Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Češka Republika Očekivanja inflacije
Tečaj
Trenutna vrijednost Očekivanja inflacije u Češka Republika je 2,7 %. Očekivanja inflacije u Češka Republika pala su na 2,7 % dana 01. 09. 2023., nakon što su bila 3,1 % dana 01. 06. 2023.. Od 01. 06. 1999. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Češka Republika iznosio je 2,82 %. Najviša vrijednost svih vremena dostignuta je dana 01. 12. 2022. s 7,00 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2015. s 1,40 %.
Očekivanja inflacije ·
Max
Očekivanja inflacije | |
---|---|
01. 06. 1999. | 4,70 % |
01. 09. 1999. | 3,90 % |
01. 12. 1999. | 4,20 % |
01. 03. 2000. | 4,50 % |
01. 06. 2000. | 4,40 % |
01. 09. 2000. | 4,70 % |
01. 12. 2000. | 5,00 % |
01. 03. 2001. | 4,20 % |
01. 06. 2001. | 4,60 % |
01. 09. 2001. | 4,80 % |
01. 12. 2001. | 3,90 % |
01. 03. 2002. | 3,50 % |
01. 06. 2002. | 3,10 % |
01. 09. 2002. | 3,10 % |
01. 12. 2002. | 2,30 % |
01. 03. 2003. | 2,50 % |
01. 06. 2003. | 3,20 % |
01. 09. 2003. | 3,10 % |
01. 12. 2003. | 3,30 % |
01. 03. 2004. | 3,00 % |
01. 06. 2004. | 2,70 % |
01. 09. 2004. | 3,00 % |
01. 12. 2004. | 2,80 % |
01. 03. 2005. | 2,60 % |
01. 06. 2005. | 2,30 % |
01. 09. 2005. | 2,50 % |
01. 12. 2005. | 2,60 % |
01. 03. 2006. | 2,50 % |
01. 06. 2006. | 2,80 % |
01. 09. 2006. | 3,20 % |
01. 12. 2006. | 3,30 % |
01. 03. 2007. | 3,20 % |
01. 06. 2007. | 3,20 % |
01. 09. 2007. | 4,20 % |
01. 12. 2007. | 4,50 % |
01. 03. 2008. | 3,20 % |
01. 06. 2008. | 3,20 % |
01. 09. 2008. | 2,80 % |
01. 12. 2008. | 2,20 % |
01. 03. 2009. | 1,90 % |
01. 06. 2009. | 1,80 % |
01. 09. 2009. | 1,80 % |
01. 12. 2009. | 2,50 % |
01. 03. 2010. | 2,10 % |
01. 06. 2010. | 2,20 % |
01. 09. 2010. | 2,60 % |
01. 12. 2010. | 2,40 % |
01. 03. 2011. | 2,50 % |
01. 06. 2011. | 2,70 % |
01. 09. 2011. | 2,80 % |
01. 12. 2011. | 2,60 % |
01. 03. 2012. | 2,20 % |
01. 06. 2012. | 2,50 % |
01. 09. 2012. | 2,50 % |
01. 12. 2012. | 2,30 % |
01. 03. 2013. | 1,70 % |
01. 06. 2013. | 1,60 % |
01. 09. 2013. | 1,70 % |
01. 12. 2013. | 1,70 % |
01. 03. 2014. | 2,40 % |
01. 06. 2014. | 2,20 % |
01. 09. 2014. | 2,00 % |
01. 12. 2014. | 1,50 % |
01. 03. 2015. | 1,40 % |
01. 06. 2015. | 1,60 % |
01. 09. 2015. | 1,60 % |
01. 12. 2015. | 1,70 % |
01. 03. 2016. | 1,80 % |
01. 06. 2016. | 1,80 % |
01. 09. 2016. | 1,90 % |
01. 12. 2016. | 2,00 % |
01. 03. 2017. | 2,00 % |
01. 06. 2017. | 2,10 % |
01. 09. 2017. | 2,20 % |
01. 12. 2017. | 2,10 % |
01. 03. 2018. | 2,10 % |
01. 06. 2018. | 2,10 % |
01. 09. 2018. | 2,10 % |
01. 12. 2018. | 2,20 % |
01. 03. 2019. | 2,10 % |
01. 06. 2019. | 2,10 % |
01. 09. 2019. | 2,20 % |
01. 12. 2019. | 2,30 % |
01. 03. 2020. | 1,90 % |
01. 06. 2020. | 1,60 % |
01. 09. 2020. | 1,90 % |
01. 12. 2020. | 2,10 % |
01. 03. 2021. | 2,10 % |
01. 06. 2021. | 2,20 % |
01. 09. 2021. | 2,60 % |
01. 12. 2021. | 3,80 % |
01. 03. 2022. | 4,50 % |
01. 06. 2022. | 6,00 % |
01. 09. 2022. | 6,70 % |
01. 12. 2022. | 7,00 % |
01. 03. 2023. | 3,70 % |
01. 06. 2023. | 3,10 % |
01. 09. 2023. | 2,70 % |
Očekivanja inflacije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 2,7 % |
01. 06. 2023. | 3,1 % |
01. 03. 2023. | 3,7 % |
01. 12. 2022. | 7 % |
01. 09. 2022. | 6,7 % |
01. 06. 2022. | 6 % |
01. 03. 2022. | 4,5 % |
01. 12. 2021. | 3,8 % |
01. 09. 2021. | 2,6 % |
01. 06. 2021. | 2,2 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Očekivanja inflacije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇿 CPI Transport | 137,7 points | 138,5 points | Mjesečno |
🇨🇿 Deflator BDP-a | 104,1 points | 104,1 points | Kvartal |
🇨🇿 Harmonizirana stopa inflacije mjesečno | −0,5 % | 0,1 % | Mjesečno |
🇨🇿 Harmonizirana stopa inflacije YoY | 2,8 % | 3,1 % | Mjesečno |
🇨🇿 Harmonizirane potrošačke cijene. | 152 points | 152,1 points | Mjesečno |
🇨🇿 Indeks potrošačkih cijena (CPI) | 152 points | 151 points | Mjesečno |
🇨🇿 Indeks potrošačkih cijena stanovanja i režijskih troškova | 168,9 points | 168,8 points | Mjesečno |
🇨🇿 Inflacija hrane | 0,6 % | −1,8 % | Mjesečno |
🇨🇿 Inflacija proizvođačkih cijena mjesečno | −0,2 % | −0,4 % | Mjesečno |
🇨🇿 Izvozne cijene | 120,4 points | 120,9 points | Mjesečno |
🇨🇿 Osnovne potrošačke cijene | 100,2 points | 101,1 points | Mjesečno |
🇨🇿 Proizvođačke cijene | 145 points | 146,7 points | Mjesečno |
🇨🇿 Promjena cijene proizvođača | 1 % | 1,4 % | Mjesečno |
🇨🇿 Stopa inflacije | 2,6 % | 2,9 % | Mjesečno |
🇨🇿 Stopa inflacije MoM | −0,4 % | 0,3 % | Mjesečno |
🇨🇿 Stopa temeljne inflacije | 2,353 % | 2,305 % | Mjesečno |
🇨🇿 Uvozne cijene | 113,9 points | 113,5 points | Mjesečno |
Očekivanja inflacije predstavljaju pretpostavljeni međugodišnji prirast potrošačkih cijena u postocima, prema kojem će se cijene robe i usluga promijeniti u sljedećih 12 mjeseci, prema mišljenjima trgovaca na tržištima novca i kapitala prema Eulerpoolu.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Očekivanja inflacije
Inflacija je jedan od ključnih pokazatelja makroekonomskog stanja svake zemlje. Pojam 'Inflation Expectations' ili očekivanja inflacije, odnosi se na predviđanja o tome koliko će cijene roba i usluga rasti u budućnosti. Ova očekivanja bitan su faktor jer utječu na gospodarsku politiku, donošenje poslovnih odluka i opće makroekonomske uvjete. Na Eulerpool-u, pružamo detaljne i precizne makroekonomske podatke kako bismo pomogli korisnicima da steknu dublji uvid u složene dinamike koje oblikuju ekonomiju. Način na koji ljudi i organizacije percipiraju buduću inflaciju može imati dalekosežan utjecaj na ekonomiju. Očekivanja inflacije mogu utjecati na potrošačko ponašanje, poslovne investicije, cijene dionica, pa čak i na tečaj valute. Kada su inflacijska očekivanja visoka, potrošači često požuruju s kupovinom dobara i usluga kako bi izbjegli buduće više cijene, što može dodatno potaknuti inflaciju. S druge strane, poduzeća mogu povećati cijene svojih proizvoda i odgoditi investicije zbog straha od smanjenja kupovne moći i povećanja troškova. Očekivanja inflacije se mogu formirati kroz različite izvore informacija. Pouzdani makroekonomski pokazatelji, izvješća centralnih banaka, državne statistike, tržišni podaci i prognoze financijskih analitičara igraju ključnu ulogu u oblikovanju tih očekivanja. Na Eulerpool-u se oslanjamo na širok spektar izvora informacija kako bismo korisnicima pružili najpouzdanije podatke o očekivanjima inflacije. Centralne banke imaju ključnu ulogu u oblikovanju inflacijskih očekivanja kroz vođenje monetarne politike. Jedan od glavnih ciljeva većine centralnih banaka je održavanje stabilnosti cijena, što često podrazumijeva održavanje inflacije na određenoj ciljanoj razini. Banke to postižu različitim monetarnim alatima, poput promjene kamatnih stopa, operacija na otvorenom tržištu i kontrolom količine novca u optjecaju. Kada centralne banke uspješno komuniciraju svoje ciljeve i strategije, mogu učinkovito upravljati inflacijskim očekivanjima javnosti i tržišnih sudionika. Osim monetarne politike, fiskalna politika također može utjecati na inflacijska očekivanja. Vladine odluke o potrošnji, oporezivanju i proračunskom deficitu mogu signalizirati buduće inflacijske pritiske ili smanjenja. Na primjer, veliki državni potrošački programi financirani zaduživanjem mogu dovesti do povećanja očekivanja inflacije, dok mjere štednje mogu smanjiti ta očekivanja. Ponašanje i stavovi financijskih tržišta igraju ključno ulogu u formiranju i širenju inflacijskih očekivanja. Tržišta obveznica, burze i devizna tržišta često odražavaju kolektivne prognoze i stavove sudionika o budućim inflacijskim kretanjima. Posebno su važne tzv. ‘inflation-linked’ obveznice koje pružaju uvid u tržišna očekivanja o inflaciji. Te obveznice prilagođavaju svoje prinose prema stvarnim inflacijskim kretanjima, čime postaju vrijedni alat za investitore koji traže zaštitu od inflacije. U ekonomskim ciklusima, očekivanja inflacije mogu se mijenjati brže nego stvarna inflacija. Kada gospodarska aktivnost ubrzava, očekivanja inflacije mogu brzo rasti, čak i prije nego što se stvarne cijene počnu povećavati. Obrnuto, u recesijskim uvjetima, očekivanja inflacije mogu pasti brže nego što cijene zapravo počnu padati. Ovakve promjene u očekivanjima igraju ključnu ulogu u oblikovanju gospodarskih odluka i strategija poslovanja. Jedan od načina mjerenja inflacijskih očekivanja je kroz ankete koje prikupljaju stavove potrošača, poduzeća i analitičara o budućim inflacijskim kretanjima. Takve ankete često provode nezavisne institucije, akademski istraživači ili vladine agencije. Na Eulerpool-u koristimo rezultata ovih anketa kao jedan od izvora podataka za našu analizu, pružajući korisnicima sveobuhvatan pregled očekivanja inflacije. Visoka preciznost i točnost podataka o inflacijskim očekivanjima ključni su za donošenje informiranih odluka. Na Eulerpool-u težimo pružiti najpouzdanije i najdetaljnije makroekonomske analize, uključujući segment inflacijskih očekivanja. Korisnicima omogućujemo pristup podacima koji će im pomoći da bolje razumiju ekonomske uvjete i da adekvatno reagiraju na promjene u makroekonomskom okruženju. U zaključku, inflacijska očekivanja su esencijalna komponenta makroekonomskih analiza koju ne smijemo zanemariti. Ona oblikuju gospodarsku politiku, tržišne uvjete i poslovne odluke. Prepoznavanje tih očekivanja i razumijevanje njihove dinamike ključni su za svakog analitičara, investitora i donosioca odluka. Na Eulerpool-u, posvećeni smo pružanju najkvalitetnijih makroekonomskih podataka kako bismo pomogli našim korisnicima da donesu najbolje odluke u temelju informacija o očekivanjima inflacije.