Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇦🇿

Azerbajdžan Vojni izdaci

Tečaj

2,991 milijardi USD
Promjena +/-
+287,8 mil. USD
Promjena %
+10,11 %

Trenutna vrijednost Vojni izdaci u Azerbajdžan iznosi 2,991 milijardi USD. Vojni izdaci u Azerbajdžan su porasli na 2,991 milijardi USD dana 01. 01. 2022., nakon što su bili 2,703 milijardi USD dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1992. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan iznosio je 1,31 milijardi USD. Najviša vrijednost ikada zabilježena je dana 01. 01. 2023. s 3,56 milijardi USD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1992. s 11,10 mil. USD.

Izvor: SIPRI

Vojni izdaci

  • Max

vojni troškovi

Vojni izdaci Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2022.2,991 milijardi USD
01. 01. 2021.2,703 milijardi USD
01. 01. 2020.2,238 milijardi USD
01. 01. 2019.1,854 milijardi USD
01. 01. 2018.1,672 milijardi USD
01. 01. 2017.1,529 milijardi USD
01. 01. 2016.1,397 milijardi USD
01. 01. 2015.2,901 milijardi USD
01. 01. 2014.3,427 milijardi USD
01. 01. 2013.3,368 milijardi USD
1
2
3
4

Slični makroekonomski pokazatelji za Vojni izdaci

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇦🇿
Državna potrošnja
5,253 milijardi AZN1,724 milijardi AZNMjesečno
🇦🇿
Državna potrošnja
3,608 milijardi AZN4,309 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
Državna potrošnja u odnosu na BDP
29,6 % of GDP24 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Državni proračun
−0,7 % of GDP−1 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Dug države prema BDP-u
21,9 % of GDP11,7 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Indeks korupcije
23 Points23 PointsGodišnje
🇦🇿
Prihodi države
6,555 milijardi AZN3,466 milijardi AZNMjesečno
🇦🇿
Rang korupcije
154 157 Godišnje
🇦🇿
Vrijednost državnog proračuna
821,7 mil. AZN1,302 milijardi AZNMjesečno

Što je Vojni izdaci

**Rashodi za Vojsku - Dubinska Analiza Makroekonomskog Utjecaja** **Uvod** Militarni izdaci predstavljaju jedan od ključnih elemenata makroekonomskih pokazatelja koji mogu utjecati na širok spektar ekonomskih parametara. U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, vojni budžet je značajna komponenta državnih rashoda. Kroz ovu analizu, cilj nam je pružiti jasnu i dubinsku sliku kako vojni izdaci oblikuju makroekonomski pejzaž. Stručne informacije koje nudimo na eulerpool temelj su za razumijevanje složenih financijskih struktura i njihovih posljedica. Rasprava o vojnoj potrošnji često uključuje balansiranje između nacionalne sigurnosti i optimalnog ekonomskog rasta, što čini ovu temu posebno važnom za ekonomske analitičare i kreatore politike. **Opseg i Struktura Vojnih Izdaka** Vojni izdaci uključuju širok spektar troškova - od osoblja i plaća do nabave opreme, istraživanja i razvoja te operativnih troškova. U mnogim slučajevima, dio ovih troškova se može klasificirati kao investicija, poput razvoja novih tehnologija koje kasnije mogu imati civilnu primjenu. Pored toga, vojni izdaci mogu uključivati kapitalne investicije u infrastrukturu, kao što su vojni objekti i logistički centri, što može imati pozitivne učinke na ekonomiju kroz stvaranje radnih mjesta i poboljšanje lokalne infrastrukture. **Ekonomski Utjecaj** Militarna potrošnja ima višestruke ekonomske utjecaje. S jedne strane, povećana vojna potrošnja može stimulirati ekonomski rast kroz povećanje potražnje za robama i uslugama te stvaranje novih radnih mjesta. To je posebno izraženo u industrijama koje su usko povezane s vojkom, poput proizvodnje oružja, transporta i komunikacija. Nadalje, razvoj vojnih tehnologija često vodi ka inovacijama koje mogu pronaći primjenu u civilnom sektoru, doprinosi tehnološkom napretku i overall produktivnosti. S druge strane, postoji i niz negativnih ekonomskih implikacija povezanih s visokim vojnim izdacima. Prvo, veliki vojni budžet može značiti smanjenje sredstava za druge kritične sektore, poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Drugo, visoka vojna potrošnja može dovesti do povećanja javnog duga, ako se financira kroz izdavanje novih obveznica ili drugih vrsta zaduživanja. Treće, resursi poput visoko kvalificirane radne snage mogu biti skrenuti iz produktivnijih sektora koji bi mogli generirati dugoročni ekonomski rast. **Globalna Perspektiva i Hrvatska** U međunarodnom kontekstu, vojni izdaci variraju značajno među zemljama, s nekim državama koje alociraju veliki postotak svog BDP-a na vojsku, dok druge imaju minimalne izdatke. Hrvatska se nalazi negdje na sredini, s vojnim izdacima koji odražavaju njezine specifične geopolitičke i sigurnosne potrebe. Uloga Hrvatske kao članice NATO-a također utječe na obim i strukturu njenih vojnih izdaka, jer članstvo u ovom savezu nameće određene obveze u pogledu održavanja određenih nivoa spremnosti i kapaciteta. Štoviše, rastuća potreba za modernizacijom vojnih kapaciteta i opreme, u kontekstu novih sigurnosnih prijetnji i tehnološkog napretka, nameće dodatne izazove pred državne financije. U tom smislu, planiranje i upravljanje vojnim izdacima postaje kritičan element u širem okviru upravljanja državnim proračunom i ekonomskom politikom. **Kritične Perspektive i Debata** Jedan od ključnih aspekata rasprave o vojnim izdacima odnosi se na njihovu "oportunitetsku cijenu". Drugim riječima, što društvo prolazi uza ono što bi moglo biti financirano istim sredstvima? Za Hrvatsku, kao i za mnoge druge zemlje, ovo je posebno važno pitanje s obzirom na ograničene resurse. Zagovornici povećanih vojnih izdataka često ističu nužnost jačanja nacionalne sigurnosti i strateškog odvraćanja, dok kritičari upozoravaju na potencijalne gubitke u društvenom i ekonomskom razvoju. **Zaključak** Vojni izdaci su kompleksan i višeslojan segment državne potrošnje koji ima dalekosežne ekonomske posljedice. Razumijevanje njihove strukture, utjecaja i globalnog konteksta je ključno za kvalitetno makroekonomsko planiranje i politiku. Stručne informacije i analize koje nudimo na eulerpool namijenjene su pružanju dubinskog uvida u ove složene fenomene te podršci u donošenju informiranih politika i strategija koje balansiraju između sigurnosnih potreba i ekonomske održivosti. Kroz pažljivu i detaljnu analizu, nadamo se da ćemo doprinijeti boljem razumijevanju i upravljanju vojnim izdacima te njihovim potencijalnim utjecajima na širi ekonomski okvir.