomije, važno je napomenuti da je Narodna banka Srbije odgovorna za postavljanje ovih stopa. U zavisnosti od ekonomskih uslova, NBS može prilagođavati CRR kako bi postigla željene ciljeve monetarne politike. Na primer, tokom poslednjih ekonomskih kriza, NBS je smanjivala stopu CRR kako bi povećala likvidnost i omogućila bankama da podrže privredu kroz povećano kreditiranje. Međutim, keš rezervni odnos nije bez svojih izazova. Jedan od glavnih problema je da preveliki fokus na CRR može dovesti do smanjenja profitabilnosti banaka. Ako su banke primorane da drže veliki deo sredstava kao rezerve, to može smanjiti njihovu sposobnost da generišu prihod kroz kreditiranje i investicije. Pored toga, previše restriktivna politika CRR može dovesti do smanjenja dostupnosti kredita za preduzeća i potrošače, što može negativno uticati na ekonomsku aktivnost. Drugi izazov je da centralne banke moraju pažljivo kalibrirati CRR kako bi izbegle neželjene posledice kao što su preterana likvidnost ili deflacija. Balansiranje između previše restriktivne i previše ekspanzivne monetarne politike zahteva preciznu analizu ekonomskih uslova i prognoza. Naš sajt, eulerpool, pruža detaljne i ažurirane podatke o stopama keš rezervnog odnosa i drugim makroekonomskim pokazateljima. Korisnici mogu pristupiti tim podacima kako bi obavljali temeljne analize i donošenje odluka temeljenih na tačnim i relevantnim informacijama. U svetu gde ekonomski uslovi mogu brzo da se menjaju, imati pristup najnovijim podacima je od ključne važnosti za poslovni uspeh i makroekonomsko planiranje. U zaključku, keš rezervni odnos je vitalna komponenta monetarne politike koja centralnim bankama omogućava kontrolu nad ekonomskom stabilnošću i likvidnošću. Pravilno razumevanje i upravljanje ovim pokazateljem može značajno uticati na ekonomiju, inflaciju, kamatne stope i stabilnost finansijskog sistema. Na našem sajtu eulerpool pružamo sveobuhvatne, ažurirane i precizne podatke o CRR i drugim makroekonomskim pokazateljima kako bismo omogućili donosiocima odluka da donose informisane odluke i odgovore na izazove modernog finansijskog okruženja.
Stopa obavezne rezerve Пољска — FAQ
What is the current Stopa obavezne rezerve in Пољска?
The current Stopa obavezne rezerve in Пољска is 3,5% as of 1. 7. 2026..
How has the Stopa obavezne rezerve in Пољска changed recently?
The Stopa obavezne rezerve in Пољска decreased from 3,5% (1. 6. 2026.) to 3,5% (1. 7. 2026.).
What is the all-time high for Stopa obavezne rezerve in Пољска?
The all-time high for Stopa obavezne rezerve in Пољска was 5,00%, recorded on 1. 9. 1999..
What is the all-time low for Stopa obavezne rezerve in Пољска?
The all-time low for Stopa obavezne rezerve in Пољска was 0,50%, recorded on 1. 4. 2020..
What is the historical average of Stopa obavezne rezerve in Пољска?
The historical average of Stopa obavezne rezerve in Пољска is 3,47%, calculated over the period from 1. 9. 1999. to 1. 7. 2026..
Where does the Stopa obavezne rezerve data for Пољска come from?
The Stopa obavezne rezerve data for Пољска is sourced from National Bank of Poland and published on Eulerpool.
Više alata i analiza
Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.
Akciofinder
Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.
Insiderkupovine
Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.
Суперинвеститори
Пратите портфолије највећих инвеститора на свету
Dividendni kalendar
Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.
Календар зарада
Сви квартални резултати на једном месту.
Економски календар
Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.
Праћење Конгреса
Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса
Fear & Greed Index
Market Sentiment Indicator
Крипто Fear & Greed Index
Индикатор расположења крипто тржишта
Идеје
Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.
Секторе
Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.
Zemlje
Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.
Стратегија
Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.
Indeks
Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.
Glossar
Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija
Blог
Vesti, partnerstava i najave proizvoda