Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Raspoloživi osobni dohodak
Tečaj
Trenutna vrijednost Raspoloživi osobni dohodak u Švedska iznosi 667,702 milijardi SEK. Raspoloživi osobni dohodak u Švedska smanjio se na 667,702 milijardi SEK na dan 01. 09. 2023., nakon što je bio 763,852 milijardi SEK na dan 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1980. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Švedska iznosio je 317,97 milijardi SEK. Najveća vrijednost svih vremena postignuta je na dan 01. 06. 2023. s 763,85 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 03. 1980. s 71,76 milijardi SEK.
Raspoloživi osobni dohodak ·
Max
Raspoloživi osobni dohodak | |
---|---|
01. 03. 1980. | 71,76 milijardi SEK |
01. 06. 1980. | 78,85 milijardi SEK |
01. 09. 1980. | 74,37 milijardi SEK |
01. 12. 1980. | 73,18 milijardi SEK |
01. 03. 1981. | 76,44 milijardi SEK |
01. 06. 1981. | 83,07 milijardi SEK |
01. 09. 1981. | 77,06 milijardi SEK |
01. 12. 1981. | 79,41 milijardi SEK |
01. 03. 1982. | 83,33 milijardi SEK |
01. 06. 1982. | 90,94 milijardi SEK |
01. 09. 1982. | 82,88 milijardi SEK |
01. 12. 1982. | 84,85 milijardi SEK |
01. 03. 1983. | 89,89 milijardi SEK |
01. 06. 1983. | 104,77 milijardi SEK |
01. 09. 1983. | 89,71 milijardi SEK |
01. 12. 1983. | 92,43 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 98,41 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 111,89 milijardi SEK |
01. 09. 1984. | 98,92 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 99,86 milijardi SEK |
01. 03. 1985. | 107,63 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 123,24 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 108,99 milijardi SEK |
01. 12. 1985. | 108,32 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 114,93 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 132,20 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 120,30 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 117,09 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 126,08 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 146,40 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 127,41 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 124,03 milijardi SEK |
01. 03. 1988. | 131,66 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 153,71 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 135,87 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 133,02 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 146,03 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 166,21 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 150,92 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 143,23 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 159,10 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 190,27 milijardi SEK |
01. 09. 1990. | 165,97 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 166,14 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 188,39 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 216,92 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 191,22 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 194,29 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 200,44 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 222,72 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 201,03 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 207,78 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 202,16 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 221,52 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 209,09 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 201,17 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 203,92 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 222,14 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 211,36 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 215,60 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 209,29 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 240,18 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 214,69 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 217,41 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 209,41 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 247,30 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 216,94 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 213,49 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 207,94 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 244,59 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 221,15 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 220,88 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 215,59 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 247,49 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 227,10 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 229,17 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 225,74 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 264,65 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 235,94 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 239,28 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 239,89 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 269,73 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 250,78 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 250,87 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 259,12 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 294,66 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 272,23 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 272,55 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 273,33 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 312,12 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 283,47 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 283,60 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 283,95 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 320,29 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 293,08 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 289,64 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 289,28 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 321,97 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 299,04 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 296,73 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 295,13 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 343,40 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 305,17 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 311,82 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 311,33 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 369,85 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 322,00 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 328,50 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 335,90 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 409,41 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 342,62 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 343,06 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 353,45 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 443,94 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 364,05 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 358,42 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 370,51 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 450,55 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 380,27 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 380,79 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 384,01 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 465,04 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 397,85 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 402,15 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 404,65 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 495,43 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 417,36 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 415,31 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 418,55 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 521,35 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 434,16 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 435,58 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 441,07 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 524,54 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 447,36 milijardi SEK |
01. 12. 2013. | 449,49 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 450,17 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 552,64 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 461,34 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 463,45 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 463,85 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 583,03 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 473,24 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 476,81 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 494,69 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 605,40 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 488,76 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 496,56 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 497,58 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 639,50 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 508,97 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 523,82 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 545,13 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 627,89 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 540,08 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 557,11 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 569,10 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 657,42 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 565,32 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 581,24 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 587,73 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 627,10 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 570,47 milijardi SEK |
01. 12. 2020. | 596,47 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 615,47 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 677,32 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 599,67 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 628,90 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 658,36 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 726,96 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 638,49 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 673,37 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 691,80 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 763,85 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 667,70 milijardi SEK |
Raspoloživi osobni dohodak Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 667,702 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 763,852 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 691,795 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 673,374 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 638,485 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 726,956 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 658,363 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 628,904 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 599,671 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 677,322 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Raspoloživi osobni dohodak
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Cijene benzina | 1,69 USD/Liter | 1,74 USD/Liter | Mjesečno |
🇸🇪 Dugovanje kućanstava prema BDP-u | 83,9 % of GDP | 84,8 % of GDP | Kvartal |
🇸🇪 Dugovanje kućanstava prema dohotku | 168,45 % | 171,92 % | Godišnje |
🇸🇪 Krediti privatnog sektora | 0,461 % | 0,422 % | Mjesečno |
🇸🇪 Osobne uštede | 20,61 % | 11,92 % | Kvartal |
🇸🇪 Potrošačka potrošnja | 697,348 milijardi SEK | 699,38 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Povjerenje potrošača | 93,3 points | 91,3 points | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji MoM | −0,3 % | 0,3 % | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji YoY | 0,8 % | 0,7 % | Mjesečno |
🇸🇪 Troškovi kućanstava MoM | −0,6 % | 0 % | Mjesečno |
🇸🇪 Troškovi kućanstva | −0,7 % | 0,4 % | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Raspoloživi osobni dohodak
Kategorija „Raspoloživi osobni dohodak” na Eulerpoolu obuhvaća ključni makroekonomski pokazatelj koji reflektira ukupni neto prihod koji pojedinci ili kućanstva imaju na raspolaganju za potrošnju, štednju i investicije nakon što su odbijeni porezi i drugi obavezni odbici. Kao ključna komponenta gospodarstva, raspoloživi osobni dohodak igra ključnu ulogu u analizi ekonomske stabilnosti i prognozi gospodarskog rasta. Raspoloživi osobni dohodak (RPD) je jedan od najvažnijih indikatora koji omogućava ekonomske analitičare, investitore i donositelje odluka da razumiju financijsko zdravlje populacije jedne zemlje. Visok raspoloživi osobni dohodak implicira da pojedinci imaju veću potrošačku moć, što može voditi ka povećanoj potrošnji i stimuliranju gospodarskog rasta. Nasuprot tome, nizak raspoloživi osobni dohodak može ukazivati na ekonomsku poteškoću, smanjenje potrošnje i potencijalno povećanje zaduženosti kućanstava. Kroz monitoring raspoloživog osobnog dohotka, korisnici Eulerpoola mogu steći dubinski uvid u trendove koji definiraju ekonomsku stvarnost različitih segmenata društva. Ovaj podatak također može biti koristan kao pokazatelj za razumijevanje utjecaja fiskalnih politika, poreznih reformi i promjena u prihodima kućanstava. Na primjer, povećanje poreza na dohodak može smanjiti raspoloživi dohodak, dok smanjenje poreza može imati suprotan učinak. Analizom RPD-a kroz različita vremenska razdoblja omogućava se identificiranje sezonskih i cikličkih obrazaca u gospodarstvu. Sezonske varijacije mogu se pojaviti zbog faktora poput godišnjih odmora, praznika ili poljoprivredne sezone, dok cikličke promjene mogu biti rezultat poslovnih ciklusa, promjena u zapošljavanju ili inflacije. Većina podataka o raspoloživom osobnom dohotku prikuplja se putem anketa i statističkih agencija koje anketiraju kućanstva kako bi utvrdili njihove prihode i rashode. Kombinirajući te podatke s drugim ekonomskim pokazateljima, moguće je dobiti sveobuhvatnu sliku ekonomskog stanja. U praksi, raspoloživi osobni dohodak može se koristiti za donosne odluke o potrošnji, štednji i investiranju. Na primjer, kućanstva s višim raspoloživim dohotkom često su sklonija ulaganjima u nekretnine, tržište kapitala ili druge oblike štednje. S druge strane, kućanstva s nižim raspoloživim dohotkom češće će raspolagati svojom financijskom situacijom za pokrivanje osnovnih životnih potreba, kao što su hrana, stanovanje i zdravstvo. Eulerpool pruža detaljne podatke o raspoloživom osobnom dohotku, što omogućuje korisnicima da prate trendove i razlike između različitih zemalja, regija ili socijalnih grupa. Ovi podaci mogu biti korisni za analizu tržišnih prilika, procjenu rizika i donošenje strateških poslovnih odluka. Uz raspoloživi osobni dohodak, važan je i pokazatelj kako su raspoređeni ti prihodi unutar populacije. Neravnomjerna distribucija može ukazivati na socioekonomske nejednakosti koje mogu biti predmet intervencija u okviru javnih politika. Donositelji odluka često koriste ove podatke za dizajniranje politika koje bi poboljšale pravednost u distribuciji dohotka, kao što su socijalne beneficije, porezne olakšice ili obrazovni programi. U globaliziranoj ekonomiji, trendovi raspoloživog osobnog dohotka često se uspoređuju među različitim zemljama kako bi se procijenili relativni standardi života. Visok raspoloživi dohodak u jednoj zemlji može biti indikator visokog životnog standarda, dok nizak dohodak može ukazivati na potrebu za ekonomske reforme i podršku. Jedan od ključnih izazova u analizi RPD-a jest točnost i ažurnost podataka. Statističke agencije i financijske institucije stalno rade na poboljšanju metodologije prikupljanja i analize podataka kako bi osigurale što precizniji uvid u stanje gospodarstva. Na Eulerpoolu, posebna se pažnja posvećuje vjerodostojnosti i aktualnosti podataka kako bi se korisnicima omogućio najtočniji mogući prikaz stvarnog stanja. U konačnici, razumijevanje i analiza raspoloživog osobnog dohotka može pružiti važne uvide za svakoga tko želi donositi informirane odluke, bilo da je riječ o pojedincu koji upravlja svojim financijama, investitoru koji traži prilike ili donositelju politika koji radi na poboljšanju ekonomske situacije. Eulerpool posvećen je pružanju kvalitetnih, detaljnih i ažurnih podataka koji omogućuju sveobuhvatnu analizu ovog ključnog makroekonomskog pokazatelja. Kroz kontinuiranu edukaciju i informiranje putem naše platforme, nastojimo korisnicima omogućiti lakše razumijevanje i korištenje podataka o raspoloživom osobnom dohotku, čime doprinosimo boljoj financijskoj pismenosti i efikasnijem donošenju odluka.