Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Azerbajdžan Rang korupcije
Tečaj
Trenutna vrijednost Rang korupcije u Azerbajdžan iznosi 157 . Rang korupcije u Azerbajdžan je porastao na 157 dana 01. 01. 2022., nakon što je bio 128 dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1999. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan iznosio je 128,92 . Najviša vrijednost ikad zabilježena je dana 01. 01. 2008. s 158,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2001. s 84,00 .
Rang korupcije ·
Max
Rang korupcije | |
---|---|
01. 01. 1999. | 96,00 |
01. 01. 2000. | 87,00 |
01. 01. 2001. | 84,00 |
01. 01. 2002. | 95,00 |
01. 01. 2003. | 124,00 |
01. 01. 2004. | 140,00 |
01. 01. 2005. | 137,00 |
01. 01. 2006. | 130,00 |
01. 01. 2007. | 150,00 |
01. 01. 2008. | 158,00 |
01. 01. 2009. | 143,00 |
01. 01. 2010. | 134,00 |
01. 01. 2011. | 143,00 |
01. 01. 2012. | 139,00 |
01. 01. 2013. | 127,00 |
01. 01. 2014. | 126,00 |
01. 01. 2015. | 119,00 |
01. 01. 2016. | 123,00 |
01. 01. 2017. | 122,00 |
01. 01. 2018. | 152,00 |
01. 01. 2019. | 126,00 |
01. 01. 2020. | 129,00 |
01. 01. 2021. | 128,00 |
01. 01. 2022. | 157,00 |
Rang korupcije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 157 |
01. 01. 2021. | 128 |
01. 01. 2020. | 129 |
01. 01. 2019. | 126 |
01. 01. 2018. | 152 |
01. 01. 2017. | 122 |
01. 01. 2016. | 123 |
01. 01. 2015. | 119 |
01. 01. 2014. | 126 |
01. 01. 2013. | 127 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Rang korupcije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇿 Državna potrošnja | 5,253 milijardi AZN | 1,724 milijardi AZN | Mjesečno |
🇦🇿 Državna potrošnja | 3,608 milijardi AZN | 4,309 milijardi AZN | Kvartal |
🇦🇿 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 29,6 % of GDP | 24 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Državni proračun | −0,7 % of GDP | −1 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Dug države prema BDP-u | 21,9 % of GDP | 11,7 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Indeks korupcije | 23 Points | 23 Points | Godišnje |
🇦🇿 Prihodi države | 6,555 milijardi AZN | 3,466 milijardi AZN | Mjesečno |
🇦🇿 vojni troškovi | 3,562 milijardi USD | 2,991 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇿 Vrijednost državnog proračuna | 821,7 mil. AZN | 1,302 milijardi AZN | Mjesečno |
Indeks percepcije korupcije rangira zemlje i teritorije na temelju toga koliko se njihov javni sektor smatra korumpiranim. Rang neke zemlje ili teritorije pokazuje njezin položaj u odnosu na druge zemlje i teritorije na indeksu.
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Rang korupcije
Naslov: Korupcijski Rang kao Makroekonomski Indikator: Razumijevanje i Značaj Korupcija je jedan od najsloženijih i najizazovnijih problema s kojima se suočavaju današnja društva. Ona ima dubok utjecaj na mnoge sektore, uključujući gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i društvene norme. U ovom kontekstu, korupcijski rang kao makroekonomski pokazatelj postaje ključan alat za procjenu i razumijevanje razine korupcije unutar različitih zemalja. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikazivanje makroekonomskih podataka i pružanje dubljeg uvida u pitanja poput korupcije. Cilj ovog članka je ponuditi sveobuhvatan pregled korupcijskog ranga i njegovog značaja u širem makroekonomskom kontekstu. Korupcija se može definirati kao zloupotreba javne moći za privatnu korist. To može uključivati razne oblike nepravilnosti poput mita, pronevjere, nepropisnog utjecaja i manipulacije poslovnim ili političkim procesima. Korupcijski rang, ili indeks percepcije korupcije, koristi se za mjerenje percepcije razine korupcije u javnom sektoru različitih zemalja. Ovi pokazatelji temelje se na anketama i stručnim procjenama, čime se omogućuje usporedba među zemljama i praćenje trendova tijekom vremena. Jedan od najpoznatijih indeksa za mjerenje korupcije je Indeks percepcije korupcije (CPI) kojeg objavljuje Transparency International. Ovaj indeks rangira zemlje na skali od 0 do 100, gdje 0 označava visoki nivo korupcije, a 100 vrlo nisku razinu korupcije. Indeks se temelji na procjenama stručnjaka i anketa među poslovnim ljudima i analitičarima. Ovaj rang nije samo broj; on je pokazatelj mnogih socioekonomskih dinamika koje mogu duboko utjecati na zemlju i njezino gospodarstvo. Korupcija ima negativan utjecaj na ekonomski rast jer smanjuje učinkovitost resursa, potiče nelegalne aktivnosti i narušava povjerenje investitora. Na primjer, zemlje s visokim razinama korupcije često bilježe niže stope rasta i poteškoće u privlačenju stranih investicija. Investitori traže stabilne i predvidljive uvjete, a visoka razina korupcije povećava rizik poslovanja i nepovjerenje u pravosudni i regulatorni sustav. Uz ekonomski rast, korupcija utječe i na distribuciju bogatstva unutar zemlje. Visoke razine korupcije često rezultiraju dubokim društvenim i ekonomskim nejednakostima, jer resursi i bogatstvo imaju tendenciju koncentrirati se u rukama nekolicine. Ovo može dovesti do društvene nestabilnosti, povećane kriminalnosti i nepovjerenja u institucije. Javni sektor također pati zbog korupcije. Kad javni službenici budu uključeni u koruptivne aktivnosti, povjerenje građana u državne institucije opada. To može rezultirati smanjenom učinkovitosti javnih službi, lošijom kvalitetom usluga i povećanim troškovima za građane. Na primjer, korupcija u zdravstvu može rezultirati lošijom kvalitetom zdravstvene skrbi, nedostatkom lijekova i opreme, dok korupcija u obrazovanju može dovesti do lošije kvalitete obrazovanja i smanjene dostupnosti obrazovnih resursa. Borba protiv korupcije i poboljšanje korupcijskog ranga zahtijeva sveobuhvatan i sustavan pristup. To uključuje jačanje zakonodavnih okvira, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, te promicanje etičkih normi i vrijednosti unutar društva. Ključna je uloga neovisnih tijela poput pravosuđa, revizorskih institucija i medija koji trebaju biti u stanju raditi bez pritisaka i utjecaja. Važnost transparentnosti u javnoj upravi ne može se dovoljno naglasiti. Povećanje transparentnosti pomaže u smanjenju korupcije jer omogućuje građanima i nevladinim organizacijama da nadziru rad državnih institucija. Upotreba digitalnih alata i e-uprave može značajno poboljšati transparentnost i smanjiti prilike za korupciju. Na primjer, online sustavi za javne nabave mogu smanjiti mogućnosti za manipulaciju i mito jer svi postupci postaju transparentniji i dostupniji široj javnosti. Uz to, edukacija i podizanje svijesti među građanima igraju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Kad su građani bolje informirani o svojim pravima i mehanizmima za prijavu korupcije, spremniji su sudjelovati u antikorupcijskim inicijativama. Nezavisne nevladine organizacije, mediji i educirani građani zajedno mogu stvoriti snažan pritisak za promjene i reforme. Da sumiramo, korupcijski rang je iznimno važan makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u razinu korupcije unutar različitih zemalja. Korupcija negativno utječe na ekonomski rast, društvenu jednakost, učinkovitost javnog sektora i povjerenje građana u institucije. Stoga je borba protiv korupcije ključ za održivi razvoj i blagostanje društva. Na web stranici eulerpool, trudimo se pružiti relevantne i pravovremene informacije kako bismo podigli svijest i omogućili bolje razumijevanje ovog kompleksnog problema. U konačnici, samo zajedničkim naporima možemo stvoriti transparentnija i pravednija društva.