Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Malta Državni dug
Tečaj
Trenutna vrijednost Državnog duga u Malta iznosi 9,976 milijardi EUR. Državni dug u Malta porastao je na 9,976 milijardi EUR dana 01. 03. 2024., nakon što je iznosio 9,768 milijardi EUR dana 01. 12. 2023.. Od 01. 12. 1995. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Malta iznosio je 4,85 milijardi EUR. Povijesno najviša vrijednost postignuta je dana 01. 03. 2024. s 9,98 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 1995. s 1,05 milijardi EUR.
Državni dug ·
Max
Državni dug | |
---|---|
01. 12. 1995. | 1,05 milijardi EUR |
01. 12. 1996. | 1,24 milijardi EUR |
01. 12. 1997. | 1,58 milijardi EUR |
01. 12. 1998. | 1,84 milijardi EUR |
01. 12. 1999. | 2,36 milijardi EUR |
01. 03. 2000. | 2,44 milijardi EUR |
01. 06. 2000. | 2,47 milijardi EUR |
01. 09. 2000. | 2,44 milijardi EUR |
01. 12. 2000. | 2,52 milijardi EUR |
01. 03. 2001. | 2,60 milijardi EUR |
01. 06. 2001. | 2,63 milijardi EUR |
01. 09. 2001. | 2,71 milijardi EUR |
01. 12. 2001. | 2,78 milijardi EUR |
01. 03. 2002. | 2,83 milijardi EUR |
01. 06. 2002. | 2,86 milijardi EUR |
01. 09. 2002. | 2,86 milijardi EUR |
01. 12. 2002. | 2,85 milijardi EUR |
01. 03. 2003. | 3,01 milijardi EUR |
01. 06. 2003. | 3,12 milijardi EUR |
01. 09. 2003. | 3,18 milijardi EUR |
01. 12. 2003. | 3,29 milijardi EUR |
01. 03. 2004. | 3,28 milijardi EUR |
01. 06. 2004. | 3,40 milijardi EUR |
01. 09. 2004. | 3,44 milijardi EUR |
01. 12. 2004. | 3,49 milijardi EUR |
01. 03. 2005. | 3,49 milijardi EUR |
01. 06. 2005. | 3,53 milijardi EUR |
01. 09. 2005. | 3,51 milijardi EUR |
01. 12. 2005. | 3,61 milijardi EUR |
01. 03. 2006. | 3,59 milijardi EUR |
01. 06. 2006. | 3,44 milijardi EUR |
01. 09. 2006. | 3,47 milijardi EUR |
01. 12. 2006. | 3,47 milijardi EUR |
01. 03. 2007. | 3,45 milijardi EUR |
01. 06. 2007. | 3,58 milijardi EUR |
01. 09. 2007. | 3,49 milijardi EUR |
01. 12. 2007. | 3,58 milijardi EUR |
01. 03. 2008. | 3,51 milijardi EUR |
01. 06. 2008. | 3,69 milijardi EUR |
01. 09. 2008. | 3,75 milijardi EUR |
01. 12. 2008. | 3,84 milijardi EUR |
01. 03. 2009. | 3,88 milijardi EUR |
01. 06. 2009. | 4,03 milijardi EUR |
01. 09. 2009. | 4,08 milijardi EUR |
01. 12. 2009. | 4,15 milijardi EUR |
01. 03. 2010. | 4,20 milijardi EUR |
01. 06. 2010. | 4,34 milijardi EUR |
01. 09. 2010. | 4,42 milijardi EUR |
01. 12. 2010. | 4,46 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 4,55 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 4,68 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 4,67 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 4,85 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 4,88 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 5,05 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 4,94 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 4,91 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 5,21 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 5,34 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 5,45 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 5,28 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 5,53 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 5,79 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 5,65 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 5,43 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 5,65 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 5,66 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 5,69 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 5,62 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 5,85 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 5,86 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 5,82 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 5,77 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 5,93 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 5,90 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 5,88 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 5,71 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 5,76 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 5,80 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 5,57 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 5,66 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 5,85 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 5,87 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 5,66 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 5,72 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 5,95 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 6,66 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 6,85 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 6,97 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 7,49 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 8,02 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 7,98 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 8,26 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 8,65 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 8,59 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 8,69 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 9,00 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 9,25 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 9,16 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 9,41 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 9,77 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 9,98 milijardi EUR |
Državni dug Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 9,976 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 9,768 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 9,409 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 9,16 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 9,25 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 9 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 8,694 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 8,595 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 8,651 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 8,263 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Državni dug
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇲🇹 Državna potrošnja | 2,309 milijardi EUR | 1,722 milijardi EUR | Kvartal |
🇲🇹 Državna potrošnja | 733,039 mil. EUR | 658,37 mil. EUR | Kvartal |
🇲🇹 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 38,4 % of GDP | 39,4 % of GDP | Godišnje |
🇲🇹 Državni proračun | −4,9 % of GDP | −5,5 % of GDP | Godišnje |
🇲🇹 Dug države prema BDP-u | 50,4 % of GDP | 51,6 % of GDP | Godišnje |
🇲🇹 Indeks korupcije | 51 Points | 51 Points | Godišnje |
🇲🇹 Prihodi države | 1,688 milijardi EUR | 1,712 milijardi EUR | Kvartal |
🇲🇹 Rang korupcije | 55 | 54 | Godišnje |
🇲🇹 vojni troškovi | 112,6 mil. USD | 78,3 mil. USD | Godišnje |
🇲🇹 Vrijednost državnog proračuna | −596,92 mil. EUR | −83,1 mil. EUR | Kvartal |
🇲🇹 Zahtjevi za azil | 25 persons | 40 persons | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Državni dug
Kategorija "Državni Dug" na Eulerpoolu predstavlja ključni segment našeg portala, namijenjenog profesionalnom prikazu makroekonomskih podataka. Državni dug je jedan od najvažnijih indikatora ekonomske stabilnosti i održivosti jedne države. U ovoj ćemo kategoriji detaljno analizirati složenost i implikacije državnog duga, pružajući iscrpne podatke i uvide koji su neophodni za dublje razumijevanje ove teme. Državni dug, u najjednostavnijem smislu, predstavlja ukupnu količinu novčanih sredstava koje vlada jedne zemlje duguje domaćim i stranim kreditorima. Ovo uključuje obveze iz domaćih obveznica, međunarodnih zajmova, tekućih dugova prema različitim institucijama i agencijama te drugih oblika kreditnih obveza. Državni dug može biti rezultat višegodišnjeg nakupljanja deficita u državnom budžetu, gdje rashodi nadmašuju prihode. Jedan od ključnih aspekata razumijevanja državnog duga je analiza omjera duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Ovaj omjer predstavlja koliki udio nacionalnog bogatstva zauzima dug i ukazuje na sposobnost države da servisira svoj dug. Visoki omjer duga prema BDP-u može biti znak da država ima poteškoća s održivošću fiskalne politike, što može rezultirati višim troškovima zaduživanja i smanjenjem kreditnog rejtinga. Postoje različiti načini na koje vlade mogu upravljati svojim dugom. Fiskalna politika, koja uključuje kontrolu nad državnim prihodima i rashodima, igra ključnu ulogu. Povećanje prihoda kroz poreze ili smanjenje rashoda može pomoći u smanjenju deficita i kontroliranju rasta duga. Međutim, politike štednje mogu također imati negativne učinke na ekonomiju, poput smanjenja potrošnje i rasta, što može dodatno otežati smanjenje duga. Monetarna politika također može imati značajan utjecaj na državni dug. Mjere poput podešavanja kamatnih stopa mogu utjecati na troškove zaduživanja. Niže kamatne stope smanjuju troškove servisiranja duga i mogu olakšati državi da se lakše nosi s postojećim obvezama. S druge strane, visoke kamatne stope mogu povećati troškove novog zaduživanja i otežati kontrolu nad dugom. Struktura državnog duga također je bitan faktor. Dug se može podijeliti na unutrašnji i vanjski dug. Unutrašnji dug je onaj koji država duguje domaćim kreditorima, dok je vanjski dug onaj prema stranim kreditorima. Veličina i sastav svakog od ovih elemenata može imati različite implikacije za ekonomske politike i fiskalnu stabilnost. Dugoročne gospodarske perspektive zemlje izravno su povezane s upravljanjem državnim dugom. Stoga je važno analizirati načine refinanciranja duga i rokove dospijeća. Kraći rokovi dospijeća mogu povećati rizike refinanciranja, dok duži rokovi dospijeća mogu pružiti više fleksibilnosti. Svaka promjena u globalnim financijskim uvjetima može imati trenutačan utjecaj na kapacitete države da upravlja svojim dugom. Eulerpool se zalaže za osiguravanje pouzdanih i točnih podataka o državnom dugu, omogućavajući korisnicima da donose informirane odluke i razvijaju strategije temelji na detaljnim makroekonomskim analizama. Naša platforma pruža alate za analizu trendova u državnom dugu, usporedbu među različitim zemljama, te identifikaciju potencijalnih rizika i prilika. Dinamične promjene u državnom dugu također su pod utjecajem globalnih ekonomskih kretanja. Veliki događaji, poput financijskih kriza ili geopolitičkih nestabilnosti, mogu značajno utjecati na sposobnost država da se zadužuju i servisiraju svoje dugove. Stoga je praćenje globalnih ekonomskih trendova i analiza njihovog utjecaja na pojedine zemlje bitan dio istraživanja u ovoj kategoriji. Posebna pažnja posvećena je analizi dugova zemalja u razvoju i razvijenim ekonomijama. Zemlje u razvoju često se suočavaju s drugačijim izazovima od razvijenih ekonomija, uključujući ograničen pristup međunarodnim financijskim tržištima i veće rizike povezane s valutom. S druge strane, razvijene ekonomije često se suočavaju s problemima kao što su starenje populacije i visoki socijalni troškovi, koji također utječu na dinamiku državnog duga. Pored kvantitativnih analiza, Eulerpool nudi i kvalitativne uvide i komentare stručnjaka koji pomažu korisnicima da bolje razumiju kontekst iza brojki. Nije dovoljno samo prikazati podatke; važno je pružiti i objašnjenja i analize koje pomažu u razumijevanju što ti podaci znače u širem ekonomskom i političkom kontekstu. Zaključno, kategorija "Državni Dug" na Eulerpoolu služi kao sveobuhvatan resurs za sve koji žele dublje razumjeti i analizirati ovaj važan aspekt ekonomske politike. Naša predanost pružanju točnih, detaljnih i pravovremenih podataka osigurava da korisnici imaju sve potrebne informacije za donošenje informiranih odluka i razvoj strateških pristupa upravljanju rizicima i mogućnostima povezanim s državnim dugom.