Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga u Švedska iznosi 37,102 milijardi SEK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga u Švedska porastao je na 37,102 milijardi SEK dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 36,99 milijardi SEK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1981. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Švedska iznosio je 50,13 milijardi SEK. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 09. 2020. s 72,42 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 1982. s 29,87 milijardi SEK.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga ·
Max
BDP iz komunalnih usluga | |
---|---|
01. 03. 1981. | 31,86 milijardi SEK |
01. 06. 1981. | 32,03 milijardi SEK |
01. 09. 1981. | 35,02 milijardi SEK |
01. 12. 1981. | 33,08 milijardi SEK |
01. 03. 1982. | 31,09 milijardi SEK |
01. 06. 1982. | 33,10 milijardi SEK |
01. 09. 1982. | 29,87 milijardi SEK |
01. 12. 1982. | 30,93 milijardi SEK |
01. 03. 1983. | 32,40 milijardi SEK |
01. 06. 1983. | 33,46 milijardi SEK |
01. 09. 1983. | 32,79 milijardi SEK |
01. 12. 1983. | 36,35 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 40,21 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 38,35 milijardi SEK |
01. 09. 1984. | 38,77 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 42,67 milijardi SEK |
01. 03. 1985. | 43,33 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 41,73 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 49,03 milijardi SEK |
01. 12. 1985. | 48,15 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 50,37 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 48,76 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 46,03 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 46,23 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 50,61 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 50,41 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 54,39 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 49,26 milijardi SEK |
01. 03. 1988. | 51,45 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 51,56 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 46,63 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 49,97 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 45,55 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 48,53 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 50,52 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 48,74 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 46,89 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 48,15 milijardi SEK |
01. 09. 1990. | 49,63 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 51,15 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 51,51 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 48,07 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 48,73 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 49,47 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 50,25 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 48,28 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 48,35 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 45,83 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 44,91 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 48,04 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 50,24 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 49,29 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 48,85 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 46,54 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 44,05 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 45,83 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 47,02 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 49,65 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 47,45 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 51,30 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 49,11 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 46,43 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 45,88 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 47,20 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 46,74 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 49,55 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 46,27 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 48,34 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 44,50 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 48,49 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 47,67 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 47,94 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 47,00 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 47,91 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 45,96 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 48,59 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 51,21 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 49,29 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 50,95 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 47,66 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 51,90 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 51,69 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 53,64 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 53,63 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 52,11 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 51,87 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 50,90 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 53,57 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 49,89 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 49,04 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 48,46 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 51,70 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 54,84 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 52,76 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 56,10 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 58,64 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 57,12 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 57,10 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 58,56 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 56,53 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 51,34 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 51,60 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 50,12 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 51,58 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 54,07 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 58,82 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 57,05 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 56,71 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 54,38 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 56,13 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 56,34 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 52,06 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 55,15 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 52,46 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 52,98 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 52,58 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 52,40 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 54,31 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 52,85 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 54,33 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 53,56 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 53,28 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 57,44 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 54,91 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 59,07 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 63,44 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 61,91 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 61,54 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 60,41 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 59,17 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 59,13 milijardi SEK |
01. 12. 2013. | 59,66 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 62,71 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 62,18 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 60,82 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 61,49 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 61,00 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 63,09 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 65,90 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 61,79 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 62,00 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 58,80 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 59,47 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 59,26 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 57,00 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 59,44 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 58,67 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 55,54 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 53,13 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 52,15 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 49,95 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 52,68 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 55,20 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 58,79 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 60,10 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 64,38 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 68,15 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 72,20 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 72,42 milijardi SEK |
01. 12. 2020. | 67,25 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 43,74 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 40,26 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 37,19 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 37,23 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 36,64 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 37,36 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 38,43 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 34,21 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 35,47 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 36,61 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 36,99 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 37,10 milijardi SEK |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 37,102 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 36,99 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 36,613 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 35,465 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 34,211 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 38,43 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 37,363 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 36,64 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 37,234 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 37,187 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 BDP iz građevinskog sektora | 94,602 milijardi SEK | 94,143 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz poljoprivrede | 15,336 milijardi SEK | 13,721 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz proizvodnje | 224,821 milijardi SEK | 218,05 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz rudarstva | 6,142 milijardi SEK | 9,17 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika | 55.521,43 USD | 55.894,16 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika PPP | 64.190,62 USD | 64.621,55 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po stalnim cijenama | 1,563 Bio. SEK | 1,552 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP | 593,27 milijardi USD | 590,41 milijardi USD | Godišnje |
🇸🇪 BIP iz javne uprave | 136,929 milijardi SEK | 160,507 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP iz transportnog sektora | 47,536 milijardi SEK | 48,236 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP iz usluga | 692,917 milijardi SEK | 760,605 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 393,121 milijardi SEK | 400,486 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto nacionalni dohodak | 1,704 Bio. SEK | 1,59 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 Godišnja stopa rasta BDP-a | 0,7 % | −0,1 % | Kvartal |
🇸🇪 Mjesečni BDP MoM | 0,9 % | −0,1 % | Mjesečno |
🇸🇪 Mjesečni BDP YoY | −1,1 % | −0,8 % | Mjesečno |
🇸🇪 Rast BDP-a u cijeloj godini | −0,2 % | 2,8 % | Godišnje |
🇸🇪 Stopa rasta BDP | −0,8 % | 0,7 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
"BPD iz komunalnog sektora" predstavlja ključnu kategoriju u makroekonomskim analizama i od iznimne je važnosti za razumijevanje sveukupnog gospodarskog zdravlja jedne zemlje. Komunalni sektor obuhvaća niz temeljnih usluga koje uključuju opskrbu vodom, distribuciju električne energije, prirodnog plina i grijanja, kao i zbrinjavanje otpada. Ovaj sektor igra vitalnu ulogu u održavanju svakodnevnog života građana, a njegov doprinos BDP-u (bruto domaćem proizvodu) odražava stabilnost i funkcionalnost osnovne infrastrukture države. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikaz makroekonomskih podataka i posvećena je pružanju najtočnijih i najnovijih informacija o ekonomskim pokazateljima, uključujući BDP iz komunalnog sektora. Doprinos komunalnog sektora BDP-u može varirati ovisno o različitim čimbenicima kao što su energetska politika, investicije u infrastrukturu te potražnja energenata. U razvijenim zemljama, komunalni sektor često pokazuje stabilan rast zahvaljujući naprednim tehnologijama i uslugama koje osiguravaju učinkovitu distribuciju i upravljanje resursima. S druge strane, u zemljama u razvoju, ovaj sektor može biti podložan naglim fluktuacijama zbog političkih, ekonomskih i socijalnih izazova. Mjerenje BDP-a iz komunalnog sektora važan je pokazatelj jer daje uvid u učinkovitost i održivost osnovnih usluga. Ovaj sektor često se smatra pokazateljem kvalitete života u nekoj zemlji jer komunalne usluge izravno utječu na zdravlje, sigurnost i dobrobit stanovništva. Također, stabilan rast BDP-a iz komunalnog sektora može biti pokazatelj uspješne energetske politike i učinkovitih investicija u infrastrukturu. Na našoj web stranici, eulerpool, pružamo detaljne analize koje obuhvaćaju povijesne podatke, trenutne trendove i predikcije za budući razvoj ovog sektora. Jedan od ključnih razloga zašto je "BPD iz komunalnog sektora" važan za analizu jest njegova uloga u energetskom sektoru. Električna energija, prirodni plin i druge komunalne usluge sastavni su dio svakodnevnog života i nezamjenjivi su za gospodarsku aktivnost. Stabilnost opskrbe energije bitna je za funkcioniranje industrije, uslužnog sektora i kućanstava. Svako ometanje ili nedostatak u opskrbi može imati duboke posljedice na gospodarsku aktivnost i dobrobit stanovništva. Stoga praćenje BDP-a iz ovog sektora omogućava bolje razumijevanje kapaciteta zemlje da zadovolji energetske potrebe svojih građana i gospodarstva. Distribucija vode još je jedan važan aspekt komunalnog sektora. Pristup čistoj i sigurnoj vodi ključan je za zdravlje i higijenu stanovništva. Loša infrastruktura za vodoopskrbu i nedostatak investicija mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i smanjiti kvalitetu života. Stoga, BDP iz komunalnog sektora također reflektira kapacitet i učinkovitost sustava vodoopskrbe, te je pokazatelj ukupne kvalitete javnog zdravstva. Zbrinjavanje otpada i održivo gospodarenje otpadom još su jedan bitan element komunalnog sektora. Učinkoviti sustavi za zbrinjavanje otpada doprinose očuvanju okoliša i promoviranju održivog razvoja. Rast BDP-a iz ovog podsektora može ukazivati na poboljšanja u tehnologijama recikliranja i zbrinjavanja otpada, kao i na povećanje svijesti o važnosti zaštite okoliša. Osim ovih ključnih usluga, komunalni sektor također obuhvaća distribuciju grijanja, koja je posebno važna u područjima s hladnijom klimom. Povećanje BDP-a iz ovog podsektora može značiti poboljšanje infrastrukture grijanja, što dovodi do većeg komfora i energetske učinkovitosti za potrošače. U sklopu svih ovih podsektora, uloga države i regulacije značajna je za funkcioniranje komunalnog sektora. Vladine politike i investicije mogu izravno utjecati na razvoj i učinkovitost komunalnih usluga. Evaluacija državne potrošnje i investicija u ovim područjima često je ključna za razumijevanje dugoročnih trendova i kapaciteta komunalnog sektora. Na našoj web stranici, eulerpool, korisnici mogu pronaći detaljne i ažurirane podatke o "BPD-u iz komunalnog sektora", koji su ključni za bilo koju ozbiljnu makroekonomsku analizu. Naši podaci dolaze iz pouzdanih izvora i redovito se ažuriraju kako bismo osigurali najvišu razinu točnosti i relevantnosti. Također, nudimo alate za vizualizaciju podataka koji omogućuju lakše razumijevanje složenih ekonomskih pokazatelja i trendova. Konačno, važno je napomenuti da je "BPD iz komunalnog sektora" samo jedan od mnogih pokazatelja koji se koristi u makroekonomskim analizama, ali njegova važnost ne može se podcijeniti. Njegova interpretacija može pružiti dragocjene uvide u temeljne aspekte gospodarskog zdravlja i kapaciteta jedne zemlje da pruža osnovne usluge svojim građanima. Stoga preporučujemo da redovito pratite ovu i slične kategorije na našoj web stranici kako biste bili informirani o najnovijim ekonomskim trendovima i analizama. Eulerpool, vaša destinacija za profesionalne i najtočnije makroekonomske podatke."