Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Jordan Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva u Jordan iznosi 169 mil. JOD. Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva u Jordan smanjen je na 169 mil. JOD dana 01. 09. 2023., nakon što je bio 199 mil. JOD dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 2003. do 01. 12. 2023., prosječan BDP u Jordan iznosio je 124,24 mil. JOD. Najveća vrijednost zabilježena je dana 01. 09. 2008. s 205,00 mil. JOD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2005. s 34,80 mil. JOD.
Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva ·
Max
BDP iz rudarstva | |
---|---|
01. 03. 2003. | 39,00 mil. JOD |
01. 06. 2003. | 37,70 mil. JOD |
01. 09. 2003. | 40,20 mil. JOD |
01. 12. 2003. | 40,60 mil. JOD |
01. 03. 2004. | 37,50 mil. JOD |
01. 06. 2004. | 37,60 mil. JOD |
01. 09. 2004. | 38,20 mil. JOD |
01. 12. 2004. | 39,60 mil. JOD |
01. 03. 2005. | 34,80 mil. JOD |
01. 06. 2005. | 36,20 mil. JOD |
01. 09. 2005. | 34,90 mil. JOD |
01. 12. 2005. | 37,90 mil. JOD |
01. 03. 2006. | 38,10 mil. JOD |
01. 06. 2006. | 38,00 mil. JOD |
01. 09. 2006. | 39,60 mil. JOD |
01. 12. 2006. | 39,20 mil. JOD |
01. 03. 2007. | 41,40 mil. JOD |
01. 06. 2007. | 43,20 mil. JOD |
01. 09. 2007. | 43,50 mil. JOD |
01. 12. 2007. | 47,20 mil. JOD |
01. 03. 2008. | 167,00 mil. JOD |
01. 06. 2008. | 188,00 mil. JOD |
01. 09. 2008. | 205,00 mil. JOD |
01. 12. 2008. | 178,00 mil. JOD |
01. 03. 2009. | 126,00 mil. JOD |
01. 06. 2009. | 126,00 mil. JOD |
01. 09. 2009. | 61,00 mil. JOD |
01. 12. 2009. | 88,00 mil. JOD |
01. 03. 2010. | 102,00 mil. JOD |
01. 06. 2010. | 134,00 mil. JOD |
01. 09. 2010. | 104,00 mil. JOD |
01. 12. 2010. | 139,00 mil. JOD |
01. 03. 2011. | 145,00 mil. JOD |
01. 06. 2011. | 148,00 mil. JOD |
01. 09. 2011. | 117,00 mil. JOD |
01. 12. 2011. | 149,00 mil. JOD |
01. 03. 2012. | 143,00 mil. JOD |
01. 06. 2012. | 106,00 mil. JOD |
01. 09. 2012. | 104,00 mil. JOD |
01. 12. 2012. | 111,00 mil. JOD |
01. 03. 2013. | 117,00 mil. JOD |
01. 06. 2013. | 119,00 mil. JOD |
01. 09. 2013. | 79,00 mil. JOD |
01. 12. 2013. | 98,00 mil. JOD |
01. 03. 2014. | 125,00 mil. JOD |
01. 06. 2014. | 121,00 mil. JOD |
01. 09. 2014. | 113,00 mil. JOD |
01. 12. 2014. | 167,00 mil. JOD |
01. 03. 2015. | 138,00 mil. JOD |
01. 06. 2015. | 149,00 mil. JOD |
01. 09. 2015. | 133,00 mil. JOD |
01. 12. 2015. | 164,00 mil. JOD |
01. 03. 2016. | 126,00 mil. JOD |
01. 06. 2016. | 109,00 mil. JOD |
01. 09. 2016. | 123,00 mil. JOD |
01. 12. 2016. | 155,00 mil. JOD |
01. 03. 2017. | 161,00 mil. JOD |
01. 06. 2017. | 170,00 mil. JOD |
01. 09. 2017. | 146,00 mil. JOD |
01. 12. 2017. | 197,00 mil. JOD |
01. 03. 2018. | 174,00 mil. JOD |
01. 06. 2018. | 170,00 mil. JOD |
01. 09. 2018. | 144,00 mil. JOD |
01. 12. 2018. | 182,00 mil. JOD |
01. 03. 2019. | 171,00 mil. JOD |
01. 06. 2019. | 184,00 mil. JOD |
01. 09. 2019. | 154,00 mil. JOD |
01. 12. 2019. | 192,00 mil. JOD |
01. 03. 2020. | 169,00 mil. JOD |
01. 06. 2020. | 177,00 mil. JOD |
01. 09. 2020. | 157,00 mil. JOD |
01. 12. 2020. | 192,00 mil. JOD |
01. 03. 2021. | 186,00 mil. JOD |
01. 06. 2021. | 177,00 mil. JOD |
01. 09. 2021. | 164,00 mil. JOD |
01. 12. 2021. | 194,00 mil. JOD |
01. 03. 2022. | 196,00 mil. JOD |
01. 06. 2022. | 191,00 mil. JOD |
01. 09. 2022. | 173,00 mil. JOD |
01. 12. 2022. | 183,00 mil. JOD |
01. 03. 2023. | 202,00 mil. JOD |
01. 06. 2023. | 199,00 mil. JOD |
01. 09. 2023. | 169,00 mil. JOD |
Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 169 mil. JOD |
01. 06. 2023. | 199 mil. JOD |
01. 03. 2023. | 202 mil. JOD |
01. 12. 2022. | 183 mil. JOD |
01. 09. 2022. | 173 mil. JOD |
01. 06. 2022. | 191 mil. JOD |
01. 03. 2022. | 196 mil. JOD |
01. 12. 2021. | 194 mil. JOD |
01. 09. 2021. | 164 mil. JOD |
01. 06. 2021. | 177 mil. JOD |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇯🇴 BDP iz građevinskog sektora | 259 mil. JOD | 274 mil. JOD | Kvartal |
🇯🇴 BDP iz komunalnih usluga | 152 mil. JOD | 162 mil. JOD | Kvartal |
🇯🇴 BDP iz poljoprivrede | 527 mil. JOD | 352 mil. JOD | Kvartal |
🇯🇴 BDP iz proizvodnje | 1,534 milijardi JOD | 1,605 milijardi JOD | Kvartal |
🇯🇴 BDP po glavi stanovnika | 3.974,96 USD | 3.891,21 USD | Godišnje |
🇯🇴 BDP po glavi stanovnika PPP | 9.421 USD | 9.222,52 USD | Godišnje |
🇯🇴 BDP po stalnim cijenama | 8,364 milijardi JOD | 8,601 milijardi JOD | Kvartal |
🇯🇴 BIP | 50,81 milijardi USD | 48,65 milijardi USD | Godišnje |
🇯🇴 BIP iz javne uprave | 1,266 milijardi JOD | 1,013 milijardi JOD | Kvartal |
🇯🇴 BIP iz transportnog sektora | 744 mil. JOD | 728 mil. JOD | Kvartal |
🇯🇴 BIP iz usluga | 1,461 milijardi JOD | 1,524 milijardi JOD | Kvartal |
🇯🇴 Bruto nacionalni dohodak | 33,332 milijardi JOD | 31,958 milijardi JOD | Godišnje |
🇯🇴 Godišnja stopa rasta BDP-a | 2,3 % | 2,7 % | Kvartal |
🇯🇴 Rast BDP-a u cijeloj godini | 2,6 % | 2,4 % | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
GDP od rudarstva: Temeljiti uvid u gospodarski doprinos sektora Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva predstavlja ključni pokazatelj gospodarskog doprinosa industrije vađenja minerala i resursa. U okviru makroekonomskih analiza, sektor rudarstva igra vitalnu ulogu u pružanju osnovnih podataka za razumijevanje ekonomskih performansi jedne zemlje. Ovdje ćemo detaljno istražiti značenje BDP-a od rudarstva, njegove ključne komponente, metodologiju mjerenja i njegov utjecaj na ukupni BDP. Rudarstvo kao industrijski sektor uključuje ekstenzivno vađenje raznih mineralnih resursa, uključujući metale, ugljen, naftu i prirodni plin. Ovi resursi su osnova za mnoge druge industrije, od energetike, preko proizvodnje, do građevinskoga sektora. Dakle, doprinos rudarstva BDP-u može otkriti važnost ovih resursa u širem ekonomskom kontekstu. Jedan od ključnih aspekata BDP-a od rudarstva je njegova mjerenje. Da bismo razumjeli doprinos rudarstva ekonomiji, moramo analizirati vrijednost proizvodnje resursa koji se iskopa iz zemlje. Ovi podaci se prikupljaju kroz različite statističke agencije i često su podložni revizijama zbog promjena u tržišnim cijenama i proizvodnim procesima. Statistički zavodi, poput Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj, pružaju redovna izvješća o industrijskim rezultatima uključujući podatke o rudarstvu. Važno je napomenuti da se BDP od rudarstva obično dijeli na dva glavna segmenta: vađenje energenata (poput nafte i prirodnog plina) i ne-energetsko rudarstvo (poput metala i minerala). Ove kategorije često imaju različite ekonomske dinamike. Na primjer, naftna industrija može biti podložna velikim fluktuacijama zbog promjena u globalnim cijenama nafte, dok rudarenje metala može biti vođeno dugoročnim ugovorima i investicijama u infrastrukturalne projekte. Jedan od glavnih faktora koji utječu na BDP od rudarstva je cijena resursa na globalnom tržištu. Cijene sirovina poput metala i nafte često su vođene međunarodnom potražnjom i ponudom, ali i geopolitičkim čimbenicima. Na primjer, promjene u politikama izvoza ili sankcije mogu značajno utjecati na cijene i količinu eksploatiranih resursa, čime direktno utječu na ekonomski doprinos sektora rudarstva. Izuzetno je važno razumjeti da BDP od rudarstva ne samo da doprinosi direktno kroz proizvodnju resursa, već i indirektno kroz stvaranje radnih mjesta, razvitak infrastrukture i generiranje fiskalnih prihoda putem poreza i naknada. Sektor rudarstva često zapošljava veliki broj radnika, a razvoj rudarskih projekata može značajno potaknuti lokalne ekonomije, posebno u razvijenim regijama. Osim toga, tehnološki napredak igra važnu ulogu u povećanju efikasnosti rudarenja i smanjenju troškova proizvodnje. Ulaganja u nove tehnologije mogu značajno unaprijediti produktivnost sektora, čime se povećava njegov doprinos BDP-u. Primjeri uključuju automatizaciju procesa vađenja, korištenje naprednih geoloških istraživanja i optimizaciju lanca opskrbe. Ne smijemo zanemariti ni ekološke aspekte rudarstva, koje također imaju dugoročan utjecaj na BDP. Regulacije koje zahtijevaju održive prakse i minimiziranje ekoloških utjecaja mogu povećati troškove proizvodnje, ali također dugoročno osiguravaju održivost sektora, što je ključno za stabilan doprinos BDP-u. Ekološke inicijative i usklađenost sa standardima zaštite okoliša postaju sve važniji faktori u procjeni ekonomske vrijednosti rudarskih projekata. Analyza BDP-a od rudarstva na našoj platformi, eulerpool, omogućuje korisnicima detaljan i pristupačan uvid u ekonomske performanse ovog sektora. Naše alate omogućavaju vizualizaciju i komparaciju podataka kroz vrijeme, čime se olakšava analiza trendova i donošenje informiranih odluka. Pratimo ključne pokazatelje kao što su količina proizvedenih resursa, tržišne cijene, te utjecaj međunarodnih trgovinskih politika na ovaj sektor. Na kraju, ključno je razumjeti da BDP od rudarstva predstavlja samo jedan dio makroekonomske slike, ali je značajan element u analizama nacionalne ekonomije. S obzirom na njegov potencijal za generiranje velikih prihoda i pokretanje drugih sektora industrije, razumijevanje dinamike BDP-a od rudarstva i faktora koji na njega utječu, pomaže u oblikovanju učinkovitih ekonomskih politika i strateških investicija. Naša misija na eulerpool je pružiti najpouzdanije i najpreciznije makroekonomske podatke, uključujući BDP od rudarstva, kako bi korisnicima omogućili dublje razumijevanje ekonomskih trendova i podržali donošenje informiranih poslovnih odluka. Bilo da ste investitor, istraživač ili kreator politika, naš alat pruža sve potrebne analize za razumijevanje složenih ekonomskih sustava.