Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Ujedinjeno Kraljevstvo Neto zaduživanje javnog sektora
Tečaj
Trenutna vrijednost Neto zaduživanje javnog sektora u Ujedinjeno Kraljevstvo je 9,541 milijardi GBP. Neto zaduživanje javnog sektora u Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo se na 9,541 milijardi GBP na dan 01. 01. 2023., nakon što je iznosilo 571 mil. GBP na dan 01. 07. 2022.. Od 01. 01. 1993. do 01. 08. 2024., prosječan BDP u Ujedinjeno Kraljevstvo bio je −5,63 milijardi GBP. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je na dan 01. 01. 2024. s 16,64 milijardi GBP, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 05. 2020. s −50,64 milijardi GBP.
Neto zaduživanje javnog sektora ·
Max
Neto zaduživanje javnog sektora | |
---|---|
01. 01. 1993. | 1,37 milijardi GBP |
01. 01. 1994. | 1,07 milijardi GBP |
01. 01. 1995. | 2,48 milijardi GBP |
01. 10. 1995. | 548,00 mil. GBP |
01. 01. 1996. | 3,69 milijardi GBP |
01. 10. 1996. | 3,34 milijardi GBP |
01. 01. 1997. | 5,20 milijardi GBP |
01. 10. 1997. | 1,60 milijardi GBP |
01. 11. 1997. | 1,69 milijardi GBP |
01. 01. 1998. | 7,52 milijardi GBP |
01. 07. 1998. | 2,69 milijardi GBP |
01. 10. 1998. | 6,45 milijardi GBP |
01. 01. 1999. | 6,84 milijardi GBP |
01. 02. 1999. | 2,22 milijardi GBP |
01. 07. 1999. | 3,65 milijardi GBP |
01. 10. 1999. | 7,53 milijardi GBP |
01. 01. 2000. | 9,67 milijardi GBP |
01. 02. 2000. | 1,56 milijardi GBP |
01. 03. 2000. | 391,00 mil. GBP |
01. 05. 2000. | 9,26 milijardi GBP |
01. 07. 2000. | 3,83 milijardi GBP |
01. 09. 2000. | 4,05 milijardi GBP |
01. 01. 2001. | 6,86 milijardi GBP |
01. 02. 2001. | 3,95 milijardi GBP |
01. 03. 2001. | 666,00 mil. GBP |
01. 04. 2001. | 272,00 mil. GBP |
01. 06. 2001. | 584,00 mil. GBP |
01. 07. 2001. | 1,97 milijardi GBP |
01. 08. 2001. | 1,04 milijardi GBP |
01. 01. 2002. | 3,40 milijardi GBP |
01. 02. 2002. | 317,00 mil. GBP |
01. 07. 2002. | 679,00 mil. GBP |
01. 01. 2005. | 70,00 mil. GBP |
01. 01. 2006. | 2,33 milijardi GBP |
01. 01. 2007. | 4,38 milijardi GBP |
01. 01. 2008. | 5,43 milijardi GBP |
01. 01. 2011. | 866,00 mil. GBP |
01. 01. 2012. | 494,00 mil. GBP |
01. 01. 2013. | 1,33 milijardi GBP |
01. 01. 2014. | 277,00 mil. GBP |
01. 01. 2015. | 3,57 milijardi GBP |
01. 01. 2016. | 6,88 milijardi GBP |
01. 01. 2017. | 10,28 milijardi GBP |
01. 02. 2017. | 1,76 milijardi GBP |
01. 07. 2017. | 623,00 mil. GBP |
01. 01. 2018. | 6,43 milijardi GBP |
01. 07. 2018. | 3,23 milijardi GBP |
01. 01. 2019. | 11,05 milijardi GBP |
01. 03. 2019. | 783,00 mil. GBP |
01. 07. 2019. | 1,60 milijardi GBP |
01. 01. 2020. | 8,91 milijardi GBP |
01. 01. 2022. | 12,65 milijardi GBP |
01. 07. 2022. | 571,00 mil. GBP |
01. 01. 2023. | 9,54 milijardi GBP |
Neto zaduživanje javnog sektora Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2023. | 9,541 milijardi GBP |
01. 07. 2022. | 571 mil. GBP |
01. 01. 2022. | 12,651 milijardi GBP |
01. 01. 2020. | 8,913 milijardi GBP |
01. 07. 2019. | 1,599 milijardi GBP |
01. 03. 2019. | 783 mil. GBP |
01. 01. 2019. | 11,046 milijardi GBP |
01. 07. 2018. | 3,231 milijardi GBP |
01. 01. 2018. | 6,426 milijardi GBP |
01. 07. 2017. | 623 mil. GBP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Neto zaduživanje javnog sektora
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇬🇧 Državna potrošnja | 105,888 milijardi GBP | 102,11 milijardi GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Državna potrošnja | 135,192 milijardi GBP | 133,714 milijardi GBP | Kvartal |
🇬🇧 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 44,5 % of GDP | 45,3 % of GDP | Godišnje |
🇬🇧 Državni dug | 2,768 Bio. GBP | 2,744 Bio. GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Državni neto dug prema BDP-u | 99,5 % of GDP | 99,1 % of GDP | Mjesečno |
🇬🇧 Državni proračun | −4,4 % of GDP | −5 % of GDP | Godišnje |
🇬🇧 Dug države prema BDP-u | 97,6 % of GDP | 95,6 % of GDP | Godišnje |
🇬🇧 Indeks korupcije | 71 Points | 73 Points | Godišnje |
🇬🇧 Isplate kamata na državni dug | 8,03 milijardi GBP | 9,221 milijardi GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Porezni prihodi | 61,027 milijardi GBP | 71,583 milijardi GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Prihodi države | 89,37 milijardi GBP | 100,13 milijardi GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Rang korupcije | 20 | 18 | Godišnje |
🇬🇧 vojni troškovi | 74,943 milijardi USD | 64,082 milijardi USD | Godišnje |
🇬🇧 Vrijednost državnog proračuna | −13,734 milijardi GBP | −3,095 milijardi GBP | Mjesečno |
🇬🇧 Zahtjevi za azil | 17.101 persons | 26.366 persons | Kvartal |
U Ujedinjenom Kraljevstvu, neto zaduživanje javnog sektora mjeri promjenu neto financijske zaduženosti javnog sektora. To predstavlja saldo financijskog računa: razliku između neto akvizicije financijske imovine i neto preuzimanja obveza. Neto zaduživanje javnog sektora (PSNB) često nazivaju komentatori kao “deficit”.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇦🇩Andora
Što je Neto zaduživanje javnog sektora
Javni sektor neto zaduživanje (PSNB) važan je makroekonomski pokazatelj koji odražava financijsku situaciju državnog proračuna. Kao profesionalna web stranica za prikazivanje makroekonomskih podataka, eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o PSNB-u kako bi naši korisnici mogli donositi informirane odluke o svojim financijskim strategijama. U ovom ćemo opisu detaljnije objasniti što podrazumijeva javni sektor neto zaduživanje, kako se izračunava i zašto je važno pratiti ovaj pokazatelj. Javni sektor neto zaduživanje odnosi se na razliku između svih prihoda i rashoda javnog sektora u određenom vremenskom razdoblju, najčešće na godišnjoj razini. Javni sektor uključuje sve razine državnih vlasti, od središnje vlade do lokalnih jedinica i javnih poduzeća. Ako rashodi nadmašuju prihode, država je prisiljena posuditi sredstva da bi pokrila deficit, što rezultira neto zaduživanjem. S druge strane, ako prihodi nadmašuju rashode, država ostvaruje neto štednju. Izračunavanje PSNB-a uključuje analizu različitih tipova prihoda i rashoda. Prihodi javnog sektora uglavnom dolaze iz poreza, socijalnih doprinosa i drugih prihoda poput naknada i pristojbi. Rashodi uključuju javne investicije, socijalne naknade, plaće zaposlenika u javnom sektoru, kao i kamate na već postojeće dugove. Neto zaduživanje može uključivati i druge faktore poput jednokratnih prihoda ili rashoda, makroekonomskih šokova i promjena u fiskalnoj politici. Praćenje i analiza PSNB-a izuzetno je važna za razumijevanje financijskog zdravlja zemlje. Visoki nivoi zaduživanja mogu ukazivati na strukturne probleme u državnom budžetu i mogu dugoročno utjecati na kreditni rejting zemlje. Ovo, zauzvrat, utječe na troškove zaduživanja i može izazvati negativne posljedice po gospodarski rast. S druge strane, nisko ili negativno zaduživanje može ukazivati na fiskalnu disciplinu i stabilnost, što je svakako pozitivno za ekonomski razvoj i privlačenje stranih ulaganja. Na eulerpool web stranici korisnici mogu pronaći ažurirane podatke o javnom sektoru neto zaduživanju za različite zemlje. Naši podaci temelje se na vjerodostojnim izvorima kao što su središnje banke, ministarstva financija i međunarodne financijske institucije. Analitički alati koje nudimo omogućuju jednostavnu usporedbu podataka između zemalja i vremenskih razdoblja, što korisnicima daje dubinsko razumijevanje trendova i uzroka promjena u PSNB-u. Korisnici eulerpool web stranice također mogu koristiti podatke o PSNB-u kao osnovu za složenije ekonomske modele. Na primjer, neto zaduživanje može biti integrirano u modele predviđanja BDP-a, analize fiskalne održivosti te procjene utjecaja na inflaciju i kamatne stope. Ovi modeli mogu biti osobito korisni za ekonomske analitičare, investitore, i kreatore politike koji žele proaktivno upravljati makroekonomskim rizicima i donijeti strateške odluke koje će pridonijeti gospodarskom napretku. Jedan od ključnih aspekata praćenja PSNB-a je razumijevanje utjecaja fiskalne politike na javne financije. Fiskalna politika uključuje uporabu državnih prihoda i rashoda za postizanje ekonomskih ciljeva poput stabilizacije gospodarstva, poticanja rasta i smanjenja nezaposlenosti. Promjene u porezima, strukturi rashoda ili zaduživanju mogu imati značajan utjecaj na PSNB, što zauzvrat utječe na cjelokupnu ekonomsku stabilnost i održivost javnih financija. Primjerice, zemlja koja prolazi kroz ekonomski recesiju može povećati javne rashode kako bi stimulirala gospodarski rast. Ovo povećanje rashoda, ukoliko nije popraćeno proporcionalnim povećanjem prihoda, povećat će neto zaduživanje. S druge strane, u periodima gospodarskog rasta, vlada može smanjiti zaduživanje ili čak ostvariti neto štednju putem povećanja poreznih prihoda i smanjenja rashoda. Važno je napomenuti da javni sektor neto zaduživanje ne mora nužno biti negativan pokazatelj. U određenim okolnostima, strateško zaduživanje može biti korisno za financiranje ključnih infrastrukturnih projekata ili investicija koje će dugoročno doprinijeti gospodarskom rastu. Ključ je u ravnoteži i održivosti zaduživanja, te u transparentnom upravljanju javnim financijama. S obzirom na sve navedeno, praćenje javnog sektora neto zaduživanja i analiza podataka o PSNB-u putem eulerpool web stranice nudi korisnicima vrijedan alat za razumijevanje i predviđanje makroekonomskih trendova. To omogućuje bolje upravljanje rizicima i donošenje informiranih odluka, bilo da je riječ o ekonomskim analitičarima, financijskim stručnjacima, investitorima ili kreatorima politika. Na kraju, pozivamo sve korisnike da redovito prate naše ažurirane podatke i analize na eulerpool, kako bi ostali informirani o najnovijim makroekonomskim kretanjima i trendovima. Naša platforma pruža sveobuhvatne alate i resurse za praćenje javnih financija, uključujući detaljne podatke o javnom sektoru neto zaduživanju, čime pomažemo korisnicima da donesu najbolje moguće odluke temeljem pouzdanih informacija.