Исланд Uvoz
Цена
Trenutna vrednost Uvoz u Исланд je 87,989 Млрд ISK. Uvoz u Исланд je porastao na 87,989 Млрд ISK dana 1. 2. 2026., nakon što je bio 72,537 Млрд ISK dana 1. 1. 2026.. Od 1. 1. 1960. do 1. 1. 2026., prosečan BDP u Исланд je bio 23,59 Млрд ISK. Rekordan maksimum je postignut dana 1. 5. 2025. sa 142,93 Млрд ISK, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 1. 1960. sa 1,20 М ISK.
macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_upmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low
Uvoz
Uvoz
Максимално
Uvoz Istorija
| Datum | Vrednost |
|---|---|
| 87,989 Млрд ISK | |
| 72,537 Млрд ISK | |
| 114,988 Млрд ISK | |
| 103,534 Млрд ISK | |
| 109,317 Млрд ISK | |
| 122,39 Млрд ISK | |
| 100,733 Млрд ISK | |
| 116,49 Млрд ISK | |
| 105,895 Млрд ISK | |
| 142,926 Млрд ISK |
Slični makro pokazatelji za Uvoz
Dolasci turista
Mesečno
Rezerve zlata
Kvartalno
Strana direktna ulaganja
Kvartalno
Tokovi kapitala
Kvartalno
Извоз
Mesečno
Индекс тероризма
Godišnje
Преводи средстава
Kvartalno
Спољни дуг
Kvartalno
Текући рачун
Kvartalno
Текући рачун према БДП-у
Godišnje
Трговински биланс
Mesečno
Uvoz
Na Islandu je ukupna vrednost uvoza robe u 2021. godini iznosila 222,8 milijardi ISK, što je za 28,9% više nego u 2020. godini. Povećanje je uglavnom zabeleženo kod transportne opreme i kapitalne robe. Najveće kategorije uvoza bile su industrijski materijali (28,8%) i kapitalna roba (22,2%). Najveći trgovinski partneri u uvozu robe za 2021. godinu bili su Norveška, Kina i Nemačka. Više od 58% ukupne vrednosti uvoza dolazi iz zemalja EEP-a.
Makro stranice za druge zemlje u Европа
Šta je Uvoz?
Uvoz predstavlja ključni aspekt svake moderne ekonomije i ima značajnu ulogu u makroekonomskim analizama. Naše profesionalno mesto, eulerpool, posvećeno je pružanju preciznih i ažuriranih makroekonomskih podataka, a kategorija "Uvoz" igra vitalnu ulogu u našim analitičkim alatima i resursima. U okviru ove kategorije, posetioci našeg sajta mogu pronaći detaljne informacije o uvoznim tokovima, strukturi uvoza, kao i njihovim implikacijama na privredni rast, zaposlenost, inflaciju i druge ključne makroekonomske varijable. Uvoz se odnosi na kupovinu roba i usluga iz inostranstva, koje se zatim unose u zemlju korisnika. Ovo može uključivati širok spektar proizvoda od kapitalne opreme i industrijskih materijala, do potrošačkih proizvoda i usluga. Kada se govori o makroekonomiji, uvoz nije samo pitanje trgovinskih bilansa već i fundamentalni faktor koji utiče na ukupnu ekonomsku aktivnost i blagostanje zemlje. Jedan od osnovnih razloga zašto zemlje uvoze robe i usluge jeste komparativna prednost. Zemlje specijalizuju svoju proizvodnju na osnovu resursa i tehnologija koje su im dostupne, dok potrebne proizvode za koje nemaju kompetitivnu prednost u tim sferama nabavljaju iz inostranstva. Na taj način, uvoz omogućava efikasniju distribuciju resursa na globalnom nivou, povećavajući ukupnu produktivnost i dobrobit svih uključenih strana. U okviru kategorije "Uvoz" na našem sajtu, eulerpool, korisnici mogu istraživati podatke o uvozu po različitim dimenzijama kao što su zemlje porekla, vrste proizvoda, sezonski trendovi, i mnoge druge. Na primer, detaljna analiza strukture uvoza po sektorima može pomoći analitičarima da identifikuju kritične sektore zavisne od stranih roba ili usluga, kao i da procene potencijalne rizike i prilike u međunarodnoj trgovini. Uticaj uvoza na ekonomiju je višeslojan i može se posmatrati kroz nekoliko ključnih makroekonomskih aspekata. Prvo, uvoz može imati značajan uticaj na inflaciju. Kada zemlja uvozi jeftinije proizvode iz inostranstva, to smanjuje troškove za domaće potrošače i može obuzdati rast cena. Sa druge strane, povećanje troškova uvoza, bilo zbog valutnih fluktuacija ili pojava globalnih trgovinskih barijera, može doprineti rastu cena, tj. inflaciji. Drugi ključni aspekt je zaposlenost. Industrije koje se oslanjaju na uvoz sirovina ili delova mogu biti značajno pogođene promenama u uvoznim cenama ili dostupnosti tih resursa. To može uticati na poslovne odluke vezane za zapošljavanje, investicije i proizvodnju. Sa druge strane, uvoz gotovih proizvoda može pritisnuti domaće proizvođače i dovesti do smanjenja zaposlenosti u određenim sektorima. Analize koje nudimo na eulerpool omogućavaju donosiocima odluka da bolje razumeju ove dinamične odnose i da izgrade strateške odgovore na promene u globalnoj ekonomiji. Takođe, značajan aspekt je i trgovinska bilansa zemlje. Trgovinska bilansa predstavlja razliku između izvoza i uvoza zemlje. Negativna trgovinska bilansa, odnosno trgovinski deficit, može ukazivati na prekomernu zavisnost od uvoza i potencijalne probleme u održivosti ekonomske politike. S druge strane, dugoročna trgovinska bilansa može biti indikator konkurentnosti domaće ekonomije na međunarodnom tržištu. Na našem sajtu, korisnici mogu analizirati te bilanse kroz interaktivne alate i grafikone koji olakšavaju vizualizaciju ovih kritičnih podataka. Još jedan značajan aspekt uvoza se odnosi na kvalitet života i potrošačke obrasce. Dostupnost stranih proizvoda može povećati potrošački izbor i standard života unutar zemlje. Na primer, uvoz egzotičnih proizvoda ili tehnoloških uređaja koji nisu dostupni na domaćem tržištu može značajno unaprediti kvalitet života građana, kao i konkurentnost tržišta putem širenja ponude. Konačno, uvoz igra i stratešku ulogu u geopolitici i međunarodnim odnosima. Trgovinski odnosi često prevazilaze ekonomsku računicu i mogu oblikovati političke i diplomatske odluke. Razumevanje globalnih uvoznih tokova i njihove implikacije može pružiti vredan uvid u međunarodne dinamike koje oblikuju savremenu geopolitiku. Na eulerpool, ponosimo se kvalitetom i sveobuhvatnošću naših podataka, kao i sposobnošću da korisnicima pružimo alate koji im omogućavaju duboko razumevanje ekonomskih mehanizama. Naša kategorija "Uvoz" je ključni resurs za sve koji žele da istraže i analiziraju kako globalni i lokalni trendovi u uvozu utiču na ekonomsku stvarnost zemalja širom sveta. Bez obzira da li ste akademik, istraživač, vladin službenik ili poslovni lider, naši resursi vam pomažu da donesete informisane odluke zasnovane na najnovijim i najrelevantnijim podacima. Zaključno, uvoz nije jednostavan ekonomski koncept već multifacetan faktor koji ima duboke i široke implikacije na celokupnu ekonomiju. Kroz našu platformu, korisnici mogu pristupiti bogatstvu informacija koje im omogućavaju da bolje razumeju ove složene odnose i da maksimalno iskoriste mogućnosti koje globalna trgovina nudi. Uvereni smo da će podaci i analize dostupni na eulerpool biti od ogromne koristi za sve koji teže dubokom razumevanju i analizi ekonomskih pojava i trendova.
Uvoz Исланд — FAQ
What is the current Uvoz in Исланд?
The current Uvoz in Исланд is 87,989 МлрдISK as of 1. 2. 2026..
How has the Uvoz in Исланд changed recently?
The Uvoz in Исланд increased from 72,537 МлрдISK (1. 1. 2026.) to 87,989 МлрдISK (1. 2. 2026.).
What is the all-time high for Uvoz in Исланд?
The all-time high for Uvoz in Исланд was 142,93 МлрдISK, recorded on 1. 5. 2025..
What is the all-time low for Uvoz in Исланд?
The all-time low for Uvoz in Исланд was 1,20 МISK, recorded on 1. 1. 1960..
What is the historical average of Uvoz in Исланд?
The historical average of Uvoz in Исланд is 23,59 МлрдISK, calculated over the period from 1. 1. 1960. to 1. 1. 2026..
Where does the Uvoz data for Исланд come from?
The Uvoz data for Исланд is sourced from Statistics Iceland and published on Eulerpool.