Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Sjedinjene Američke Države Indeks troškova zaposlenja Beneficije
Tečaj
Trenutna vrijednost Indeks troškova zaposlenja Beneficije u Sjedinjene Američke Države iznosi 0,7 %. Indeks troškova zaposlenja Beneficije u Sjedinjene Američke Države smanjio se na 0,7 % na 01. 12. 2023., nakon što je bio 0,9 % na 01. 09. 2023.. Od 01. 06. 1982. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Sjedinjene Američke Države iznosio je 0,98 %. Najviša vrijednost dosegnuta je na 01. 09. 1982. s 2,70 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na 01. 03. 1997. s 0,10 %.
Indeks troškova zaposlenja Beneficije ·
Max
Indeks troškova zapošljavanja - Beneficije | |
---|---|
01. 06. 1982. | 2,20 % |
01. 09. 1982. | 2,70 % |
01. 12. 1982. | 1,50 % |
01. 03. 1983. | 2,30 % |
01. 06. 1983. | 1,70 % |
01. 09. 1983. | 2,00 % |
01. 12. 1983. | 1,60 % |
01. 03. 1984. | 2,20 % |
01. 06. 1984. | 1,60 % |
01. 09. 1984. | 1,00 % |
01. 12. 1984. | 1,80 % |
01. 03. 1985. | 1,00 % |
01. 06. 1985. | 0,80 % |
01. 09. 1985. | 1,20 % |
01. 12. 1985. | 0,70 % |
01. 03. 1986. | 0,70 % |
01. 06. 1986. | 1,00 % |
01. 09. 1986. | 1,00 % |
01. 12. 1986. | 1,00 % |
01. 03. 1987. | 0,20 % |
01. 06. 1987. | 1,20 % |
01. 09. 1987. | 0,90 % |
01. 12. 1987. | 1,40 % |
01. 03. 1988. | 2,30 % |
01. 06. 1988. | 1,60 % |
01. 09. 1988. | 1,30 % |
01. 12. 1988. | 1,70 % |
01. 03. 1989. | 1,10 % |
01. 06. 1989. | 1,90 % |
01. 09. 1989. | 1,90 % |
01. 12. 1989. | 1,60 % |
01. 03. 1990. | 2,00 % |
01. 06. 1990. | 1,60 % |
01. 09. 1990. | 1,30 % |
01. 12. 1990. | 1,70 % |
01. 03. 1991. | 1,10 % |
01. 06. 1991. | 1,70 % |
01. 09. 1991. | 1,40 % |
01. 12. 1991. | 1,30 % |
01. 03. 1992. | 1,40 % |
01. 06. 1992. | 1,00 % |
01. 09. 1992. | 1,50 % |
01. 12. 1992. | 1,20 % |
01. 03. 1993. | 1,50 % |
01. 06. 1993. | 1,20 % |
01. 09. 1993. | 0,80 % |
01. 12. 1993. | 1,00 % |
01. 03. 1994. | 1,10 % |
01. 06. 1994. | 1,00 % |
01. 09. 1994. | 0,90 % |
01. 12. 1994. | 0,30 % |
01. 03. 1995. | 0,50 % |
01. 06. 1995. | 0,60 % |
01. 09. 1995. | 0,50 % |
01. 12. 1995. | 0,60 % |
01. 03. 1996. | 0,20 % |
01. 06. 1996. | 0,60 % |
01. 09. 1996. | 0,50 % |
01. 12. 1996. | 0,70 % |
01. 03. 1997. | 0,10 % |
01. 06. 1997. | 0,60 % |
01. 09. 1997. | 0,30 % |
01. 12. 1997. | 1,00 % |
01. 03. 1998. | 0,30 % |
01. 06. 1998. | 0,70 % |
01. 09. 1998. | 0,70 % |
01. 12. 1998. | 0,70 % |
01. 03. 1999. | 0,10 % |
01. 06. 1999. | 1,00 % |
01. 09. 1999. | 0,70 % |
01. 12. 1999. | 1,50 % |
01. 03. 2000. | 1,70 % |
01. 06. 2000. | 1,10 % |
01. 09. 2000. | 1,10 % |
01. 12. 2000. | 1,20 % |
01. 03. 2001. | 1,50 % |
01. 06. 2001. | 1,00 % |
01. 09. 2001. | 1,40 % |
01. 12. 2001. | 1,10 % |
01. 03. 2002. | 0,90 % |
01. 06. 2002. | 1,20 % |
01. 09. 2002. | 1,20 % |
01. 12. 2002. | 1,30 % |
01. 03. 2003. | 2,00 % |
01. 06. 2003. | 1,40 % |
01. 09. 2003. | 1,60 % |
01. 12. 2003. | 1,20 % |
01. 03. 2004. | 2,30 % |
01. 06. 2004. | 1,70 % |
01. 09. 2004. | 1,20 % |
01. 12. 2004. | 1,20 % |
01. 03. 2005. | 1,70 % |
01. 06. 2005. | 0,90 % |
01. 09. 2005. | 1,00 % |
01. 12. 2005. | 0,80 % |
01. 03. 2006. | 0,60 % |
01. 06. 2006. | 0,90 % |
01. 09. 2006. | 1,00 % |
01. 12. 2006. | 1,00 % |
01. 03. 2007. | 0,30 % |
01. 06. 2007. | 1,20 % |
01. 09. 2007. | 0,80 % |
01. 12. 2007. | 0,90 % |
01. 03. 2008. | 0,50 % |
01. 06. 2008. | 0,60 % |
01. 09. 2008. | 0,60 % |
01. 12. 2008. | 0,50 % |
01. 03. 2009. | 0,30 % |
01. 06. 2009. | 0,30 % |
01. 09. 2009. | 0,50 % |
01. 12. 2009. | 0,50 % |
01. 03. 2010. | 1,00 % |
01. 06. 2010. | 0,50 % |
01. 09. 2010. | 0,80 % |
01. 12. 2010. | 0,50 % |
01. 03. 2011. | 1,10 % |
01. 06. 2011. | 1,20 % |
01. 09. 2011. | 0,30 % |
01. 12. 2011. | 0,60 % |
01. 03. 2012. | 0,60 % |
01. 06. 2012. | 0,60 % |
01. 09. 2012. | 0,60 % |
01. 12. 2012. | 0,60 % |
01. 03. 2013. | 0,60 % |
01. 06. 2013. | 0,40 % |
01. 09. 2013. | 0,70 % |
01. 12. 2013. | 0,60 % |
01. 03. 2014. | 0,50 % |
01. 06. 2014. | 1,10 % |
01. 09. 2014. | 0,50 % |
01. 12. 2014. | 0,60 % |
01. 03. 2015. | 0,60 % |
01. 06. 2015. | 0,10 % |
01. 09. 2015. | 0,50 % |
01. 12. 2015. | 0,70 % |
01. 03. 2016. | 0,50 % |
01. 06. 2016. | 0,50 % |
01. 09. 2016. | 0,60 % |
01. 12. 2016. | 0,50 % |
01. 03. 2017. | 0,70 % |
01. 06. 2017. | 0,60 % |
01. 09. 2017. | 0,80 % |
01. 12. 2017. | 0,50 % |
01. 03. 2018. | 0,70 % |
01. 06. 2018. | 0,80 % |
01. 09. 2018. | 0,60 % |
01. 12. 2018. | 0,60 % |
01. 03. 2019. | 0,70 % |
01. 06. 2019. | 0,50 % |
01. 09. 2019. | 0,60 % |
01. 12. 2019. | 0,60 % |
01. 03. 2020. | 0,40 % |
01. 06. 2020. | 0,70 % |
01. 09. 2020. | 0,60 % |
01. 12. 2020. | 0,60 % |
01. 03. 2021. | 0,60 % |
01. 06. 2021. | 0,40 % |
01. 09. 2021. | 0,90 % |
01. 12. 2021. | 1,00 % |
01. 03. 2022. | 1,60 % |
01. 06. 2022. | 1,20 % |
01. 09. 2022. | 1,00 % |
01. 12. 2022. | 1,00 % |
01. 03. 2023. | 1,20 % |
01. 06. 2023. | 0,90 % |
01. 09. 2023. | 0,90 % |
01. 12. 2023. | 0,70 % |
Indeks troškova zaposlenja Beneficije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 0,7 % |
01. 09. 2023. | 0,9 % |
01. 06. 2023. | 0,9 % |
01. 03. 2023. | 1,2 % |
01. 12. 2022. | 1 % |
01. 09. 2022. | 1 % |
01. 06. 2022. | 1,2 % |
01. 03. 2022. | 1,6 % |
01. 12. 2021. | 1 % |
01. 09. 2021. | 0,9 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Indeks troškova zaposlenja Beneficije
Indeks troškova rada (ECI) je mjera promjene troškova rada, neovisno o utjecaju promjena zaposlenosti među zanimanjima i industrijskim kategorijama. Serija ukupne kompenzacije uključuje promjene u plaćama i nadnicama te u troškovima poslodavaca za beneficije zaposlenih. ECI izračunava indekse ukupne kompenzacije, plaća i nadnica te beneficija zasebno za sve civilne radnike u Sjedinjenim Američkim Državama, za radnike u privatnom sektoru te za radnike u državnoj i lokalnoj upravi.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Indeks troškova zaposlenja Beneficije
Index troškova rada (Employment Cost Index Benefits) predstavlja ključnu makroekonomsku mjeru koja pruža detaljan uvid u troškove poslodavaca povezane s naknadama zaposlenicima. Ova mjera posebno je važna za sve ekonomske analitičare, političare ali i poslodavce koji žele razumjeti dinamiku troškova rada i njihove implikacije na cjelokupno gospodarstvo. Na našoj stranici, eulerpool, pružamo dubinske analize i podatke vezane uz Index troškova rada, omogućujući našim korisnicima pristup najnovijim i najrelevantnijim informacijama. Index troškova rada obuhvaća niz različitih komponenti koje zajedno čine sveukupni trošak poslodavca za držanje jednog zaposlenika. To uključuje plaće, bonuse, zdravstveno osiguranje, mirovinske planove, plaćene slobodne dane, naknade za obitelji i brojne druge beneficije. Razumijevanje ovih komponenti i kako se one mijenjaju kroz vrijeme ključno je za donošenje informiranih poslovnih odluka, regulacijskih politika i ekonomske prognoze. Učestalost izračunavanja Indexa troškova rada često je kvartalna, omogućujući tako relativno česte upute za ekonomski i politički okvir. Ovaj indeks koristi opsežnu metodologiju za prikupljanje podataka, uključujući anketiranje velikog broja poslodavaca iz različitih sektora industrije. Ta raznolikost podataka omogućava precizno mjerenje i bolju reprezentativnost troškova rada u širem ekonomskom kontekstu. Na našoj stranici eulerpool, korisnicima osiguravamo pristup detaljnim podacima i analizama vezanima uz Index troškova rada. Kroz naše interaktivne grafikone i alate za vizualizaciju podataka, korisnici mogu pratiti kako se troškovi rada razvijaju kroz vrijeme, analizirati trendove između različitih industrija i uspoređivati regionalne razlike. Ovi alati omogućavaju dublje razumijevanje i interpretaciju podataka, čineći ih korisnima za donošenje strateških odluka. Jedan od ključnih aspekata Indexa troškova rada je njegov utjecaj na inflaciju i ukupnu ekonomsku politiku. Rastući troškovi rada mogu dovesti do povećanja troškova proizvodnje, što potom može rezultirati višim cijenama proizvoda i usluga – fenomen poznat kao inflacija. Kroz praćenje i analizu Indexa troškova rada, ekonomski analitičari i političari mogu bolje procijeniti potencijalne inflatorne pritiske i prilagoditi svoje politike kako bi održali ekonomsku stabilnost. Pored toga, razumijevanje troškova rada ključno je za poslodavce koji žele optimizirati svoje poslovanje. Povećanje troškova naknada može imati značajan utjecaj na profitabilnost poduzeća, stoga je praćenje ovih troškova ključno za učinkovito upravljanje poslovnim resursima. Na eulerpool-u, poslodavci mogu koristiti naše alate za analizu kako bi identifikovali područja u kojima mogu optimizirati svoje troškove rada i tako povećati svoju konkurentnost na tržištu. Također je važno spomenuti da su troškovi rada također od izuzetnog značaja za zaposlenike i sindikate. Praćenje Indexa troškova rada može pomoći zaposlenicima u pregovorima za bolje uvjete rada i plaće. Informirani zaposlenici i sindikati imaju jaču poziciju u pregovorima, osiguravajući tako pravičnu naknadu za pruženi rad. Na našoj stranici eulerpool pružamo ne samo podatke i analize, nego i edukativne resurse kako bismo našim korisnicima pomogli da bolje razumiju složene ekonomske pojmove i metrike. Naš cilj je pružiti sveobuhvatnu podršku našim korisnicima u njihovim ekonomskim analizama i donošenju informiranih odluka. Index troškova rada također može poslužiti kao pokazatelj poslovog ciklusa. U fazama ekonomske ekspanzije, troškovi rada obično rastu kako se povećava zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Nasuprot tome, u fazama ekonomske recesije, troškovi rada mogu se smanjiti zbog povećanja nezaposlenosti i smanjenja potražnje za radnom snagom. Praćenje ovih cikličkih promjena može pomoći u anticipaciji ekonomskih kretanja i prilagodbi poslovnih strategija prema tržišnim uvjetima. Razlike u troškovima rada između različitih sektora industrije također su značajan faktor. Na eulerpool-u omogućavamo pregled i usporedbu troškova rada između različitih sektora, pružajući tako vrijedan uvid za sektorsku analizu i planiranje radne snage. Na primjer, troškovi rada u tehnološkom sektoru mogu značajno varirati u odnosu na troškove rada u proizvodnom sektoru, reflektirajući razlike u stručnosti, obrazovanju i specijalizaciji radne snage. Na kraju, važno je istaknuti da je Index troškova rada ključni pokazatelj za međunarodne investitore. Internacionalni usporedni podaci omogućuju investitorima usporedbe troškova rada između različitih zemalja, što može biti ključno za donošenje odluka o investiranju. Na eulerpool-u pružamo globalne podatke i analize, omogućujući našim korisnicima da donesu informirane odluke i bolje razumiju globalna tržišna kretanja. Zaključno, Index troškova rada je neophodan alat za analizu i razumijevanje troškova rada u ekonomiji. Naša stranica, eulerpool, posvećena je pružanju profesionalnih i detaljnih podataka, analiza i edukativnih resursa kako bi naši korisnici mogli bolje razumjeti i koristiti ove informacije u svojim poslovnim, politikama i analitičkim odlukama.