Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Dug kućanstava prema dohotku
Tečaj
Trenutna vrijednost Dug kućanstava prema dohotku u Švedska je 171,92 %. Dug kućanstava prema dohotku u Švedska povećao se na 171,92 % dana 01. 01. 2021., nakon što je bio 171,25 % dana 01. 01. 2020.. Od 01. 01. 2000. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Švedska bio je 138,62 %. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 01. 2021. s 171,92 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2000. s 96,19 %.
Dug kućanstava prema dohotku ·
Max
Dugovanje kućanstava prema dohotku | |
---|---|
01. 01. 2000. | 96,19 % |
01. 01. 2001. | 97,17 % |
01. 01. 2002. | 99,90 % |
01. 01. 2003. | 105,97 % |
01. 01. 2004. | 113,74 % |
01. 01. 2005. | 121,77 % |
01. 01. 2006. | 127,25 % |
01. 01. 2007. | 129,19 % |
01. 01. 2008. | 132,59 % |
01. 01. 2009. | 140,13 % |
01. 01. 2010. | 141,34 % |
01. 01. 2011. | 142,35 % |
01. 01. 2012. | 142,39 % |
01. 01. 2013. | 145,00 % |
01. 01. 2014. | 146,75 % |
01. 01. 2015. | 152,80 % |
01. 01. 2016. | 156,98 % |
01. 01. 2017. | 162,40 % |
01. 01. 2018. | 161,37 % |
01. 01. 2019. | 161,42 % |
01. 01. 2020. | 171,25 % |
01. 01. 2021. | 171,92 % |
Dug kućanstava prema dohotku Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2021. | 171,92 % |
01. 01. 2020. | 171,25 % |
01. 01. 2019. | 161,42 % |
01. 01. 2018. | 161,37 % |
01. 01. 2017. | 162,4 % |
01. 01. 2016. | 156,98 % |
01. 01. 2015. | 152,8 % |
01. 01. 2014. | 146,75 % |
01. 01. 2013. | 145 % |
01. 01. 2012. | 142,39 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Dug kućanstava prema dohotku
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Cijene benzina | 1,69 USD/Liter | 1,74 USD/Liter | Mjesečno |
🇸🇪 Dugovanje kućanstava prema BDP-u | 83,9 % of GDP | 84,8 % of GDP | Kvartal |
🇸🇪 Krediti privatnog sektora | 0,461 % | 0,422 % | Mjesečno |
🇸🇪 Osobne uštede | 20,61 % | 11,92 % | Kvartal |
🇸🇪 Potrošačka potrošnja | 697,348 milijardi SEK | 699,38 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Povjerenje potrošača | 93,3 points | 91,3 points | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji MoM | −0,3 % | 0,3 % | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji YoY | 0,8 % | 0,7 % | Mjesečno |
🇸🇪 Raspoloživi osobni dohodak | 686,084 milijardi SEK | 667,702 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Troškovi kućanstava MoM | −0,6 % | 0 % | Mjesečno |
🇸🇪 Troškovi kućanstva | −0,7 % | 0,4 % | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Dug kućanstava prema dohotku
Kategorija 'Dug kućanstava u odnosu na dohodak' na web stranici eulerpool pruža sveobuhvatan pregled i analizu ključnog makroekonomskog indikatora koji je od kritične važnosti za razumijevanje financijske stabilnosti i ekonomskog blagostanja kućanstava. Kroz našu platformu omogućujemo korisnicima pristup detaljnim podacima, grafikonima, i analizi koja omogućava dubinsko razumijevanje omjera duga u odnosu na dohodak kućanstava. Dug kućanstava odnosi se na ukupni iznos obveza koje kućanstva imaju prema financijskim institucijama, uključujući stambene kredite, osobne zajmove, dugove po kreditnim karticama, auto-kredite, i druge oblike dugovanja. S druge strane, dohodak kućanstava predstavlja ukupni prihod koji kućanstva ostvaruju iz svih izvora, uključujući plaće, mirovine, dividende i druge oblike prihoda. Omjer duga kućanstava u odnosu na dohodak (DTI) stoga predstavlja ključni pokazatelj fiskalnog zdravlja kućanstava. Visok omjer DTI može ukazivati na povećanu financijsku ranjivost kućanstava jer veći dug zahtijeva veći dio dohotka za pokrivanje obveza, što smanjuje fleksibilnost kućanstava u slučaju nepredviđenih financijskih poteškoća, gubitka posla, ili neočekivanih medicinskih troškova. Niska razina duga u odnosu na dohodak, s druge strane, sugerira da kućanstva imaju veću sposobnost suočiti se s financijskim izazovima te da su u boljoj poziciji za unapređenje svoje potrošnje i ulaganja, što pozitivno utječe na ekonomski rast. Analizirajući podatke o dugu kućanstava u odnosu na dohodak na našoj web stranici eulerpool, korisnici mogu promatrati trendove kroz vremenski period, uspoređivati različite zemlje ili regije, i identificirati makroekonomske promjene koje bi mogle utjecati na ovo financijsko mjerilo. Uz detaljne grafove i interaktivne alate koji omogućavaju jednostavu vizualizaciju podataka, naš korisnički centar i profesionalni analitički alati olakšavaju dubinsko istraživanje. Jedna od ključnih prednosti platforme eulerpool je mogućnost usporedbe podataka među različitim zemljama i regijama. To omogućava korisnicima identifikaciju specifičnih socio-ekonomskih faktora koji mogu utjecati na dug kućanstava na lokalnoj i globalnoj razini. Primjerice, zemlje s nižim kamatnim stopama mogu imati veći omjer duga u odnosu na dohodak jer niske kamate potiču zaduživanje. S druge strane, zemlje s visokim nivoima štednje kućanstava često bilježe niže razine duga u odnosu na dohodak. Makroekonomski faktori kao što su inflacija, zaposlenost, razina dohotka i fiskalna politika također igraju značajnu ulogu u utjecanju na dug kućanstava. Visoka inflacija može smanjiti realnu vrijednost duga, dok povećanje nezaposlenosti smanjuje ukupni dohodak kućanstava, povećavajući omjer duga u odnosu na dohodak. Fiskalne politike vlade, uključujući porezne olakšice, subvencije za stambeno kreditiranje, i druge oblike podrške, također mogu značajno utjecati na razinu duga kućanstava. Dubinski pregled podataka na eulerpool također omogućava analizu povijesnih trendova i prepoznavanje obrazaca koji mogu predvidjeti buduće promjene. Na primjer, promjene u propisima o kreditiranju mogu neposredno utjecati na omjer duga u odnosu na dohodak. Povijesno gledano, financijska kriza iz 2008. godine naglasila je potrebu za pažljivijim praćenjem duga kućanstava, jer visoki nivoi duga u SAD-u i Europi pridonijeli su ozbiljnim makroekonomskim izazovima. Korištenje alata za analizu na platformi eulerpool omogućuje korisnicima identifikaciju potencijalnih rizika i prilika, te donošenje informiranih odluka u vezi s investicijama i poslovnom strategijom. Financijski analitičari, ekonomski istraživači, kreatori politike, i vodeći poslovni lideri mogu koristiti naše alate za predviđanje tržišnih kretanja, razumijevanje ekonomskih ciklusa, i izradu strategija za upravljanje rizicima. Povezivanjem podataka o dugu kućanstava s drugim makroekonomskim pokazateljima, kao što su bruto domaći proizvod (BDP), inflacija, i stopa nezaposlenosti, korisnici platforme eulerpool mogu dobiti sveobuhvatniji uvid u ekonomsku situaciju i potencijalne trendove. Naše su analize korisne ne samo za financijski sektor, nego i za akademske istraživače i kreatore javnih politika koji se bave pitanjima ekonomske stabilnosti i razvoja. S obzirom na globalne izazove kao što su ekonomske nesigurnosti, tehnološke promjene i demografski pomaci, praćenje duga kućanstava u odnosu na dohodak postaje još važnije. Naša misija na eulerpool je pružiti točne, ažurirane i relevantne podatke koji pomažu našim korisnicima razumjeti kompleksne dynamike suvremenih ekonomija i donositi informirane odluke. Zaključno, kategorija 'Dug kućanstava u odnosu na dohodak' na eulerpool nudi neprocjenjiv alat za sve koji su zainteresirani za analizu i razumijevanje ključnih ekonomskih trendova. Kroz naše sveobuhvatne podatke, intuitivne alate i profesionalne analize, podržavamo korisnike u njihovim nastojanjima da bolje upravljaju financijama, predviđaju ekonomske promjene i ostvaruju svoje ekonomske ciljeve. Istražite naše podatke i analize danas te osnažite svoje razumijevanje globalnih ekonomskih odnosa uz pomoć eulerpool platforme.