Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Irak Izvoz nafte
Tečaj
Trenutna vrijednost Izvoz nafte u Irak iznosi 21,735 milijardi USD. Izvoz nafte u Irak smanjio se na 21,735 milijardi USD dana 01. 06. 2023., nakon što je bio 22,048 milijardi USD dana 01. 03. 2023.. Od 01. 12. 2002. do 01. 09. 2023., prosječni BDP u Irak bio je 22,89 milijardi USD. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 12. 2012. s 93,78 milijardi USD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2016. s 6,80 milijardi USD.
Izvoz nafte ·
Max
Izvozi nafte | |
---|---|
01. 12. 2002. | 11,34 milijardi USD |
01. 12. 2003. | 8,35 milijardi USD |
01. 12. 2004. | 17,46 milijardi USD |
01. 12. 2005. | 23,20 milijardi USD |
01. 12. 2006. | 29,71 milijardi USD |
01. 12. 2007. | 37,85 milijardi USD |
01. 12. 2008. | 61,88 milijardi USD |
01. 12. 2009. | 38,97 milijardi USD |
01. 12. 2010. | 51,45 milijardi USD |
01. 12. 2011. | 79,41 milijardi USD |
01. 12. 2012. | 93,78 milijardi USD |
01. 03. 2013. | 21,76 milijardi USD |
01. 06. 2013. | 23,02 milijardi USD |
01. 09. 2013. | 22,37 milijardi USD |
01. 12. 2013. | 23,02 milijardi USD |
01. 03. 2014. | 18,14 milijardi USD |
01. 06. 2014. | 24,57 milijardi USD |
01. 09. 2014. | 22,34 milijardi USD |
01. 12. 2014. | 19,87 milijardi USD |
01. 03. 2015. | 10,94 milijardi USD |
01. 06. 2015. | 15,41 milijardi USD |
01. 09. 2015. | 13,20 milijardi USD |
01. 12. 2015. | 11,40 milijardi USD |
01. 03. 2016. | 6,80 milijardi USD |
01. 06. 2016. | 10,13 milijardi USD |
01. 09. 2016. | 11,81 milijardi USD |
01. 12. 2016. | 12,29 milijardi USD |
01. 03. 2017. | 14,10 milijardi USD |
01. 06. 2017. | 13,52 milijardi USD |
01. 09. 2017. | 13,09 milijardi USD |
01. 12. 2017. | 16,42 milijardi USD |
01. 03. 2018. | 18,40 milijardi USD |
01. 06. 2018. | 21,62 milijardi USD |
01. 09. 2018. | 22,42 milijardi USD |
01. 12. 2018. | 23,36 milijardi USD |
01. 03. 2019. | 18,82 milijardi USD |
01. 06. 2019. | 20,35 milijardi USD |
01. 09. 2019. | 19,36 milijardi USD |
01. 12. 2019. | 19,83 milijardi USD |
01. 03. 2020. | 16,32 milijardi USD |
01. 06. 2020. | 7,99 milijardi USD |
01. 09. 2020. | 9,74 milijardi USD |
01. 12. 2020. | 10,26 milijardi USD |
01. 03. 2021. | 13,16 milijardi USD |
01. 06. 2021. | 17,13 milijardi USD |
01. 09. 2021. | 18,93 milijardi USD |
01. 12. 2021. | 19,58 milijardi USD |
01. 03. 2022. | 25,60 milijardi USD |
01. 06. 2022. | 29,61 milijardi USD |
01. 09. 2022. | 31,95 milijardi USD |
01. 12. 2022. | 25,94 milijardi USD |
01. 03. 2023. | 22,05 milijardi USD |
01. 06. 2023. | 21,73 milijardi USD |
Izvoz nafte Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2023. | 21,735 milijardi USD |
01. 03. 2023. | 22,048 milijardi USD |
01. 12. 2022. | 25,935 milijardi USD |
01. 09. 2022. | 31,947 milijardi USD |
01. 06. 2022. | 29,614 milijardi USD |
01. 03. 2022. | 25,601 milijardi USD |
01. 12. 2021. | 19,579 milijardi USD |
01. 09. 2021. | 18,933 milijardi USD |
01. 06. 2021. | 17,131 milijardi USD |
01. 03. 2021. | 13,161 milijardi USD |
Slični makroekonomski pokazatelji za Izvoz nafte
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇮🇶 Indeks terorizma | 7,078 Points | 8,139 Points | Godišnje |
🇮🇶 Izvozi | 27,848 milijardi USD | 25,189 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇶 Proizvodnja sirove nafte | 3.86 BBL/D/1K | 3.891 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇮🇶 Tečajna lista | 15,499 milijardi USD | 14,29 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇶 Tečajna lista prema BDP-u | −1,9 % of GDP | 17,25 % of GDP | Godišnje |
🇮🇶 Trgovačka bilanca | 17,549 milijardi USD | 16,756 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇶 Uvozi | 10,299 milijardi USD | 8,433 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇶 Zlatne rezerve | 138,44 Tonnes | 138,44 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Izvoz nafte
Izvoz nafte igra ključnu ulogu u globalnom gospodarstvu i makroekonomiji. Kao izuzetno bitan resurs, nafta nije samo energent, već i strateški roba koja oblikuje političke odnose, ekonomske politike i globalne trgovinske tokove. Da bismo bolje razumjeli ovu značajku, moramo pažljivo analizirati složene dimenzije koje uključuju proizvodnju, cijene, geopolitičke čimbenike i ekonomske posljedice. Prije svega, nafta, kao i svaki drugi prirodni resurs, ima ograničene rezerve. Ova činjenica čini države koje imaju značajne zalihe nafte izuzetno važnim igračima na globalnoj sceni. Izvoznici nafte, među kojima su zemlje poput Saudijske Arabije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, imaju velik utjecaj na globalno tržište energenata. Zbog ovih zemalja, trgovina naftom postala je područje posebnog interesa za ekonomiste i kreatore politike. Jedan od ključnih čimbenika koji određuje dinamiku izvoza nafte je cijena. Cijene nafte variraju ovisno o različitim čimbenicima, uključujući ponudu i potražnju, ekonomske sankcije, političku stabilnost i inovacije u obnovljivim izvorima energije. Na primjer, OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) igra ključnu ulogu u reguliranju proizvodnje nafte među svojim članicama, čime izravno utječe na globalnu ponudu i cijenu nafte. Države izvoznici nafte koordiniraju svoje napore kako bi održale stabilnost na tržištu, ali i ostvarile maksimalne prihode od svojih rezervi. Geopolitički čimbenici također znatno utječu na izvoz nafte. Politička stabilnost u regijama bogatim naftom često je u direktnoj vezi s razinom izvoza. Na primjer, politički nemiri na Bliskom istoku mogu dovesti do poremećaja u opskrbi nafte, što zauzvrat uzrokuje porast cijena na svjetskim tržištima. Isto tako, ekonomske sankcije, poput onih nametnutih Iranu ili Venecueli, imaju izravan utjecaj na količinu nafte koja je dostupna na svjetskom tržištu, što opet vodi do promjena u globalnoj ponudi i potražnji. Makroekonomski učinci izvoza nafte na nacionalne ekonomije izvoznika mogu biti različiti. Zemlje koje se jako oslanjaju na prihode od nafte često se suočavaju s izazovima kao što su volatilnost prihoda i ekonomska diverzifikacija. Primjerice, zemlje poput Norveške koriste prihode od nafte za stvaranje suverenih investicijskih fondova koji se koriste za buduće generacije, dok druge zemlje mogu imati manje strukturirane pristupe što može dovesti do ekonomskih nestabilnosti kada cijene nafte padnu. Za zemlje uvoznice, nafta također predstavlja ključni input za ekonomski rast. Industrijalizirane zemlje s visokom potrošnjom energije ovise o stabilnom i predvidljivom uvozu nafte za pogon svojih ekonomija. Povećanje cijena nafte može povećati proizvodne troškove, smanjiti profitne marže i potencijalno dovesti do inflacije. Stoga, fluktuacije u cijenama nafte često rezultiraju promjenama u monetarnoj politici zemalja uvoznica. Tehnološke inovacije i prelazak na obnovljive izvore energije predstavljaju dodatni izazov za tradicionalne izvoznike nafte. Napredak u istraživanju i razvoju energetskih tehnologija, uključujući učinkovitu upotrebu solarne i vjetroelektrane, smanjuje globalni oslanja na fosilna goriva. Ovo ima dugoročne implikacije na izvoznike nafte koji moraju osigurati stratešku prilagodbu kako bi zadržali svoju ekonomsku relevantnost u budućnosti. Izvoz nafte također ima ekološke implikacije koje se sve više uzimaju u obzir u globalnim makroekonomskim analizama. Klimatske promjene, ugljični otisak i međunarodni klimatski sporazumi, kao što je Pariški sporazum, zahtijevaju od zemalja smanjenje emisija i prelazak na čišće izvore energije. Za izvoznike nafte, ovo predstavlja ne samo izazov, već i priliku za diversifikaciju i ulaganje u održive energetske resurse. U konačnici, budućnost izvoza nafte ostat će složena i dinamična tema koja će zahtijevati stalnu pažnju i prilagodbu na promjenjive globalne uvjete. Zemlje izvoznici morat će balansirati između maksimizacije svojih trenutnih prihoda i pripreme za budućnost s nižom potražnjom za fosilnim gorivima. S druge strane, zemlje uvoznice morat će nastaviti razvijati svoje energetske strategije kako bi osigurale dugoročnu energetsku sigurnost i ekonomsku stabilnost. Eulerpool, kao vodeći izvor makroekonomskih podataka, kontinuirano prati i analizira sve ove aspekte kako bi pružio najtočnije i najaktualnije informacije za svoje korisnike. Naša platforma omogućava detaljan pregled podataka, trendova i analiza povezanih s izvozom nafte, pružajući klijentima vrijedne uvide potrebne za donošenje informiranih odluka u ovom složenom i ključnom segmentu globalne ekonomije.