Uvoz prirodnog gasa Малта

Najnoviji Uvoz prirodnog gasa za Малта

Цена

427,7 Terajoule

Promena +/-

-1.904,69 Terajoule

Процентуална промена

-81,66 %

Prosjek

626,84 Terajoule

Povijesni maksimum

3.112,00 Terajoule

1. 10. 2017.

Povijesni minimum

0,00 Terajoule

1. 1. 2008.

Trenutna vrednost Uvoz prirodnog gasa u Малта iznosi 427,7 Terajoule. Uvoz prirodnog gasa u Малта je opao na 427,7 Terajoule dana 1. 9. 2026., nakon što je bio 2.332,39 Terajoule dana 1. 8. 2026.. Od 1. 1. 2008. do 1. 9. 2026., prosečan BDP u Малта je bio 626,84 Terajoule. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 10. 2017. sa 3.112,00 Terajoule, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 1. 2008. sa 0,00 Terajoule.

Izvor: EUROSTAT

Uvoz prirodnog gasa u Малта je pao/la 1. 9. 2026. sa 2.332,39 Terajoule od 1. 8. 2026. na 427,7 Terajoule. Uvoz prirodnog gasa u Малта je u proseku iznosio/la 626,84 Terajoule od 1. 1. 2008. do 1. 9. 2026., dostigao/la je maksimalno 3.112,00 Terajoule od 1. 10. 2017. i minimalno 0,00 Terajoule od 1. 1. 2008..

Uvoz prirodnog gasa

Uvoz prirodnog gasa

  • Максимално

Uvoz prirodnog gasa
Datum
Uvoz prirodnog gasa
8. јан 2025.
2.568,27 Terajoule
10. јан 2025.
2.570,48 Terajoule
12. јан 2025.
2.631,90 Terajoule
2. јан 2026.
2.296,95 Terajoule
5. јан 2026.
2.597,19 Terajoule
7. јан 2026.
2.594,71 Terajoule
8. јан 2026.
2.332,39 Terajoule
9. јан 2026.
427,70 Terajoule

Pristupite ovim podacima preko Eulerpool API-ja

100.000 zahteva/mes. besplatno · bez kartice

Uvoz prirodnog gasa Istorija

Uvoz prirodnog gasa — Istorija
DatumVrednost
427,7 Terajoule
2.332,39 Terajoule
2.594,71 Terajoule
2.597,19 Terajoule
2.296,95 Terajoule
2.631,9 Terajoule
2.570,48 Terajoule
2.568,27 Terajoule
2.477,13 Terajoule
2.544,97 Terajoule

Slični makro pokazatelji za Uvoz prirodnog gasa

Šta je Uvoz prirodnog gasa?

Naslov: Uvoz Prirodnog Gasa: Ključni Makroekonomski Faktor Uvoz prirodnog gasa predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata u oblasti makroekonomije, odražavajući se direktno na privredni razvoj, energetsku sigurnost i međunarodnu trgovinu. Eulerpool, kao profesionalni web sajt za prikazivanje makroekonomskih podataka, posvećuje posebnu pažnju analizi i praćenju ovog vitalnog segmenta. Za mnoge države, prirodni gas nije samo izvor energije, već i ključni faktor u ukupnom ekonomskom balansu. Zavisanost od uvoza prirodnog gasa može imati duboke implikacije na nacionalnu ekonomiju, što čini praćenje i analizu ovih podataka posebno važnim. Osnovni razlozi za uvoz prirodnog gasa često leže u energetskoj deficitarnosti zemalja. Domaća proizvodnja prirodnog gasa često nije dovoljna da zadovolji potrebe industrije i domaćinstava, što zemlju primorava da se osloni na međunarodne izvoznike. Uvoz prirodnog gasa omogućava zemljama ne samo da zadovolje trenutne energetske potrebe, već i da osiguraju dugoročni ekonomski rast i stabilnost. Makroekonomski uticaji uvoza prirodnog gasa su višestruki. Sa jedne strane, smanjuje se pritisak na domaća energetska tržišta, omogućujući diversifikaciju izvora energije, dok se sa druge strane može stvoriti zavisnost od stranih energetskih izvora, što nosi svojevrsne rizike. Kada su cene prirodnog gasa na globalnom nivou visoke, zemlje uvoznici se suočavaju sa povećanim troškovima, što može uticati na inflaciju i smanjiti konkurentnost domaće privrede. Jasno je da su ključni akteri u ovom složenom procesu države izvoznici, koje sve više prepoznaju stratešku važnost prirodnog gasa kao izvora prihoda. Rusija, Norveška, Katar i Sjedinjene Američke Države su među najvećim globalnim izvoznicima prirodnog gasa, te su njihove političke i ekonomske odluke direktno povezane sa globalnom cenom i dostupnošću ovog resursa. Nesigurnosti i geopolitičke tenzije mogu dodatno zakomplikovati dostupnost i troškove uvoza za mnoge zemlje zavisne od prirodnog gasa. Prilikom analiziranja uvoza prirodnog gasa, važno je obratiti pažnju na infrastrukturnu povezanost i planove za razvoj postrojenja za skladištenje i distribuciju. Izgradnja terminala za tečni prirodni gas (LNG) predstavlja značajnu investiciju, ali i ključnu stratešku prednost, omogućavajući zemljama veću fleksibilnost u izboru dobavljača i smanjenje zavisnosti od pojedinačnih izvora. Dalje, energetska politika zemlje igra ključnu ulogu u određivanju strategije uvoza. Postoje države koje potiču postepenu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva, dok druge nastoje da smanje troškove uvoza kroz bilateralne sporazume i dugoročne ugovore sa izvoznicima. Na globalnom nivou, tržište prirodnog gasa karakteriše dinamičnost i stalne promene usled fluktuacija cena, promene u potražnji, kao i razvoja novih tehnologija za eksploataciju i prenos gasa. Cena prirodnog gasa često je nepredvidiva, zaviseći od brojnih faktora uključujući globalne geopolitičke prilike, klimatske uslove i ekonomske faktore. Ovo ukazuje na potrebu stalnog praćenja tržišta i razmatranja različitih scenarija za minimiziranje rizika. Za zemlje kao što su one na Balkanu, koje imaju ograničene izvore prirodnog gasa, uvoz je neophodan ne samo za održavanje energetske stabilnosti već i za podršku ekonomske aktivnosti. Regionalne inicijative i saradnja kroz energetske saveze i zajedničke projekte mogu doprineti sigurnosti snabdevanja i smanjenju troškova. Razvoj regionalnih gasnih mreža i interkonektora omogućava veću otpornost na potencijalne prekide u snabdevanju i ekonomski efikasnije rešenje. Industrijska potražnja za prirodnim gasom često je najveći pokretač uvoza. Prerađivačka industrija, hemijska proizvodnja i sektor električne energije spadaju među glavne potrošače, a njihova produktivnost i konkurentnost umnogome zavise od stabilnog i ekonomičnog snabdevanja prirodnim gasom. U tom smislu, cene i dostupnost gasa direktno utiču na konkurentnost ovih sektora na globalnom tržištu. Značajnu ulogu igraju i politike očuvanja energije i održivog razvoja. Sve više zemalja ulaže u smanjenje energetske potrošnje i povećanje efikasnosti kao odgovor na izazove klimatskih promena i potrebu za ekonomskim balansiranjem. Implementacija ovih politika može uticati na količine potrebnog uvoza, kao i na usmeravanje ulaganja ka održivijim energetskim rešenjima. Zaključujući, uvoz prirodnog gasa je kompleksno makroekonomsko pitanje koje zahteva pažljivu analizu i strateški pristup. Naša platforma, Eulerpool, posvećena je pružanju pouzdanih i detaljnih podataka kako bi se omogućila bolja razumevanja i donošenje informisanih odluka u ovom važnom sektoru. Praćenje trendova, analiza globalnih i regionalnih tržišnih kretanja, kao i razumevanje lokalnih specifičnosti, ključni su za upravljanje rizicima i optimizaciju ekonomskih koristi od uvoza prirodnog gasa.

Uvoz prirodnog gasa Малта — FAQ

Koliki je trenutačni Uvoz prirodnog gasa u Малта?

Trenutačni Uvoz prirodnog gasa u Малта iznosi 427,7 Terajoule na dan 1. 9. 2026..

Kako se Uvoz prirodnog gasa u Малта nedavno promijenio?

Uvoz prirodnog gasa u Малта pao je s 2.332,39 Terajoule (1. 8. 2026.) na 427,7 Terajoule (1. 9. 2026.).

Koliki je povijesni maksimum Uvoz prirodnog gasa u Малта?

Povijesni maksimum Uvoz prirodnog gasa u Малта bio je 3.112,00 Terajoule (1. 10. 2017.).

Koliki je povijesni minimum Uvoz prirodnog gasa u Малта?

Povijesni minimum Uvoz prirodnog gasa u Малта bio je 0,00 Terajoule (1. 1. 2008.).

Koliki je povijesni prosjek Uvoz prirodnog gasa u Малта?

Povijesni prosjek Uvoz prirodnog gasa u Малта je 626,84 Terajoule od 1. 1. 2008. do 1. 9. 2026..

Odakle dolaze podaci o Uvoz prirodnog gasa za Малта?

Podaci o Uvoz prirodnog gasa za Малта dolaze iz EUROSTAT i objavljuju se na Eulerpoolu.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpool-a.

Akciofinder

Анализирајте 20.000+ акција широм света са преко 1.000.000 финансијских показатеља.

Insiderkupovine

Пратите куповање и продају инсајдера у реалном времену.

Суперинвеститори

Пратите портфолије највећих инвеститора на свету

Dividendni kalendar

Планирајте пасивни доход са датумима исплате дивиденди.

Календар зарада

Датуми и времена кварталних резултата на једном месту.

Економски календар

Економски eventos и издавања podataka из 200+ земаља.

Праћење Конгреса

Откривања STOCK Act од чланова америчког Конгреса

Fear & Greed Index

Индикатор тржишног сентимента

Крипто Fear & Greed Index

Индикатор расположења крипто тржишта

Идеје

Уредбене листе акција по стратегији, индексу и земљи.

Секторе

Врхунске акције сортиране по индустрији и сектору.

Zemlje

Tržišta akcija i top kompanije po zemlji.

Стратегија

Dokazane investicione strategije sa istorijskim prinosima.

Indeks

Performanse i sastav glavnih indeksa akcija.

ETFs

Више од 9.000 ETF-ова по провајдеру, класи имовине и индексу.

Крипто

Цене уживо и тржишна капитализација главних коина.

Сировине

Gold, oil, gas, metals, agriculture and electricity prices.

Форекс

Курсеви уживо за главне валутне парове.

Glossar

Sveobuhvatan rečnik berze za finansijske i pojmove akcija

Blог

Vesti, partnerstava i najave proizvoda