Napravi najbolje investicije svog života.
Kazahstan Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti
Cena
Trenutna vrednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti u Kazahstan je 2,318 Bio. KZT. Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti u Kazahstan je povećan na 2,318 Bio. KZT dana 1. 12. 2024., nakon što je bio 1,553 Bio. KZT dana 1. 9. 2024.. Od 1. 3. 2007. do 1. 12. 2024., prosečan BDP u Kazahstan je bio 595,44 milijardi KZT. Najviša vrednost je dostignuta dana 1. 12. 2024. sa 2,32 Bio. KZT, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 3. 2007. sa 66,87 milijardi KZT.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti ·
Maks
BDP iz komunalnih preduzeća | |
---|---|
1. 3. 2007. | 66,87 milijardi KZT |
1. 6. 2007. | 107,37 milijardi KZT |
1. 9. 2007. | 145,61 milijardi KZT |
1. 12. 2007. | 223,72 milijardi KZT |
1. 3. 2008. | 81,98 milijardi KZT |
1. 6. 2008. | 130,39 milijardi KZT |
1. 9. 2008. | 181,73 milijardi KZT |
1. 12. 2008. | 268,94 milijardi KZT |
1. 3. 2009. | 88,60 milijardi KZT |
1. 6. 2009. | 140,34 milijardi KZT |
1. 9. 2009. | 201,14 milijardi KZT |
1. 12. 2009. | 309,40 milijardi KZT |
1. 3. 2010. | 121,18 milijardi KZT |
1. 6. 2010. | 211,62 milijardi KZT |
1. 9. 2010. | 309,23 milijardi KZT |
1. 12. 2010. | 458,05 milijardi KZT |
1. 3. 2011. | 147,65 milijardi KZT |
1. 6. 2011. | 250,57 milijardi KZT |
1. 9. 2011. | 376,73 milijardi KZT |
1. 12. 2011. | 574,03 milijardi KZT |
1. 3. 2012. | 173,17 milijardi KZT |
1. 6. 2012. | 299,00 milijardi KZT |
1. 9. 2012. | 419,68 milijardi KZT |
1. 12. 2012. | 618,23 milijardi KZT |
1. 3. 2013. | 191,64 milijardi KZT |
1. 6. 2013. | 338,22 milijardi KZT |
1. 9. 2013. | 474,58 milijardi KZT |
1. 12. 2013. | 679,82 milijardi KZT |
1. 3. 2014. | 215,25 milijardi KZT |
1. 6. 2014. | 375,68 milijardi KZT |
1. 9. 2014. | 531,69 milijardi KZT |
1. 12. 2014. | 741,50 milijardi KZT |
1. 3. 2015. | 231,52 milijardi KZT |
1. 6. 2015. | 407,73 milijardi KZT |
1. 9. 2015. | 575,25 milijardi KZT |
1. 12. 2015. | 795,40 milijardi KZT |
1. 3. 2016. | 250,48 milijardi KZT |
1. 6. 2016. | 436,26 milijardi KZT |
1. 9. 2016. | 627,83 milijardi KZT |
1. 12. 2016. | 892,89 milijardi KZT |
1. 3. 2017. | 288,14 milijardi KZT |
1. 6. 2017. | 484,38 milijardi KZT |
1. 9. 2017. | 727,79 milijardi KZT |
1. 12. 2017. | 1,05 Bio. KZT |
1. 3. 2018. | 312,81 milijardi KZT |
1. 6. 2018. | 552,32 milijardi KZT |
1. 9. 2018. | 802,17 milijardi KZT |
1. 12. 2018. | 1,15 Bio. KZT |
1. 3. 2019. | 307,00 milijardi KZT |
1. 6. 2019. | 548,88 milijardi KZT |
1. 9. 2019. | 828,17 milijardi KZT |
1. 12. 2019. | 1,15 Bio. KZT |
1. 3. 2020. | 339,22 milijardi KZT |
1. 6. 2020. | 617,11 milijardi KZT |
1. 9. 2020. | 947,57 milijardi KZT |
1. 12. 2020. | 1,27 Bio. KZT |
1. 3. 2021. | 379,68 milijardi KZT |
1. 6. 2021. | 686,64 milijardi KZT |
1. 9. 2021. | 1,05 Bio. KZT |
1. 12. 2021. | 1,53 Bio. KZT |
1. 3. 2022. | 415,99 milijardi KZT |
1. 6. 2022. | 763,17 milijardi KZT |
1. 9. 2022. | 1,15 Bio. KZT |
1. 12. 2022. | 1,70 Bio. KZT |
1. 3. 2023. | 471,49 milijardi KZT |
1. 6. 2023. | 886,25 milijardi KZT |
1. 9. 2023. | 1,33 Bio. KZT |
1. 12. 2023. | 1,97 Bio. KZT |
1. 3. 2024. | 581,34 milijardi KZT |
1. 6. 2024. | 1,05 Bio. KZT |
1. 9. 2024. | 1,55 Bio. KZT |
1. 12. 2024. | 2,32 Bio. KZT |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti Istorija
Datum | Vrednost |
---|---|
1. 12. 2024. | 2,318 Bio. KZT |
1. 9. 2024. | 1,553 Bio. KZT |
1. 6. 2024. | 1,051 Bio. KZT |
1. 3. 2024. | 581,337 milijardi KZT |
1. 12. 2023. | 1,97 Bio. KZT |
1. 9. 2023. | 1,329 Bio. KZT |
1. 6. 2023. | 886,248 milijardi KZT |
1. 3. 2023. | 471,487 milijardi KZT |
1. 12. 2022. | 1,701 Bio. KZT |
1. 9. 2022. | 1,151 Bio. KZT |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti
Ime | Trenutno | Prethodno | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇰🇿 BDP iz građevinarstva | 7,844 Bio. KZT | 4,579 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz javne uprave | 2,635 Bio. KZT | 1,861 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz poljoprivrede | 5,323 Bio. KZT | 3,381 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz proizvodnje | 16,171 Bio. KZT | 10,1 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz rudarstva | 16,152 Bio. KZT | 11,191 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz transportnog sektora | 7,533 Bio. KZT | 4,759 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP iz usluga | 78,73 Bio. KZT | 47,919 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BDP po glavi stanovnika | 11.453,4 USD | 11.058,35 USD | Godišnje |
🇰🇿 BDP po glavi stanovnika PPP | 34.703,23 USD | 33.506,26 USD | Godišnje |
🇰🇿 BDP po stalnim cenama | 135,252 Bio. KZT | 84,963 Bio. KZT | Kvartal |
🇰🇿 BIP | 262,64 milijardi USD | 225,5 milijardi USD | Godišnje |
🇰🇿 Bruto investicije u osnovna sredstva | 21,08 Brd. KZT | 11,749 Brd. KZT | Kvartal |
🇰🇿 Bruto nacionalni dohodak | 119,808 Bio. KZT | 103,766 Bio. KZT | Godišnje |
🇰🇿 Godišnja stopa rasta BDP | 4,8 % | 4,1 % | Kvartal |
🇰🇿 Mesečni BDP YoY | 7,3 % | 4,5 % | Mesečno |
🇰🇿 Rast BDP-a u celoj godini | 6,2 % | 5,1 % | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Jermenija
- 🇦🇿Azerbejdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunei
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanон
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Severna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vijetnam
- 🇾🇪Jemen
Šta je Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih delatnosti
GDP from Utilities, ili Bruto domaći proizvod iz sektora komunalnih usluga, predstavlja ključnu komponentu makroekonomskih pokazatelja jedne zemlje. Na eulerpool-u, kao profesionalnom vebsajtu za prikazivanje makroekonomskih podataka, posvećujemo posebnu pažnju ovakvim kategorijama jer pružaju dragocene uvide u ekonomsku vitalnost i stabilnost. U ovom tekstu, analiziraćemo značaj GDP-a iz komunalnih usluga, njegovu metodologiju izračunavanja, kao i njegov uticaj na ukupnu ekonomiju. Komunalne usluge uključuju kritične delatnosti kao što su snabdevanje električnom energijom, gasom, vodom, kao i tretman i odvođenje otpadnih voda. Ove usluge su od suštinskog značaja za svakodnevno funkcionisanje društva i ekonomije. Stoga, GDP iz komunalnih usluga omogućava bolje razumevanje koliko ova industrija doprinosi ukupnom ekonomskom rastu i razvoju. Analiziranje GDP-a iz komunalnih usluga zahteva preciznu metodologiju i prikupljanje podataka. Podaci o proizvodnji, ceni i potrošnji energije, vode, gasa i drugih komunalnih usluga prikupljaju se iz različitih izvora, uključujući državne organe, privatne kompanije i nezavisne organizacije. Na osnovu tih podataka, ekonomisti mogu izračunati tačan doprinos ovih sektora ukupnom GDP-u. Važno je napomenuti da GDP iz komunalnih usluga nije samo indikator ekonomske aktivnosti već i društvene dobrobiti. Na primer, kvalitet snabdevanja vodom ili stabilnost električne mreže direktno utiču na životni standard građana. Više ulaganja i poboljšanja u komunalnim uslugama često su znak ekonomske rasti i društvenog napretka. U okviru komunalnih usluga, energetski sektor često ima najveći doprinos GDP-u. Električna energija igra ključnu ulogu u proizvodnim procesima, svakodnevnom životu i celokupnom funkcionisanju moderne ekonomije. Zato, rast proizvodnje i potrošnje električne energije može biti pozitivan signal ekonomske ekspanzije. Slično tome, razvoj novih izvora energije, kao što su solarne i vetroelektrane, može značajno doprineti GDP-u, smanjujući pritom zavisnost od fosilnih goriva i unapređujući ekološku održivost. Vodoprivreda i tretman otpadnih voda su još jedna ključna komponenta komunalnih usluga. Visok kvalitet i dostupnost pitke vode su od suštinskog značaja za zdravlje i dobrobit stanovništva. Investicije u vodoprivredni sektor često rezultiraju povećanim GDP-om, naročito u zemljama koje se suočavaju sa problemima u vodosnabdevanju. S druge strane, tretman otpadnih voda igra važnu ulogu u očuvanju životne sredine, što je takođe direktno povezano sa održivim razvojem. Gasovodna mreža i snabdevanje gasom su takođe vitalni za celokupnu ekonomiju. Gas se koristi ne samo za grejanje domaćinstava, već i kao sirovina u industrijskim procesima. Rast u ovom segmentu može biti indikator industrijske ekspanzije i povećane proizvodnje. Stabilnost snabdevanja i cene gasa takođe imaju značajan uticaj na troškove proizvodnje i potrošačke cene, što se direktno reflektuje u GDP-u. Analiza GDP-a iz komunalnih usluga na našem sajtu eulerpool omogućava korisnicima da dobiju detaljan uvid u to kako ovaj sektor utiče na ukupne makroekonomske performanse zemlje. Kroz grafike, tabele i interaktivne alate, korisnici mogu pratiti trendove, porediti podatke između različitih perioda i regija, kao i doneti bolje informisane poslovne i ekonomske odluke. Jedan od izazova u analizi GDP-a iz komunalnih usluga je pouzdanost i tačnost prikupljenih podataka. Pogrešne ili nepotpune informacije mogu dovesti do netačnih zaključaka i donošenja pogrešnih politika. Zato je važno koristiti verifikovane i ažurirane izvore podataka. Na eulerpool-u, posvećujemo posebnu pažnju validaciji podataka koje prikazujemo, kako bi naši korisnici mogli biti sigurni u tačnost informacija. Pored toga, vrednost GDP-a iz komunalnih usluga može se koristiti kao polazna tačka za formulisanje ekonomskih politika. Države koje prepoznaju značaj ulaganja u komunalne usluge mogu implementirati strategije koje će stimulisati razvoj ovog sektora. Na primer, subvencije za obnovljive izvore energije, ili podrška za infrastrukturalne projekte u vodosnabdevanju i tretmanu otpadnih voda, mogu rezultirati dugoročnim ekonomskim koristima. U zaključku, GDP iz komunalnih usluga je kompleksan, ali izuzetno važan pokazatelj koji pruža dublje razumevanje ekonomskog zdravlja i potencijala jednog društva. Na eulerpool-u, trudimo se da korisnicima pružimo najdetaljnije i najtačnije dostupne podatke o ovom i mnogim drugim makroekonomskim pokazateljima. Verujemo da razumijevanje ovih aspekata omogućava bolje planiranje, efikasnije poslovanje i donošenje odluka koje vode ka održivom ekonomskom razvoju.