Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Jordan Inflacija hrane
Tečaj
Trenutna vrijednost Inflacija hrane u Jordan iznosi 1,81 %. Inflacija hrane u Jordan smanjila se na 1,81 % dana 01. 02. 2024., nakon što je bila 3,02 % dana 01. 01. 2024.. Od 01. 01. 1999. do 01. 04. 2024., prosječni BDP u Jordan bio je 2,19 %. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 09. 2008. s 29,30 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 02. 2004. s −15,31 %.
Inflacija hrane ·
Max
Inflacija hrane | |
---|---|
01. 01. 1999. | 23,53 % |
01. 02. 1999. | 22,78 % |
01. 03. 1999. | 23,17 % |
01. 06. 1999. | 1,09 % |
01. 12. 1999. | 3,91 % |
01. 02. 2000. | 0,98 % |
01. 03. 2000. | 1,55 % |
01. 05. 2000. | 0,68 % |
01. 07. 2000. | 1,00 % |
01. 08. 2000. | 0,78 % |
01. 09. 2000. | 0,29 % |
01. 04. 2001. | 0,95 % |
01. 06. 2001. | 0,20 % |
01. 07. 2001. | 1,19 % |
01. 08. 2001. | 0,29 % |
01. 10. 2001. | 1,09 % |
01. 11. 2001. | 2,81 % |
01. 12. 2001. | 3,69 % |
01. 01. 2002. | 3,69 % |
01. 02. 2002. | 3,15 % |
01. 03. 2002. | 0,67 % |
01. 05. 2002. | 1,87 % |
01. 03. 2003. | 0,48 % |
01. 05. 2003. | 2,90 % |
01. 06. 2003. | 2,56 % |
01. 07. 2003. | 2,28 % |
01. 08. 2003. | 2,85 % |
01. 09. 2003. | 1,95 % |
01. 10. 2003. | 3,04 % |
01. 11. 2003. | 4,06 % |
01. 12. 2003. | 3,94 % |
01. 01. 2005. | 10,62 % |
01. 02. 2005. | 11,34 % |
01. 03. 2005. | 9,77 % |
01. 04. 2005. | 4,68 % |
01. 05. 2005. | 5,00 % |
01. 06. 2005. | 3,04 % |
01. 07. 2005. | 1,82 % |
01. 08. 2005. | 2,72 % |
01. 09. 2005. | 7,30 % |
01. 10. 2005. | 4,71 % |
01. 11. 2005. | 2,21 % |
01. 01. 2006. | 1,68 % |
01. 04. 2006. | 2,81 % |
01. 05. 2006. | 7,46 % |
01. 06. 2006. | 9,36 % |
01. 07. 2006. | 10,64 % |
01. 08. 2006. | 9,35 % |
01. 09. 2006. | 8,59 % |
01. 10. 2006. | 11,67 % |
01. 11. 2006. | 14,07 % |
01. 12. 2006. | 16,84 % |
01. 01. 2007. | 13,60 % |
01. 02. 2007. | 15,70 % |
01. 03. 2007. | 16,30 % |
01. 04. 2007. | 13,20 % |
01. 05. 2007. | 7,20 % |
01. 06. 2007. | 6,90 % |
01. 07. 2007. | 7,40 % |
01. 08. 2007. | 7,20 % |
01. 09. 2007. | 8,40 % |
01. 10. 2007. | 7,40 % |
01. 11. 2007. | 9,00 % |
01. 12. 2007. | 9,50 % |
01. 01. 2008. | 9,30 % |
01. 02. 2008. | 16,00 % |
01. 03. 2008. | 17,60 % |
01. 04. 2008. | 20,00 % |
01. 05. 2008. | 20,50 % |
01. 06. 2008. | 19,60 % |
01. 07. 2008. | 25,10 % |
01. 08. 2008. | 28,10 % |
01. 09. 2008. | 29,30 % |
01. 10. 2008. | 26,80 % |
01. 11. 2008. | 23,30 % |
01. 12. 2008. | 16,70 % |
01. 01. 2009. | 14,40 % |
01. 02. 2009. | 7,30 % |
01. 03. 2009. | 4,60 % |
01. 04. 2009. | 1,80 % |
01. 05. 2009. | 3,10 % |
01. 06. 2009. | 2,80 % |
01. 08. 2009. | 1,30 % |
01. 12. 2009. | 0,20 % |
01. 01. 2010. | 2,00 % |
01. 02. 2010. | 3,40 % |
01. 03. 2010. | 3,50 % |
01. 04. 2010. | 5,20 % |
01. 05. 2010. | 3,10 % |
01. 06. 2010. | 4,80 % |
01. 07. 2010. | 4,90 % |
01. 08. 2010. | 1,50 % |
01. 09. 2010. | 3,30 % |
01. 10. 2010. | 7,90 % |
01. 11. 2010. | 6,10 % |
01. 12. 2010. | 7,50 % |
01. 01. 2011. | 4,30 % |
01. 02. 2011. | 1,80 % |
01. 03. 2011. | 3,20 % |
01. 04. 2011. | 4,40 % |
01. 05. 2011. | 6,80 % |
01. 06. 2011. | 6,00 % |
01. 07. 2011. | 5,90 % |
01. 08. 2011. | 5,50 % |
01. 09. 2011. | 2,80 % |
01. 10. 2011. | 0,90 % |
01. 11. 2011. | 2,30 % |
01. 12. 2011. | 1,50 % |
01. 01. 2012. | 3,10 % |
01. 02. 2012. | 3,40 % |
01. 03. 2012. | 3,00 % |
01. 04. 2012. | 4,80 % |
01. 05. 2012. | 4,10 % |
01. 06. 2012. | 3,60 % |
01. 07. 2012. | 5,80 % |
01. 08. 2012. | 6,30 % |
01. 09. 2012. | 6,40 % |
01. 10. 2012. | 6,90 % |
01. 11. 2012. | 5,40 % |
01. 12. 2012. | 4,40 % |
01. 01. 2013. | 5,40 % |
01. 02. 2013. | 7,50 % |
01. 03. 2013. | 6,90 % |
01. 04. 2013. | 4,30 % |
01. 05. 2013. | 3,20 % |
01. 06. 2013. | 5,30 % |
01. 07. 2013. | 4,70 % |
01. 08. 2013. | 2,70 % |
01. 09. 2013. | 2,90 % |
01. 10. 2013. | 3,10 % |
01. 11. 2013. | 3,10 % |
01. 12. 2013. | 3,50 % |
01. 01. 2014. | 2,50 % |
01. 02. 2014. | 1,80 % |
01. 03. 2014. | 1,80 % |
01. 04. 2014. | 0,60 % |
01. 11. 2014. | 0,70 % |
01. 12. 2014. | 0,60 % |
01. 01. 2015. | 1,50 % |
01. 03. 2015. | 0,10 % |
01. 05. 2015. | 2,40 % |
01. 06. 2015. | 3,60 % |
01. 07. 2015. | 1,00 % |
01. 08. 2015. | 2,20 % |
01. 09. 2015. | 2,40 % |
01. 10. 2015. | 2,70 % |
01. 02. 2017. | 0,80 % |
01. 06. 2017. | 1,00 % |
01. 10. 2017. | 0,20 % |
01. 11. 2017. | 2,00 % |
01. 12. 2017. | 0,30 % |
01. 02. 2018. | 0,90 % |
01. 03. 2018. | 3,50 % |
01. 04. 2018. | 3,90 % |
01. 05. 2018. | 4,60 % |
01. 06. 2018. | 4,30 % |
01. 07. 2018. | 5,40 % |
01. 08. 2018. | 4,10 % |
01. 09. 2018. | 2,70 % |
01. 10. 2018. | 2,50 % |
01. 11. 2018. | 5,00 % |
01. 12. 2018. | 5,00 % |
01. 01. 2019. | 3,60 % |
01. 02. 2019. | 0,30 % |
01. 05. 2019. | 0,40 % |
01. 06. 2019. | 0,80 % |
01. 07. 2019. | 0,60 % |
01. 12. 2019. | 0,10 % |
01. 10. 2020. | 3,30 % |
01. 11. 2020. | 3,40 % |
01. 02. 2021. | 0,90 % |
01. 07. 2021. | 0,90 % |
01. 08. 2021. | 1,50 % |
01. 09. 2021. | 1,60 % |
01. 12. 2021. | 3,00 % |
01. 01. 2022. | 3,50 % |
01. 02. 2022. | 2,40 % |
01. 03. 2022. | 3,90 % |
01. 04. 2022. | 4,10 % |
01. 05. 2022. | 5,50 % |
01. 06. 2022. | 4,00 % |
01. 07. 2022. | 3,80 % |
01. 08. 2022. | 3,00 % |
01. 09. 2022. | 3,10 % |
01. 10. 2022. | 3,30 % |
01. 11. 2022. | 3,00 % |
01. 12. 2022. | 0,70 % |
01. 02. 2023. | 1,00 % |
01. 03. 2023. | 0,50 % |
01. 04. 2023. | 0,70 % |
01. 07. 2023. | 0,50 % |
01. 08. 2023. | 1,00 % |
01. 09. 2023. | 1,20 % |
01. 10. 2023. | 1,50 % |
01. 11. 2023. | 1,80 % |
01. 12. 2023. | 2,20 % |
01. 01. 2024. | 3,02 % |
01. 02. 2024. | 1,81 % |
Inflacija hrane Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 02. 2024. | 1,81 % |
01. 01. 2024. | 3,02 % |
01. 12. 2023. | 2,2 % |
01. 11. 2023. | 1,8 % |
01. 10. 2023. | 1,5 % |
01. 09. 2023. | 1,2 % |
01. 08. 2023. | 1 % |
01. 07. 2023. | 0,5 % |
01. 04. 2023. | 0,7 % |
01. 03. 2023. | 0,5 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Inflacija hrane
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇯🇴 CPI Transport | 112 points | 111,7 points | Mjesečno |
🇯🇴 Indeks potrošačkih cijena (CPI) | 110,58 points | 110,5 points | Mjesečno |
🇯🇴 Indeks potrošačkih cijena stanovanja i režijskih troškova | 116,1 points | 116,1 points | Mjesečno |
🇯🇴 Inflacija najamnina | 4,1 % | 4,1 % | Mjesečno |
🇯🇴 Izvozne cijene | 227 points | 222,1 points | Mjesečno |
🇯🇴 Proizvođačke cijene | 107,42 points | 107,62 points | Mjesečno |
🇯🇴 Promjena cijene proizvođača | −0,66 % | −1,42 % | Mjesečno |
🇯🇴 Stopa inflacije | 1,8 % | 1,3 % | Mjesečno |
🇯🇴 Stopa inflacije MoM | 0,2 % | 0,2 % | Mjesečno |
🇯🇴 Uvozne cijene | 298,8 points | 323,1 points | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Inflacija hrane
Food Inflation predstavlja ključnu makroekonomsku kategoriju koja se odnosi na promjene cijena prehrambenih proizvoda unutar ekonomije kroz određeni vremenski period. Naša stranica Eulerpool, profesionalna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, pruža detaljne analize i statistike koje se tiču ovog važnog aspekta ekonomske aktivnosti. U ovom opširnom opisu, razmotrit ćemo različite faktore koji doprinose prehrambenoj inflaciji, njezine posljedice na široku ekonomiju, te načine na koje se mjere i analiziraju ti podaci. Prehrambena inflacija može biti izazvana različitim čimbenicima, uključujući klimatske promjene, tržišne šokove, politike trgovinskih restrikcija, te fluktuacije u troškovima proizvodnje, kao što su cijene nafte i drugih resursa. Promjene u opskrbi i potražnji za ključnim prehrambenim proizvodima često rezultiraju promjenama cijena koje potom utječu na cjelokupno tržište. Na primjer, suše mogu smanjiti prinos usjeva kao što su pšenica i kukuruz, što neposredno povećava njihove cijene na tržištu. S druge strane, političke odluke poput uvođenja carina ili kvota na uvoz određenih prehrambenih proizvoda također mogu izazvati skok cijena. Izračun prehrambene inflacije često koristi indekse cijena hrane koji mjere promjene u košarici osnovnih prehrambenih proizvoda preko određenog vremenskog perioda. Jedan od najčešće korištenih indeksa je Indeks potrošačkih cijena (CPI), koji prati promjene u cijenama širokog spektra robe i usluga, uključujući hranu. Povećanje CPI-a može signalizirati rastuću inflaciju u prehrambenom sektoru, dok stabilne ili padajuće vrijednosti sugeriraju kontrolu cijena. Na našoj platformi Eulerpool, korisnici mogu detaljno pratiti trendove CPI-a, analizirati povijesne podatke, te usporediti prehrambene inflacije među različitim zemljama. Povećanje cijena hrane ima značajan utjecaj na kupovnu moć potrošača, posebice kućanstava s nižim prihodima gdje veći dio budžeta ide na osnovne potrebe poput hrane. Viša inflacija hrane može reducirati stvarnu potrošnju, što može dovesti do smanjenja gospodarskog rasta. Istovremeno, visoke cijene hrane mogu povećati nejednakosti u društvu, jer su siromašni slojevi stanovništva nesrazmjerno pogođeni. Poljoprivredni sektor, kao glavni proizvođač hrane, također osjeća posljedice prehrambene inflacije. Rast cijena hrane može stimulirati povećanje proizvodnje, no također može izazvati volatilnost prihoda poljoprivrednika. Poljoprivrednici često moraju ulagati više u sjemenje, gnojivo, radnu snagu i transport, što može povećati njihove proizvodne troškove. Ovisno o elastičnosti potražnje za njihovim proizvodima, rezultat može biti povećana nestabilnost na tržištu. Globalizacija dodatno komplicira pitanje prehrambene inflacije, jer su cijene hrane sve više pod utjecajem globalne trgovine i međunarodnih tržišta. Promjene u globalnim lancima opskrbe, trgovinske politike i fluktuacije valutnih tečajeva mogu imati značajan utjecaj na lokalne cijene hrane. Na primjer, devalvacija lokalne valute može povećati cijene uvoznih prehrambenih proizvoda, dok može učiniti izvoz privlačnijim zbog povećane konkurentnosti na stranom tržištu. Kroz našu platformu Eulerpool, korisnici mogu pratiti utjecaj globalnih ekonomskih trendova na lokalne cijene hrane i time donijeti informirane odluke. Političke intervencije, kao što su subvencije za poljoprivrednike, carinske barijere, te fiskalne politike, igraju ključnu ulogu u regulaciji prehrambene inflacije. Vlast može odlučiti povećati subvencije za poljoprivrednu proizvodnju kako bi smanjila troškove hrane ili može uvesti carine da bi zaštitila domaću poljoprivredu od jeftinije uvozne robe. Fiskalne mjere poput smanjenja PDV-a na prehrambene proizvode također mogu pomoći u suzbijanju inflatornih pritisaka. Na Eulerpool platformi, uz praćenje raznih indeksa i indikatora prehrambene inflacije, nudimo i analitičke alate za bolje razumijevanje uzroka i posljedica ovih ekonomskih pojava. Korisnici mogu pristupiti detaljnim izvješćima, grafikama i prognozama koje im pomažu u donošenju strateških odluka, bilo da se radi o poslovanju, investiranju ili akademskim istraživanjima. Zaključno, prehrambena inflacija je složena i višedimenzionalna pojava koja zahtijeva pažljivo praćenje i analizu. Razni unutarnji i vanjski faktori, od klimatskih promjena do političkih odluka, utječu na cijene prehrambenih proizvoda i time na ekonomsku stabilnost. Naša platforma Eulerpool osigurava sveobuhvatne podatke i alate koji omogućuju detaljno praćenje i analizu ovih ključnih ekonomskih indikatora, podržavajući korisnike u donošenju informiranih i strateški važnih odluka.