Učini najbolje investicije svog života fair value · 20 million securities worldwide · 50 year history · 10 year estimates · leading business news
Od 2 eura osigurajте Austrija Izravna strana ulaganja
Tečaj
Trenutna vrijednost Izravna strana ulaganja u Austrija iznosi 2,992 milijardi EUR. Izravna strana ulaganja u Austrija su porasla na 2,992 milijardi EUR na dan 01. 12. 2023., nakon što su bila 1 mil. EUR na dan 01. 12. 2022.. Od 01. 03. 1995. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Austrija bio je 1,18 milijardi EUR. Rekordna vrijednost je postignuta na dan 01. 03. 2005. s 55,09 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 12. 2018. s −26,63 milijardi EUR.
Izvor: Oesterreichische NationalbankIzravna strana ulaganja ·
Max
Strane izravne investicije | |
---|---|
01. 03. 1995. | 282,00 mil. EUR |
01. 06. 1995. | 66,00 mil. EUR |
01. 09. 1995. | 305,00 mil. EUR |
01. 12. 1995. | 742,00 mil. EUR |
01. 03. 1996. | 993,00 mil. EUR |
01. 06. 1996. | 456,00 mil. EUR |
01. 09. 1996. | 240,00 mil. EUR |
01. 12. 1996. | 1,72 milijardi EUR |
01. 03. 1997. | 455,00 mil. EUR |
01. 06. 1997. | 324,00 mil. EUR |
01. 09. 1997. | 1,09 milijardi EUR |
01. 12. 1997. | 487,00 mil. EUR |
01. 03. 1998. | 681,00 mil. EUR |
01. 06. 1998. | 1,17 milijardi EUR |
01. 12. 1998. | 2,45 milijardi EUR |
01. 03. 1999. | 972,00 mil. EUR |
01. 06. 1999. | 1,04 milijardi EUR |
01. 09. 1999. | 619,00 mil. EUR |
01. 12. 1999. | 40,00 mil. EUR |
01. 03. 2000. | 1,32 milijardi EUR |
01. 09. 2000. | 1,52 milijardi EUR |
01. 12. 2000. | 7,21 milijardi EUR |
01. 03. 2001. | 1,20 milijardi EUR |
01. 06. 2001. | 1,60 milijardi EUR |
01. 09. 2001. | 2,40 milijardi EUR |
01. 12. 2001. | 1,64 milijardi EUR |
01. 03. 2002. | 682,00 mil. EUR |
01. 09. 2002. | 827,00 mil. EUR |
01. 12. 2002. | 108,00 mil. EUR |
01. 03. 2003. | 1,79 milijardi EUR |
01. 06. 2003. | 928,00 mil. EUR |
01. 09. 2003. | 1,79 milijardi EUR |
01. 12. 2003. | 1,17 milijardi EUR |
01. 03. 2004. | 1,01 milijardi EUR |
01. 06. 2004. | 683,00 mil. EUR |
01. 09. 2004. | 728,00 mil. EUR |
01. 12. 2004. | 710,00 mil. EUR |
01. 03. 2005. | 55,09 milijardi EUR |
01. 06. 2005. | 2,23 milijardi EUR |
01. 09. 2005. | 1,25 milijardi EUR |
01. 12. 2005. | 3,81 milijardi EUR |
01. 03. 2006. | 4,61 milijardi EUR |
01. 06. 2006. | 2,13 milijardi EUR |
01. 12. 2006. | 3,43 milijardi EUR |
01. 03. 2007. | 8,42 milijardi EUR |
01. 06. 2007. | 9,73 milijardi EUR |
01. 09. 2007. | 3,91 milijardi EUR |
01. 12. 2007. | 27,16 milijardi EUR |
01. 03. 2008. | 1,42 milijardi EUR |
01. 06. 2008. | 2,32 milijardi EUR |
01. 12. 2008. | 1,67 milijardi EUR |
01. 03. 2009. | 459,00 mil. EUR |
01. 06. 2009. | 1,18 milijardi EUR |
01. 09. 2009. | 2,71 milijardi EUR |
01. 12. 2009. | 5,56 milijardi EUR |
01. 03. 2010. | 4,02 milijardi EUR |
01. 06. 2010. | 3,35 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 9,00 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 4,60 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 7,15 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 2,20 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 889,00 mil. EUR |
01. 12. 2012. | 3,00 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 78,00 mil. EUR |
01. 09. 2013. | 2,97 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 1,89 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 2,95 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 453,00 mil. EUR |
01. 06. 2016. | 8,07 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 3,97 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 3,66 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 4,92 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 5,13 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 2,12 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 3,17 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 7,73 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 5,15 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 3,88 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 3,63 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 9,01 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 8,18 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 2,84 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 1,00 mil. EUR |
01. 12. 2023. | 2,99 milijardi EUR |
Izravna strana ulaganja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 2,992 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 1 mil. EUR |
01. 09. 2022. | 2,838 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 8,177 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 9,005 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 3,634 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 3,882 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 5,15 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 7,725 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 3,17 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Izravna strana ulaganja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇹 Dolasci turista | 2,359 mil. | 3,848 mil. | Mjesečno |
🇦🇹 Indeks terorizma | 0,953 Points | 2,677 Points | Godišnje |
🇦🇹 Inozemni dug | 655,064 milijardi EUR | 644,576 milijardi EUR | Kvartal |
🇦🇹 Inozemni dug prema BDP-u | 153 % of GDP | 148 % of GDP | Kvartal |
🇦🇹 Izvozi | 16,63 milijardi EUR | 16,649 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Prijenosi | 80 mil. EUR | 60 mil. EUR | Kvartal |
🇦🇹 Prodaja oružja | 10 mil. SIPRI TIV | 3 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇦🇹 Tečajna lista | 8,963 milijardi EUR | 4,696 milijardi EUR | Kvartal |
🇦🇹 Tečajna lista prema BDP-u | 2,7 % of GDP | −0,3 % of GDP | Godišnje |
🇦🇹 Tokovi kapitala | 2,785 milijardi EUR | 755 mil. EUR | Kvartal |
🇦🇹 Trgovačka bilanca | 590,3 mil. EUR | 1,182 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Uvoz prirodnog plina | 48.256 Terajoule | 42.907 Terajoule | Mjesečno |
🇦🇹 Uvozi | 15,312 milijardi EUR | 15,868 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Zlatne rezerve | 279,99 Tonnes | 279,99 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Izravna strana ulaganja
**Strana izravna ulaganja (FDI) u Hrvatskoj: Ključni faktor ekonomske diversifikacije** Strana izravna ulaganja (FDI) predstavljaju jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog rasta i razvoja svake moderne ekonomije. Za zemlje kao što je Hrvatska, FDI igra ključnu ulogu u procesu ekonomske diversifikacije, povećanja produktivnosti, te stvaranja novih radnih mjesta. Kao profesionalna platforma za prikazivanje makroekonomskih podataka, eulerpool je detaljno analizirao važnost i utjecaj stranih izravnih ulaganja na hrvatsko gospodarstvo. U ovom opsežnom članku istražujemo kako FDI doprinosi gospodarskom razvoju Hrvatske, koji su ključni sektori privlačenja ulaganja, te koji izazovi i prilike očekuju zemlju u budućnosti. FDI, ili strana izravna ulaganja, odnose se na ulaganja koja dolaze od stranih subjekata, najčešće korporacija, koji uspostavljaju svoje poslovne operacije ili kupuju imovinu u zemlji domaćinu. Ovo ulaganje može dolaziti u obliku nadzora nad postojećim lokalnim tvrtkama, osnivanja novih poduzeća, ili kroz partnerstva i zajedničke pothvate s lokalnim tvrtkama. Ključna prednost FDI-a je transfer tehnologije, stručnog znanja i kapitala, što može pomoći u povećanju konkurentnosti lokalne ekonomije. U slučaju Hrvatske, FDI je već duže vrijeme smatran ključnim motorom gospodarskog rasta. Nakon stjecanja neovisnosti početkom 1990-ih godina, Hrvatska je prošla kroz turbulentno razdoblje tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju. Tijekom ovog vremena, zemlja se suočila s nizom ekonomskih izazova, uključujući privatizaciju državnih poduzeća, restrukturiranje industrija, te privlačenje stranih ulaganja kao način za modernizaciju gospodarstva i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu. Jedan od glavnih sektora koji je privukao značajna strana ulaganja u Hrvatskoj je turistički sektor. Hrvatska je poznata po svojim prekrasnim jadranskim obalama, povijesnim gradovima i kulturnom naslijeđu, što je čini atraktivnim odredištem za strana ulaganja u turizam. Strani investitori su prepoznali ogroman potencijal u razvoju turističke infrastrukture, uključujući hotele, marine, restorane i druge uslužne djelatnosti. Ova ulaganja su doprinijela modernizaciji i unapređenju turističke ponude, povećanju broja turista, te stvaranju novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Osim turizma, FDI ima značajan utjecaj i u drugim sektorima poput proizvodnje, energetike, financijskih usluga i informatičkih tehnologija. Primjerice, automobilskom industrijom dominiraju strani proizvođači koji koriste Hrvatsku kao bazu za proizvodnju i distribuciju svojih proizvoda unutar Europske unije. Strana izravna ulaganja u energetskom sektoru uključuju projekte u obnovljivim izvorima energije kao što su vjetroelektrane i solarne elektrane, što doprinosi energetskoj sigurnosti zemlje i održivom razvoju. Financijski sektor je još jedno područje gdje strana ulaganja igraju važnu ulogu. Brojne strane banke i financijske institucije prisutne su na hrvatskom tržištu, nudeći širok spektar proizvoda i usluga koji su usmjereni na podršku lokalnim poduzećima i potrošačima. Strani kapital također doprinosi stabilnosti i konkurentnosti financijskog sustava zemlje. Informacijske tehnologije i startup ekosustav su sektori s velikim potencijalom za rast kroz strana izravna ulaganja. Hrvatska ima brojne obrazovane stručnjake u području IT-a, te rastući broj tehnoloških startupova koji privlače pozornost stranih investitora. Kroz FDI, ove tvrtke mogu dobiti potrebna financijska sredstva, stručnu podršku i pristup globalnim tržištima, što može značajno ubrzati njihov rast i razvoj. Unatoč mnogim prednostima, Hrvatska se suočava i s određenim izazovima kada je u pitanju privlačenje stranih izravnih ulaganja. Jedan od ključnih izazova je potreba za daljnjim unapređenjem poslovne klime, što uključuje smanjenje birokracije, poboljšanje pravne sigurnosti i stabilnosti, te borbu protiv korupcije. Također, postoji potreba za jačanjem infrastrukture, obrazovnog sustava i istraživačkih kapaciteta kako bi se povećala atraktivnost zemlje za strana ulaganja. Kako bi maksimalno iskoristila potencijal FDI-a, Hrvatska mora razviti i provoditi strategije koje su usmjerene na privlačenje kvalitetnih ulaganja koja će dugoročno doprinositi gospodarskom rastu i razvoju. To uključuje usvajanje politika koje podržavaju inovacije, istraživanje i razvoj, te stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje. U tom kontekstu, važna je i regionalna suradnja te integracija u globalne vrijednosne lance kako bi se povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Zaključno, strana izravna ulaganja ključni su faktor gospodarskog razvoja i diversifikacije u Hrvatskoj. Kroz FDI, zemlja može ostvariti značajne koristi u obliku povećanja produktivnosti, modernizacije industrija, transfera tehnologija i stvaranja radnih mjesta. No, kako bi maksimalno iskoristila te mogućnosti, Hrvatska mora nastaviti raditi na poboljšanju poslovne klime, pravne sigurnosti i infrastrukturnih kapaciteta. S odgovarajućim strategijama i politikama, FDI može postati snažan motor gospodarskog rasta koji će omogućiti Hrvatskoj da se uspješno natječe na globalnoj ekonomskoj pozornici.