Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Izravna strana ulaganja
Tečaj
Trenutna vrijednost Izravna strana ulaganja u Švedska je 82,6 milijardi SEK. Izravna strana ulaganja u Švedska smanjila se na 82,6 milijardi SEK dana 01. 09. 2023., nakon što je iznosila 118,9 milijardi SEK dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1982. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Švedska bio je 25,59 milijardi SEK. Najviša vrijednost svih vremena zabilježena je dana 01. 06. 1999. s iznosom od 349,00 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 06. 2021. s iznosom od −91,80 milijardi SEK.
Izravna strana ulaganja ·
Max
Strane izravne investicije | |
---|---|
01. 03. 1982. | 700,00 mil. SEK |
01. 06. 1982. | 300,00 mil. SEK |
01. 09. 1982. | 600,00 mil. SEK |
01. 12. 1982. | 900,00 mil. SEK |
01. 03. 1983. | 700,00 mil. SEK |
01. 06. 1983. | 500,00 mil. SEK |
01. 09. 1983. | 200,00 mil. SEK |
01. 12. 1983. | 800,00 mil. SEK |
01. 03. 1984. | 800,00 mil. SEK |
01. 09. 1984. | 1,30 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 500,00 mil. SEK |
01. 03. 1985. | 1,00 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 1,10 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 800,00 mil. SEK |
01. 12. 1985. | 800,00 mil. SEK |
01. 03. 1986. | 1,90 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 1,60 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 2,20 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 2,10 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 1,70 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 500,00 mil. SEK |
01. 09. 1987. | 1,40 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 400,00 mil. SEK |
01. 03. 1988. | 3,00 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 3,30 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 1,90 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 2,00 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 2,90 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 1,00 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 4,40 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 3,40 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 5,00 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 100,00 mil. SEK |
01. 09. 1990. | 2,40 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 4,10 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 13,70 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 18,20 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 5,00 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 1,50 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 1,40 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 1,10 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 7,80 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 5,50 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 9,40 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 7,20 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 26,00 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 5,50 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 10,50 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 7,00 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 7,60 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 6,60 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 20,30 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 68,60 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 11,90 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 6,40 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 8,20 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 10,00 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 17,70 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 32,20 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 15,20 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 18,60 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 14,30 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 77,90 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 13,10 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 52,70 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 66,00 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 349,00 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 58,00 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 32,10 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 36,80 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 117,80 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 45,60 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 14,50 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 62,80 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 42,30 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 20,20 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 44,40 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 7,40 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 22,90 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 44,80 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 20,00 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 43,30 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 15,60 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 18,60 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 47,00 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 27,20 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 35,10 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 24,00 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 27,60 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 118,80 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 43,10 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 48,70 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 58,30 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 39,60 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 42,60 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 52,80 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 67,40 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 17,50 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 129,80 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 28,80 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 3,70 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 39,90 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 34,00 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 100,00 mil. SEK |
01. 03. 2010. | 16,30 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 27,20 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 81,50 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 20,00 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 50,10 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 63,60 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 11,00 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 25,90 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 9,60 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 55,40 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 57,60 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 18,30 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 21,50 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 23,40 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 54,10 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 3,10 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 39,50 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 7,00 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 112,40 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 5,00 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 55,90 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 23,50 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 15,40 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 12,20 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 2,20 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 61,20 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 64,70 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 17,90 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 900,00 mil. SEK |
01. 12. 2019. | 11,00 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 196,70 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 38,20 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 76,78 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 145,60 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 54,30 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 58,80 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 176,90 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 41,30 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 190,70 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 23,50 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 118,90 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 82,60 milijardi SEK |
Izravna strana ulaganja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 82,6 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 118,9 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 23,5 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 190,7 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 41,3 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 176,9 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 58,8 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 54,3 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 145,6 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 76,78 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Izravna strana ulaganja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Indeks terorizma | 0,735 Points | 2,307 Points | Godišnje |
🇸🇪 Inozemni dug | 62,884 milijardi SEK | 63,069 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Izvozi | 186,7 milijardi SEK | 182,2 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Prijenosi | 23 milijardi SEK | 22,2 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Prodaja oružja | 299 mil. SIPRI TIV | 66 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇸🇪 Tečajna lista | 115,9 milijardi SEK | 102,4 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Tečajna lista prema BDP-u | 6,8 % of GDP | 5,4 % of GDP | Godišnje |
🇸🇪 Tokovi kapitala | 156,6 milijardi SEK | 71,5 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Trgovačka bilanca | 11,9 milijardi SEK | 7,2 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Trgovački uvjeti | 97,75 points | 97,83 points | Mjesečno |
🇸🇪 Uvoz prirodnog plina | 2.584 Terajoule | 3.215 Terajoule | Mjesečno |
🇸🇪 Uvozi | 161,9 milijardi SEK | 176,8 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Zlatne rezerve | 125,72 Tonnes | 125,72 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Izravna strana ulaganja
**Strana izravna ulaganja (FDI) u Hrvatskoj: Ključni faktor ekonomske diversifikacije** Strana izravna ulaganja (FDI) predstavljaju jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog rasta i razvoja svake moderne ekonomije. Za zemlje kao što je Hrvatska, FDI igra ključnu ulogu u procesu ekonomske diversifikacije, povećanja produktivnosti, te stvaranja novih radnih mjesta. Kao profesionalna platforma za prikazivanje makroekonomskih podataka, eulerpool je detaljno analizirao važnost i utjecaj stranih izravnih ulaganja na hrvatsko gospodarstvo. U ovom opsežnom članku istražujemo kako FDI doprinosi gospodarskom razvoju Hrvatske, koji su ključni sektori privlačenja ulaganja, te koji izazovi i prilike očekuju zemlju u budućnosti. FDI, ili strana izravna ulaganja, odnose se na ulaganja koja dolaze od stranih subjekata, najčešće korporacija, koji uspostavljaju svoje poslovne operacije ili kupuju imovinu u zemlji domaćinu. Ovo ulaganje može dolaziti u obliku nadzora nad postojećim lokalnim tvrtkama, osnivanja novih poduzeća, ili kroz partnerstva i zajedničke pothvate s lokalnim tvrtkama. Ključna prednost FDI-a je transfer tehnologije, stručnog znanja i kapitala, što može pomoći u povećanju konkurentnosti lokalne ekonomije. U slučaju Hrvatske, FDI je već duže vrijeme smatran ključnim motorom gospodarskog rasta. Nakon stjecanja neovisnosti početkom 1990-ih godina, Hrvatska je prošla kroz turbulentno razdoblje tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju. Tijekom ovog vremena, zemlja se suočila s nizom ekonomskih izazova, uključujući privatizaciju državnih poduzeća, restrukturiranje industrija, te privlačenje stranih ulaganja kao način za modernizaciju gospodarstva i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu. Jedan od glavnih sektora koji je privukao značajna strana ulaganja u Hrvatskoj je turistički sektor. Hrvatska je poznata po svojim prekrasnim jadranskim obalama, povijesnim gradovima i kulturnom naslijeđu, što je čini atraktivnim odredištem za strana ulaganja u turizam. Strani investitori su prepoznali ogroman potencijal u razvoju turističke infrastrukture, uključujući hotele, marine, restorane i druge uslužne djelatnosti. Ova ulaganja su doprinijela modernizaciji i unapređenju turističke ponude, povećanju broja turista, te stvaranju novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Osim turizma, FDI ima značajan utjecaj i u drugim sektorima poput proizvodnje, energetike, financijskih usluga i informatičkih tehnologija. Primjerice, automobilskom industrijom dominiraju strani proizvođači koji koriste Hrvatsku kao bazu za proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda unutar Europske unije. Strana izravna ulaganja u energetskom sektoru uključuju projekte u obnovljivim izvorima energije kao što su vjetroelektrane i solarne elektrane, što doprinosi energetskoj sigurnosti zemlje i održivom razvoju. Financijski sektor je još jedno područje gdje strana ulaganja igraju važnu ulogu. Brojne strane banke i financijske institucije prisutne su na hrvatskom tržištu, nudeći širok spektar proizvoda i usluga koji su usmjereni na podršku lokalnim poduzećima i potrošačima. Strani kapital također doprinosi stabilnosti i konkurentnosti financijskog sustava zemlje. Informacijske tehnologije i startup ekosustav su sektori s velikim potencijalom za rast kroz strana izravna ulaganja. Hrvatska ima brojne obrazovane stručnjake u području IT-a, te rastući broj tehnoloških startupova koji privlače pozornost stranih investitora. Kroz FDI, ove tvrtke mogu dobiti potrebna financijska sredstva, stručnu podršku i pristup globalnim tržištima, što može značajno ubrzati njihov rast i razvoj. Unatoč mnogim prednostima, Hrvatska se suočava i s određenim izazovima kada je u pitanju privlačenje stranih izravnih ulaganja. Jedan od ključnih izazova je potreba za daljnjim unapređenjem poslovne klime, što uključuje smanjenje birokracije, poboljšanje pravne sigurnosti i stabilnosti, te borbu protiv korupcije. Također, postoji potreba za jačanjem infrastrukture, obrazovnog sustava i istraživačkih kapaciteta kako bi se povećala atraktivnost zemlje za strana ulaganja. Kako bi maksimalno iskoristila potencijal FDI-a, Hrvatska mora razviti i provoditi strategije koje su usmjerene na privlačenje kvalitetnih ulaganja koja će dugoročno doprinositi gospodarskom rastu i razvoju. To uključuje usvajanje politika koje podržavaju inovacije, istraživanje i razvoj, te stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje. U tom kontekstu, važna je i regionalna suradnja te integracija u globalne vrijednosne lance kako bi se povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Zaključno, strana izravna ulaganja ključni su faktor gospodarskog razvoja i diversifikacije u Hrvatskoj. Kroz FDI, zemlja može ostvariti značajne koristi u obliku povećanja produktivnosti, modernizacije industrija, transfera tehnologija i stvaranja radnih mjesta. No, kako bi maksimalno iskoristila te mogućnosti, Hrvatska mora nastaviti raditi na poboljšanju poslovne klime, pravne sigurnosti i infrastrukturnih kapaciteta. S odgovarajućim strategijama i politikama, FDI može postati snažan motor gospodarskog rasta koji će omogućiti Hrvatskoj da se uspješno natječe na globalnoj ekonomskoj pozornici.