🇩🇰

Данска Uvoz

Цена

Цена
145,572 Млрд DKK
Promena +/-
-7,13 Млрд DKK
Процентуална промена
-4,67 %

Trenutna vrednost Uvoza u Данска iznosi 145,572 Млрд DKK. Uvoz u Данска se smanjio na 145,572 Млрд DKK dana 1. 1. 2026., nakon što je bio 152,702 Млрд DKK dana 1. 12. 2025.. Od 1. 1. 1960. do 1. 12. 2025., prosečan BDP u Данска je bio 38,12 Млрд DKK. Najviša vrednost svih vremena dostignuta je dana 1. 12. 2024. sa 175,50 Млрд DKK, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 9. 1960. sa 915,00 М DKK.

Izvor: Statistics Denmark

macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_downmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low

Uvoz

Uvoz

  • Максимално

Увоз
Date
Увоз
1. јан 1960.
1,04 Млрд DKK
2. јан 1960.
1,14 Млрд DKK
3. јан 1960.
1,05 Млрд DKK
4. јан 1960.
949,00 М DKK
5. јан 1960.
1,04 Млрд DKK
6. јан 1960.
1,02 Млрд DKK
7. јан 1960.
936,00 М DKK
8. јан 1960.
1,01 Млрд DKK
9. јан 1960.
915,00 М DKK
10. јан 1960.
1,11 Млрд DKK
11. јан 1960.
1,06 Млрд DKK
12. јан 1960.
1,21 Млрд DKK
1. јан 1961.
1,13 Млрд DKK
2. јан 1961.
1,02 Млрд DKK
3. јан 1961.
1,07 Млрд DKK
Access this data via the Eulerpool API

Uvoz Istorija

Uvoz — Istorija
DatumVrednost
145,572 Млрд DKK
152,702 Млрд DKK
150,771 Млрд DKK
150,301 Млрд DKK
149,426 Млрд DKK
151,778 Млрд DKK
150,287 Млрд DKK
150,299 Млрд DKK
154,838 Млрд DKK
148,918 Млрд DKK
...

Slični makro pokazatelji za Uvoz

Uvoz

U 2017. godini Danska je uglavnom uvozila: mašine (22 procenata ukupnog uvoza); razne proizvedene artikle (18 procenata); proizvedenu robu klasifikovanu pretežno prema materijalu (14 procenata); žive životinje, hranu, pića i duvan (13 procenata); hemikalije i srodne proizvode (13 procenata); transportnu opremu (9 procenata); i mineralna goriva, maziva i srodne materijale (6 procenata). Glavni partneri u uvozu bili su: Nemačka (23 procenata ukupnog uvoza), Švedska (12 procenata), Holandija i Kina (po 8 procenata), Velika Britanija (4 procenata), Francuska i Norveška (po 3 procenata).

Makro stranice za druge zemlje u Европа

Šta je Uvoz?

Uvoz predstavlja ključni aspekt svake moderne ekonomije i ima značajnu ulogu u makroekonomskim analizama. Naše profesionalno mesto, eulerpool, posvećeno je pružanju preciznih i ažuriranih makroekonomskih podataka, a kategorija "Uvoz" igra vitalnu ulogu u našim analitičkim alatima i resursima. U okviru ove kategorije, posetioci našeg sajta mogu pronaći detaljne informacije o uvoznim tokovima, strukturi uvoza, kao i njihovim implikacijama na privredni rast, zaposlenost, inflaciju i druge ključne makroekonomske varijable. Uvoz se odnosi na kupovinu roba i usluga iz inostranstva, koje se zatim unose u zemlju korisnika. Ovo može uključivati širok spektar proizvoda od kapitalne opreme i industrijskih materijala, do potrošačkih proizvoda i usluga. Kada se govori o makroekonomiji, uvoz nije samo pitanje trgovinskih bilansa već i fundamentalni faktor koji utiče na ukupnu ekonomsku aktivnost i blagostanje zemlje. Jedan od osnovnih razloga zašto zemlje uvoze robe i usluge jeste komparativna prednost. Zemlje specijalizuju svoju proizvodnju na osnovu resursa i tehnologija koje su im dostupne, dok potrebne proizvode za koje nemaju kompetitivnu prednost u tim sferama nabavljaju iz inostranstva. Na taj način, uvoz omogućava efikasniju distribuciju resursa na globalnom nivou, povećavajući ukupnu produktivnost i dobrobit svih uključenih strana. U okviru kategorije "Uvoz" na našem sajtu, eulerpool, korisnici mogu istraživati podatke o uvozu po različitim dimenzijama kao što su zemlje porekla, vrste proizvoda, sezonski trendovi, i mnoge druge. Na primer, detaljna analiza strukture uvoza po sektorima može pomoći analitičarima da identifikuju kritične sektore zavisne od stranih roba ili usluga, kao i da procene potencijalne rizike i prilike u međunarodnoj trgovini. Uticaj uvoza na ekonomiju je višeslojan i može se posmatrati kroz nekoliko ključnih makroekonomskih aspekata. Prvo, uvoz može imati značajan uticaj na inflaciju. Kada zemlja uvozi jeftinije proizvode iz inostranstva, to smanjuje troškove za domaće potrošače i može obuzdati rast cena. Sa druge strane, povećanje troškova uvoza, bilo zbog valutnih fluktuacija ili pojava globalnih trgovinskih barijera, može doprineti rastu cena, tj. inflaciji. Drugi ključni aspekt je zaposlenost. Industrije koje se oslanjaju na uvoz sirovina ili delova mogu biti značajno pogođene promenama u uvoznim cenama ili dostupnosti tih resursa. To može uticati na poslovne odluke vezane za zapošljavanje, investicije i proizvodnju. Sa druge strane, uvoz gotovih proizvoda može pritisnuti domaće proizvođače i dovesti do smanjenja zaposlenosti u određenim sektorima. Analize koje nudimo na eulerpool omogućavaju donosiocima odluka da bolje razumeju ove dinamične odnose i da izgrade strateške odgovore na promene u globalnoj ekonomiji. Takođe, značajan aspekt je i trgovinska bilansa zemlje. Trgovinska bilansa predstavlja razliku između izvoza i uvoza zemlje. Negativna trgovinska bilansa, odnosno trgovinski deficit, može ukazivati na prekomernu zavisnost od uvoza i potencijalne probleme u održivosti ekonomske politike. S druge strane, dugoročna trgovinska bilansa može biti indikator konkurentnosti domaće ekonomije na međunarodnom tržištu. Na našem sajtu, korisnici mogu analizirati te bilanse kroz interaktivne alate i grafikone koji olakšavaju vizualizaciju ovih kritičnih podataka. Još jedan značajan aspekt uvoza se odnosi na kvalitet života i potrošačke obrasce. Dostupnost stranih proizvoda može povećati potrošački izbor i standard života unutar zemlje. Na primer, uvoz egzotičnih proizvoda ili tehnoloških uređaja koji nisu dostupni na domaćem tržištu može značajno unaprediti kvalitet života građana, kao i konkurentnost tržišta putem širenja ponude. Konačno, uvoz igra i stratešku ulogu u geopolitici i međunarodnim odnosima. Trgovinski odnosi često prevazilaze ekonomsku računicu i mogu oblikovati političke i diplomatske odluke. Razumevanje globalnih uvoznih tokova i njihove implikacije može pružiti vredan uvid u međunarodne dinamike koje oblikuju savremenu geopolitiku. Na eulerpool, ponosimo se kvalitetom i sveobuhvatnošću naših podataka, kao i sposobnošću da korisnicima pružimo alate koji im omogućavaju duboko razumevanje ekonomskih mehanizama. Naša kategorija "Uvoz" je ključni resurs za sve koji žele da istraže i analiziraju kako globalni i lokalni trendovi u uvozu utiču na ekonomsku stvarnost zemalja širom sveta. Bez obzira da li ste akademik, istraživač, vladin službenik ili poslovni lider, naši resursi vam pomažu da donesete informisane odluke zasnovane na najnovijim i najrelevantnijim podacima. Zaključno, uvoz nije jednostavan ekonomski koncept već multifacetan faktor koji ima duboke i široke implikacije na celokupnu ekonomiju. Kroz našu platformu, korisnici mogu pristupiti bogatstvu informacija koje im omogućavaju da bolje razumeju ove složene odnose i da maksimalno iskoriste mogućnosti koje globalna trgovina nudi. Uvereni smo da će podaci i analize dostupni na eulerpool biti od ogromne koristi za sve koji teže dubokom razumevanju i analizi ekonomskih pojava i trendova.

Uvoz Данска — FAQ

What is the current Uvoz in Данска?

The current Uvoz in Данска is 145,572 МлрдDKK as of 1. 1. 2026..

How has the Uvoz in Данска changed recently?

The Uvoz in Данска decreased from 152,702 МлрдDKK (1. 12. 2025.) to 145,572 МлрдDKK (1. 1. 2026.).

What is the all-time high for Uvoz in Данска?

The all-time high for Uvoz in Данска was 175,50 МлрдDKK, recorded on 1. 12. 2024..

What is the all-time low for Uvoz in Данска?

The all-time low for Uvoz in Данска was 915,00 МDKK, recorded on 1. 9. 1960..

What is the historical average of Uvoz in Данска?

The historical average of Uvoz in Данска is 38,12 МлрдDKK, calculated over the period from 1. 1. 1960. to 1. 12. 2025..

Where does the Uvoz data for Данска come from?

The Uvoz data for Данска is sourced from Statistics Denmark and published on Eulerpool.