Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Dominikanska Republika Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Dominikanska Republika iznosi 35,3 % of GDP. Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Dominikanska Republika smanjio se na 35,3 % of GDP dana 01. 01. 2021., nakon što je iznosio 38,9 % of GDP dana 01. 01. 2020.. Od 01. 01. 2006. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Dominikanska Republika bio je 24,47 % of GDP. Najveća vrijednost zabilježena je dana 01. 01. 2020. i iznosila je 38,90 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2008. i iznosila je 15,80 % of GDP.
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Inozemni dug prema BDP-u | |
---|---|
01. 01. 2006. | 17,50 % of GDP |
01. 01. 2008. | 15,80 % of GDP |
01. 01. 2009. | 17,60 % of GDP |
01. 01. 2010. | 19,20 % of GDP |
01. 01. 2011. | 20,90 % of GDP |
01. 01. 2012. | 21,80 % of GDP |
01. 01. 2013. | 24,80 % of GDP |
01. 01. 2014. | 24,60 % of GDP |
01. 01. 2015. | 23,60 % of GDP |
01. 01. 2016. | 23,20 % of GDP |
01. 01. 2017. | 23,50 % of GDP |
01. 01. 2018. | 25,20 % of GDP |
01. 01. 2019. | 26,30 % of GDP |
01. 01. 2020. | 38,90 % of GDP |
01. 01. 2021. | 35,30 % of GDP |
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2021. | 35,3 % of GDP |
01. 01. 2020. | 38,9 % of GDP |
01. 01. 2019. | 26,3 % of GDP |
01. 01. 2018. | 25,2 % of GDP |
01. 01. 2017. | 23,5 % of GDP |
01. 01. 2016. | 23,2 % of GDP |
01. 01. 2015. | 23,6 % of GDP |
01. 01. 2014. | 24,6 % of GDP |
01. 01. 2013. | 24,8 % of GDP |
01. 01. 2012. | 21,8 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇩🇴 Dolasci turista | 675.196 | 811.188 | Mjesečno |
🇩🇴 Indeks terorizma | 0 Points | 0 Points | Godišnje |
🇩🇴 Inozemni dug | 40,084 milijardi USD | 40,084 milijardi USD | Mjesečno |
🇩🇴 Izvozi | 1,026 milijardi USD | 1,041 milijardi USD | Mjesečno |
🇩🇴 Prijenosi | 874,11 mil. USD | 945,04 mil. USD | Mjesečno |
🇩🇴 Strane izravne investicije | 848,6 mil. USD | 1,19 milijardi USD | Kvartal |
🇩🇴 Tečajna lista | −485,4 mil. USD | −970,5 mil. USD | Kvartal |
🇩🇴 Tečajna lista prema BDP-u | −3,6 % of GDP | −5,8 % of GDP | Godišnje |
🇩🇴 Tokovi kapitala | −1,445 milijardi USD | −827,1 mil. USD | Kvartal |
🇩🇴 Trgovačka bilanca | −1,227 milijardi USD | −1,36 milijardi USD | Mjesečno |
🇩🇴 Uvozi | 2,253 milijardi USD | 2,401 milijardi USD | Mjesečno |
🇩🇴 Zlatne rezerve | 0,57 Tonnes | 0,57 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Vanjski dug prema BDP-u: Ključan pokazatelj makroekonomske stabilnosti U današnjem složenom globalnom ekonomskom okruženju, jedan od ključnih pokazatelja koji može značajno utjecati na percepciju ekonomske stabilnosti i održivosti neke zemlje je odnos vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Na stranici eulerpool, specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, pridajemo veliku važnost ovom pokazatelju. Razmatranje vanjskog duga u kontekstu BDP-a omogućuje dublje razumijevanje ne samo ekonomskih kapaciteta neke zemlje nego i njezine sposobnosti za otplatu dugova i suočavanje s potencijalnim financijskim krizama. Vanjski dug zemlje predstavlja ukupni iznos duga koji ta zemlja duguje inozemnim kreditorima. To uključuje dugove vlade, privatnih kompanija i financijskih institucija prema stranome kapitalu. BDP, s druge strane, je mjera ukupne vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih unutar granica određene zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično godinu dana. Omjer vanjskog duga prema BDP-u daje uvid u sposobnost zemlje da generira dovoljno ekonomskih sredstava za otplatu tih dugova. Visoki omjer vanjskog duga prema BDP-u može implicirati zaduženost zemlje i njenu potencijalnu nesposobnost za ispunjavanje financijskih obveza bez vanjske pomoći. To može dovesti do nepovoljnih ekonomskih posljedica, uključujući devalvaciju domaće valute, povećane kamatne stope i smanjenu investitorsku privlačnost. Međutim, vanjski dug nije nužno loš. Dug se može koristiti za financiranje rasta i razvoja zemlje, posebno ako se sredstva ulažu u produktivne svrhe koje mogu generirati budući prihod. Na web stranici eulerpool nudimo detaljnu analizu podataka o vanjskom dugu i BDP-u kako bismo omogućili korisnicima da donose informirane odluke. Naši podaci su prikupljeni iz pouzdanih izvora i redovito ažurirani kako bi odražavali najnovije trendove i promjene u globalnoj ekonomiji. Uz detaljne statistike, pružamo i interpretaciju podataka koja može pomoći u shvaćanju širih makroekonomskih konteksta. Kod praćenja omjera vanjskog duga prema BDP-u važno je uzeti u obzir i druge ekonomske varijable kao što su inflacija, kamatne stope, tekući račun platne bilance i devizne rezerve. Na eulerpoolu nudimo integrirane podatke koji omogućuju sveobuhvatan pristup analizi ekonomske situacije. Na taj način, korisnici imaju cjelovit uvid u ekonomski položaj zemlje i mogu bolje procijeniti financijske rizike i prilike. Povijesno gledano, zemlje koje su imale visok omjer vanjskog duga prema BDP-u suočavale su se s nizom izazova. Na primjer, Latinska Amerika u 1980-ima i Azija krajem 1990-ih doživjele su ozbiljne financijske krize djelomično zbog visoke razine vanjskog zaduženja. Takve krize rezultirale su gubitkom povjerenja investitora, smanjenjem stranih ulaganja i potrebom za intervencijom međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Smanjenje omjera vanjskog duga prema BDP-u može biti ključni korak prema povećanju ekonomske stabilnosti zemlje. To može uključivati mjere fiskalne discipline, strukturne reforme za poticanje rasta i produktivnosti te pažljivo upravljanje deviznim rezervama. Također, diversifikacija izvora prihoda i razvoj domaćih financijskih tržišta mogu smanjiti ovisnost o vanjskom financiranju. Važno je napomenuti da i zemlje s visokim BDP-om mogu imati značajan vanjski dug, ali njihova sposobnost za servisiranje tog duga često je bolja zbog većih prihoda i razvijenijih financijskih sustava. Primjeri takvih zemalja su Sjedinjene Američke Države i Japan, koje unatoč visokom vanjskom dugu uspijevaju održati povjerenje investitora zahvaljujući snažnoj i diversificiranoj ekonomiji. Kontekst globalizacije također igra ključnu ulogu u razumijevanju važnosti omjera vanjskog duga prema BDP-u. U globaliziranom svijetu, ekonomske sudbine zemalja su međusobno povezane. Dug jedne zemlje može utjecati na druge zemlje kroz trgovačke kanale, financijske tokove i izmjene tečajnih politika. Stoga, na eulerpoolu pružamo i podatke koji omogućuju komparativne analize između različitih zemalja, što pomaže korisnicima da bolje razumiju globalne ekonomske odnose. Zaključno, omjer vanjskog duga prema BDP-u je ključan pokazatelj ekonomske stabilnosti i održivosti zemlje. Redovito praćenje ovog pokazatelja, zajedno s drugim relevantnim ekonomskim varijablama, može pružiti dragocjene uvide u stanje nacionalne ekonomije i njene perspektive. Na eulerpoolu, posvećeni smo pružanju točnih, ažuriranih i sveobuhvatnih makroekonomskih podataka kako bismo podržali informirane odluke naših korisnika. U svijetu gdje je ekonomska stabilnost od presudne važnosti, razumijevanje i upravljanje vanjskim dugom u odnosu na BDP može biti ključ za dugoročni uspjeh i prosperitet. Posjetite nas na eulerpool kako biste pristupili najnovijim makroekonomskim podacima i analizam koje vam mogu pomoći da bolje razumijete ekonomske izazove i prilike današnjice.