Napravi najbolje investicije svog života.
Gruzija Nezaposlene Osobe
Cena
Trenutna vrednost Nezaposlenih Osoba u Gruzija je 233.9 . Nezaposlene Osobe u Gruzija su porasle na 233.9 na dan 1. 12. 2024., nakon što su iznosile 225.7 na dan 1. 9. 2024.. Od 1. 12. 1998. do 1. 12. 2024., prosečan BDP u Gruzija bio je 298.941,67 . Najviša vrednost svih vremena dostignuta je na dan 1. 12. 2012. sa 442.500,00 , dok je najniža vrednost zabeležena na dan 1. 12. 2000. sa 212.000,00 .
Nezaposlene Osobe ·
Maks
Nezaposlena lica | |
---|---|
1. 12. 1998. | 244.200,00 |
1. 12. 1999. | 244.900,00 |
1. 12. 2000. | 212.000,00 |
1. 12. 2001. | 235.600,00 |
1. 12. 2002. | 273.700,00 |
1. 12. 2003. | 259.900,00 |
1. 12. 2004. | 278.600,00 |
1. 12. 2005. | 299.700,00 |
1. 12. 2006. | 293.900,00 |
1. 12. 2007. | 331.400,00 |
1. 12. 2008. | 347.400,00 |
1. 12. 2009. | 360.800,00 |
1. 12. 2010. | 436.200,00 |
1. 12. 2011. | 441.600,00 |
1. 12. 2012. | 442.500,00 |
1. 12. 2013. | 429.700,00 |
1. 12. 2014. | 374.000,00 |
1. 12. 2015. | 367.200,00 |
1. 12. 2016. | 359.200,00 |
1. 12. 2017. | 354.500,00 |
1. 3. 2018. | 345.600,00 |
1. 6. 2018. | 294.700,00 |
1. 9. 2018. | 298.900,00 |
1. 12. 2018. | 296.800,00 |
1. 3. 2019. | 313.500,00 |
1. 6. 2019. | 274.300,00 |
1. 9. 2019. | 264.900,00 |
1. 12. 2019. | 254.900,00 |
1. 3. 2020. | 282.600,00 |
1. 6. 2020. | 277.400,00 |
1. 9. 2020. | 259.800,00 |
1. 12. 2020. | 307.800,00 |
1. 3. 2021. | 317.500,00 |
1. 6. 2021. | 344.600,00 |
1. 9. 2021. | 310.800,00 |
1. 12. 2021. | 291.900,00 |
1. 3. 2022. | 289.600,00 |
1. 6. 2022. | 281.600,00 |
1. 9. 2022. | 250.700,00 |
1. 12. 2022. | 249.500,00 |
1. 3. 2023. | 279.200,00 |
1. 6. 2023. | 266.900,00 |
1. 9. 2023. | 252.200,00 |
1. 12. 2023. | 248.600,00 |
1. 3. 2024. | 228.600,00 |
1. 6. 2024. | 219.700,00 |
1. 9. 2024. | 225.700,00 |
1. 12. 2024. | 233.900,00 |
Nezaposlene Osobe Istorija
Datum | Vrednost |
---|---|
1. 12. 2024. | 233.9 |
1. 9. 2024. | 225.7 |
1. 6. 2024. | 219.7 |
1. 3. 2024. | 228.6 |
1. 12. 2023. | 248.6 |
1. 9. 2023. | 252.2 |
1. 6. 2023. | 266.9 |
1. 3. 2023. | 279.2 |
1. 12. 2022. | 249.5 |
1. 9. 2022. | 250.7 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Nezaposlene Osobe
Ime | Trenutno | Prethodno | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇬🇪 Plate u proizvodnji | 2.166,205 GEL | 1.986,666 GEL | Kvartal |
🇬🇪 Plateži | 2.217,5 GEL/Month | 2.056,678 GEL/Month | Kvartal |
🇬🇪 Populacija | 3,695 mil. | 3,736 mil. | Godišnje |
🇬🇪 Starosna granica za penziju žena | 60 Years | 60 Years | Godišnje |
🇬🇪 Starosna granica za penzionisanje muškaraca | 65 Years | 65 Years | Godišnje |
🇬🇪 Stopa nezaposlenosti | 14,2 % | 13,8 % | Kvartal |
🇬🇪 Stopa nezaposlenosti mladih | 21 % | 23,4 % | Godišnje |
🇬🇪 Stopa zaposlenosti | 47,1 % | 47,1 % | Kvartal |
🇬🇪 Stopa zaposlenosti | 54,9 % | 54,7 % | Kvartal |
🇬🇪 Zaposleni | 1,412 mil. | 1,408 mil. | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Jermenija
- 🇦🇿Azerbejdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunei
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanон
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Severna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vijetnam
- 🇾🇪Jemen
Šta je Nezaposlene Osobe
Unemployed Persons – nezaposlene osobe – predstavljaju ključnu kategoriju u makroekonomskom kontekstu, jer odražavaju stanje tržišta rada, ekonomskih ciklusa i opšte ekonomske sigurnosti jedne države. Indikator nezaposlenosti pruža precizne uvide u brojne ekonomske aspekte, kao što su inflacija, bruto domaći proizvod (BDP), stopa tržišnog rasta i socijalni standard. U okviru naše platforme eulerpool, nudimo detaljnu analizu ovih parametara uz pomoć najnovijih podataka dostupnih iz izvora kao što su državni zavodi za statistiku, agencije za zapošljavanje i međunarodne organizacije. Nezaposlene osobe se definišu kao one koje su radno sposobne, aktivno traže posao ili su dostupne za rad, ali nisu zaposleno angažovane u istraživanom periodu. Ovo obuhvata i osobe koje su privremeno ostale bez posla, ali se očekuje njihov ponovni angažman. Na primer, sezonska nezaposlenost može se javiti u industrijama poput turizma, poljoprivrede i građevine gde potražnja za radnom snagom oscilira tokom godine. Uzroci nezaposlenosti su mnogobrojni i složeni. Ova kategorija uključuje cikličnu nezaposlenost koja je povezana sa ekonomskim ciklusima recesije i ekspanzije; frikcionu nezaposlenost koja je prirodno prisustvo na tržištu rada dok pojedinci menjaju posao ili započinju novi karijerni put; strukturnu nezaposlenost izazvanu promenama u industrijskoj strukturi i tehnologiji; kao i sezonsku nezaposlenost. Razumevanje ovih tipova nezaposlenosti omogućava donositeljima odluka da razviju efikasne strategije za minimiziranje negativnih efekata na ekonomiju. Visoka stopa nezaposlenosti ima značajne posledice, kako ekonomske, tako i socijalne. Ekonomskom smislu, visoka nezaposlenost dovodi do smanjenja potrošačke potražnje, što utiče na pad proizvodnje i poslovne aktivnosti. Takođe, država beleži budžetske gubitke, jer sa jedne strane povećava izdatke za socijalnu pomoć i obuke za nezaposlene, a sa druge strane smanjuje priliv poreza usled manjeg broja zaposlenih. Socijalni aspekti uključuju povećanje nivoa siromaštva, socijalne isključenosti, kao i probleme sa mentalnim zdravljem među nezaposlenima. Naša platforma eulerpool pruža pristup detaljnim i ažuriranim podacima o nezaposlenosti kako bi ekonomisti, istraživači, donosioci politika i poslovni lideri imali precizne analize za svoje potrebe. Pratimo trendove nezaposlenosti u različitim sektorima, regijama i demografskim grupama što omogućava kompleksnu analizu tržišta rada. Posebno obraćamo pažnju na dugotrajnu nezaposlenost, koja je kritičan problem jer dugoročno neaktivne osobe gube veštine i postaju manje poželjne za poslodavce. Statističke metode koje koristimo za prikupljanje i obradu podataka su najmodernije i uključuju kvantitativne analize, regresione modele i analize vremenskih serija. Ovi podaci omogućavaju prognoziranje budućih trendova nezaposlenosti i identifikaciju potencijalnih rizika pre nego što postanu ozbiljni problemi. Na primer, povećanje nezaposlenosti u sektoru proizvodnje može signalizirati probleme u domaćoj ekonomiji ili indikaciju globalnih ekonomskih šokova. U periodima ekonomske recesije, stopa nezaposlenosti značajno raste, dok se tokom ekonomske ekspanzije smanjuje. Mnogi faktori utiču na ove fluktuacije, uključujući monetarnu politiku, fiskalne mere, globalne ekonomske trendove, rezultujuće promene u privatnoj potrošnji i investicijama, te tehnološke inovacije. Na primer, pandemija COVID-19 je rezultirala globalnim talasom nezaposlenosti usled zatvaranja ekonomskih aktivnosti i drastičnog smanjenja potražnje u mnogim industrijama. Efikasno upravljanje stopom nezaposlenosti zahteva koordinisane mere politike koje uključuju podsticanje poslovnih investicija, razvoj veština kroz obrazovanje i obuke, podršku preduzetništvu i inovacijama, kao i socijalne programe za najugroženije grupe. Vlade često koriste fiskalne stimuluse, poput povećanih izdataka na infrastrukturu i socijalne programe, kako bi otvorile nova radna mesta i smanjile nezaposlenost. Privatni sektor takođe igra ključnu ulogu kroz korporativne strategije zapošljavanja i razvoj radne snage. Obrazovanje i stručne obuke su od ključne važnosti za smanjenje strukturne nezaposlenosti. Promene na tržištu rada sve više zahtevaju nova znanja i veštine, što zahteva fleksibilnost radne snage i prilagodljivost obrazovnih sistema. Naša analiza na eulerpool uključuje i praćenje trendova u obrazovanju i kapacitetima za obuku, kako bi se utvrdila spremnost radne snage za buduće izazove. Što se tiče globalne perspektive, nezaposlenost u različitim zemljama može se značajno razlikovati zbog različitih ekonomskih, političkih i socijalnih faktora. Uporedna analiza ovih razlika omogućava identifikaciju uspešnih politika i strategija koje mogu biti primenjene u različitim kontekstima. Na primer, zemlje sa niskom stopom nezaposlenosti često imaju razvijene sisteme socijalne sigurnosti, visok nivo obrazovanja i obuka, te povoljne uslove za poslovanje. Kao deo eulerpool platforme, korisnici mogu pristupiti opsežnim podacima i analizama koji im pomažu da razumeju odnose između nezaposlenosti i drugih makroekonomskih indikatora. Nudimo detaljne izveštaje, grafikone, interaktivne alate za analizu i mogućnost prilagođene obrade podataka. Naša misija je da omogućimo dublje razumevanje složenih ekonomskih obrazaca putem tačnih i ažurnih podataka, čime doprinosimo boljem odlučivanju i razvoju politika. Zaključno, praćenje i analiza nezaposlenosti su ključni za razumevanje ekonomskog zdravlja i stabilnosti jedne države. Kategorija nezaposlenih osoba pruža važne uvide u stanje tržišta rada, ekonomske politike i socijalnu situaciju. Naša platforma eulerpool je posvećena tome da obezbedi najobuhvatnije i najpreciznije podatke o nezaposlenosti, kako bi svi korisnici mogli doneti informisane odluke zasnovane na pouzdanim analizama.