Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Turska Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Turska je 11,3 % of GDP. Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Turska smanjen je na 11,3 % of GDP dana 01. 09. 2023., nakon što je bio 11,8 % of GDP dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1986. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Turska je bio 7,91 % of GDP. Najveća vrijednost svih vremena dostignuta je dana 01. 12. 2013. s 19,50 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 1988. s 0,10 % of GDP.
Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Dugovanje kućanstava prema BDP-u | |
---|---|
01. 03. 1986. | 0,30 % of GDP |
01. 06. 1986. | 0,40 % of GDP |
01. 09. 1986. | 0,40 % of GDP |
01. 12. 1986. | 0,40 % of GDP |
01. 03. 1987. | 0,40 % of GDP |
01. 06. 1987. | 0,40 % of GDP |
01. 09. 1987. | 0,40 % of GDP |
01. 12. 1987. | 0,50 % of GDP |
01. 03. 1988. | 0,50 % of GDP |
01. 06. 1988. | 0,40 % of GDP |
01. 09. 1988. | 0,10 % of GDP |
01. 12. 1988. | 0,10 % of GDP |
01. 03. 1989. | 0,10 % of GDP |
01. 06. 1989. | 0,10 % of GDP |
01. 09. 1989. | 0,10 % of GDP |
01. 12. 1989. | 0,10 % of GDP |
01. 03. 1990. | 0,10 % of GDP |
01. 06. 1990. | 0,10 % of GDP |
01. 09. 1990. | 0,10 % of GDP |
01. 12. 1990. | 0,10 % of GDP |
01. 03. 1991. | 0,20 % of GDP |
01. 06. 1991. | 0,10 % of GDP |
01. 09. 1991. | 0,10 % of GDP |
01. 12. 1991. | 0,10 % of GDP |
01. 03. 1992. | 0,10 % of GDP |
01. 06. 1992. | 0,10 % of GDP |
01. 09. 1992. | 0,10 % of GDP |
01. 12. 1992. | 0,20 % of GDP |
01. 03. 1993. | 0,20 % of GDP |
01. 06. 1993. | 0,20 % of GDP |
01. 09. 1993. | 1,50 % of GDP |
01. 12. 1993. | 1,80 % of GDP |
01. 03. 1994. | 1,40 % of GDP |
01. 06. 1994. | 1,00 % of GDP |
01. 09. 1994. | 0,70 % of GDP |
01. 12. 1994. | 0,70 % of GDP |
01. 03. 1995. | 0,70 % of GDP |
01. 06. 1995. | 0,70 % of GDP |
01. 09. 1995. | 0,80 % of GDP |
01. 12. 1995. | 0,90 % of GDP |
01. 03. 1996. | 0,80 % of GDP |
01. 06. 1996. | 0,90 % of GDP |
01. 09. 1996. | 1,00 % of GDP |
01. 12. 1996. | 1,30 % of GDP |
01. 03. 1997. | 1,30 % of GDP |
01. 06. 1997. | 1,60 % of GDP |
01. 09. 1997. | 1,70 % of GDP |
01. 12. 1997. | 2,00 % of GDP |
01. 03. 1998. | 1,80 % of GDP |
01. 06. 1998. | 1,90 % of GDP |
01. 09. 1998. | 2,10 % of GDP |
01. 12. 1998. | 2,10 % of GDP |
01. 03. 1999. | 1,80 % of GDP |
01. 06. 1999. | 1,90 % of GDP |
01. 09. 1999. | 2,00 % of GDP |
01. 12. 1999. | 2,10 % of GDP |
01. 03. 2000. | 2,50 % of GDP |
01. 06. 2000. | 3,40 % of GDP |
01. 09. 2000. | 3,90 % of GDP |
01. 12. 2000. | 4,00 % of GDP |
01. 03. 2001. | 3,30 % of GDP |
01. 06. 2001. | 2,80 % of GDP |
01. 09. 2001. | 2,30 % of GDP |
01. 12. 2001. | 2,00 % of GDP |
01. 03. 2002. | 1,80 % of GDP |
01. 06. 2002. | 1,90 % of GDP |
01. 09. 2002. | 1,90 % of GDP |
01. 12. 2002. | 1,80 % of GDP |
01. 03. 2003. | 1,80 % of GDP |
01. 06. 2003. | 2,00 % of GDP |
01. 09. 2003. | 2,20 % of GDP |
01. 12. 2003. | 2,80 % of GDP |
01. 03. 2004. | 3,30 % of GDP |
01. 06. 2004. | 4,10 % of GDP |
01. 09. 2004. | 4,40 % of GDP |
01. 12. 2004. | 4,70 % of GDP |
01. 03. 2005. | 5,10 % of GDP |
01. 06. 2005. | 5,70 % of GDP |
01. 09. 2005. | 6,30 % of GDP |
01. 12. 2005. | 7,10 % of GDP |
01. 03. 2006. | 7,80 % of GDP |
01. 06. 2006. | 8,80 % of GDP |
01. 09. 2006. | 8,80 % of GDP |
01. 12. 2006. | 9,00 % of GDP |
01. 03. 2007. | 9,00 % of GDP |
01. 06. 2007. | 9,60 % of GDP |
01. 09. 2007. | 10,10 % of GDP |
01. 12. 2007. | 11,20 % of GDP |
01. 03. 2008. | 11,50 % of GDP |
01. 06. 2008. | 12,00 % of GDP |
01. 09. 2008. | 12,50 % of GDP |
01. 12. 2008. | 12,30 % of GDP |
01. 03. 2009. | 12,30 % of GDP |
01. 06. 2009. | 13,10 % of GDP |
01. 09. 2009. | 13,40 % of GDP |
01. 12. 2009. | 13,90 % of GDP |
01. 03. 2010. | 14,30 % of GDP |
01. 06. 2010. | 15,00 % of GDP |
01. 09. 2010. | 15,30 % of GDP |
01. 12. 2010. | 16,00 % of GDP |
01. 03. 2011. | 16,30 % of GDP |
01. 06. 2011. | 17,20 % of GDP |
01. 09. 2011. | 17,20 % of GDP |
01. 12. 2011. | 17,00 % of GDP |
01. 03. 2012. | 17,10 % of GDP |
01. 06. 2012. | 17,40 % of GDP |
01. 09. 2012. | 17,70 % of GDP |
01. 12. 2012. | 18,10 % of GDP |
01. 03. 2013. | 18,30 % of GDP |
01. 06. 2013. | 19,00 % of GDP |
01. 09. 2013. | 19,40 % of GDP |
01. 12. 2013. | 19,50 % of GDP |
01. 03. 2014. | 18,70 % of GDP |
01. 06. 2014. | 18,60 % of GDP |
01. 09. 2014. | 18,60 % of GDP |
01. 12. 2014. | 18,60 % of GDP |
01. 03. 2015. | 18,60 % of GDP |
01. 06. 2015. | 18,50 % of GDP |
01. 09. 2015. | 18,20 % of GDP |
01. 12. 2015. | 17,80 % of GDP |
01. 03. 2016. | 17,40 % of GDP |
01. 06. 2016. | 17,40 % of GDP |
01. 09. 2016. | 17,40 % of GDP |
01. 12. 2016. | 17,50 % of GDP |
01. 03. 2017. | 17,40 % of GDP |
01. 06. 2017. | 17,30 % of GDP |
01. 09. 2017. | 17,20 % of GDP |
01. 12. 2017. | 16,90 % of GDP |
01. 03. 2018. | 16,50 % of GDP |
01. 06. 2018. | 16,10 % of GDP |
01. 09. 2018. | 15,40 % of GDP |
01. 12. 2018. | 14,60 % of GDP |
01. 03. 2019. | 14,10 % of GDP |
01. 06. 2019. | 13,80 % of GDP |
01. 09. 2019. | 14,10 % of GDP |
01. 12. 2019. | 14,60 % of GDP |
01. 03. 2020. | 15,00 % of GDP |
01. 06. 2020. | 16,70 % of GDP |
01. 09. 2020. | 18,10 % of GDP |
01. 12. 2020. | 17,50 % of GDP |
01. 03. 2021. | 16,90 % of GDP |
01. 06. 2021. | 15,80 % of GDP |
01. 09. 2021. | 15,40 % of GDP |
01. 12. 2021. | 14,50 % of GDP |
01. 03. 2022. | 13,10 % of GDP |
01. 06. 2022. | 12,30 % of GDP |
01. 09. 2022. | 11,10 % of GDP |
01. 12. 2022. | 10,90 % of GDP |
01. 03. 2023. | 11,40 % of GDP |
01. 06. 2023. | 11,80 % of GDP |
01. 09. 2023. | 11,30 % of GDP |
Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 11,3 % of GDP |
01. 06. 2023. | 11,8 % of GDP |
01. 03. 2023. | 11,4 % of GDP |
01. 12. 2022. | 10,9 % of GDP |
01. 09. 2022. | 11,1 % of GDP |
01. 06. 2022. | 12,3 % of GDP |
01. 03. 2022. | 13,1 % of GDP |
01. 12. 2021. | 14,5 % of GDP |
01. 09. 2021. | 15,4 % of GDP |
01. 06. 2021. | 15,8 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇹🇷 Cijene benzina | 1,26 USD/Liter | 1,26 USD/Liter | Mjesečno |
🇹🇷 Indeks ekonomskog optimizma | 95,8 points | 98,2 points | Mjesečno |
🇹🇷 Krediti privatnog sektora | 11,291 Bio. TRY | 10,942 Bio. TRY | Mjesečno |
🇹🇷 Potrošačka potrošnja | 392,537 milijardi TRY | 458,742 milijardi TRY | Kvartal |
🇹🇷 Potrošački krediti | 3,307 Bio. TRY | 3,201 Bio. TRY | Mjesečno |
🇹🇷 Povjerenje potrošača | 78,3 points | 80,5 points | Mjesečno |
🇹🇷 Promet u maloprodaji MoM | −1,8 % | −0,2 % | Mjesečno |
🇹🇷 Promet u maloprodaji YoY | 10,2 % | 19,8 % | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Dug kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Naravno, evo optimiziranog SEO opisa za kategoriju makroekonomije 'Dug kućanstava prema BDP-u' na hrvatskom jeziku: --- Jedna od ključnih komponenti makroekonomskih analiza je omjer duga kućanstava prema bruto domaćem proizvodu (BDP-u), poznat kao Dug kućanstava prema BDP-u. Ova metrika igra presudnu ulogu u mjerenju financijske stabilnosti i sposobnosti zemlje da održava dugoročni ekonomski rast. Na Eulerpool-u, profesionalnoj web stranici za prikaz makroekonomskih podataka, pružamo detaljnu analizu i najnovije podatke o ovom važnom pokazatelju. Dug kućanstava prema BDP-u predstavlja ukupan iznos duga koje su akumulirala kućanstva u odnosu na vrijednost svega proizvedenog roba i usluga u zemlji tijekom određenog vremenskog razdoblja. Visoka razina duga u odnosu na BDP može biti pokazatelj potencijalnih ekonomskih problema, kao što su visoki troškovi servisiranja duga, smanjenje potrošnje i negativan utjecaj na gospodarski rast. S druge strane, razumna razina duga može potaknuti potrošnju i ulaganja, što je ključno za gospodarski razvoj. Za razumijevanje i analizu duga kućanstava prema BDP-u, potrebno je razmotriti brojne faktore. Prvo, važno je uzeti u obzir strukturu duga. Dug kućanstava može uključivati hipoteke, kredite za automobile, studentske zajmove, kreditne kartice i druge oblike financiranja. Različite vrste duga imaju različite implikacije za ekonomsku stabilnost. Na primjer, dugoročni hipotekarni krediti često imaju niske kamatne stope i duže rokove otplate, što može olakšati servisiranje duga, dok kratkoročni zajmovi s visokim kamatama mogu biti teret za kućanstva. Drugi ključni faktor je kamatna stopa. Kamatne stope koje su u korelaciji s dugom kućanstava značajno utječu na troškove servisiranja ovih dugova. Niske kamatne stope mogu potaknuti zaduživanje, dok visoke kamatne stope mogu učiniti dugove neodrživima. Banke i financijske institucije također igraju važnu ulogu u određivanju koliko je duga dostupno kućanstvima te pod kojim uvjetima. Demografski faktori također imaju značajan utjecaj na dug kućanstava. Na primjer, zemlje s mlađom populacijom mogu vidjeti veći rast duga zbog povećane potrošnje na obrazovanje, stanovanje i druge potrebe povezane s mladima i njihovim obiteljima. S druge strane, starije populacije mogu imati manje duga, ali također mogu predstavljati veći rizik za financijsku stabilnost zbog manjih prihoda i povećanih zdravstvenih troškova. Gospodarski ciklusi također utječu na dug kućanstava. Tijekom gospodarskog rasta, kućanstva su vjerojatnije da će se više zaduživati zahvaljujući rastućim prihodima i boljim uvjetima na tržištu rada. Suprotno tome, za vrijeme ekonomske recesije, kućanstva mogu smanjiti potrošnju i vratiti se štednji kako bi smanjila dug. Makroekonomske politike koje provode vlade i središnje banke također igraju ključnu ulogu. Fiskalne mjere koje promoviraju ili ograničavaju zaduživanje mogu značajno utjecati na opću razinu duga kućanstava. Na primjer, smanjenje poreza može povećati raspoloživi dohodak, omogućavajući kućanstvima da više troše ili vraćaju dugove. Monetarne politike koje utječu na kamatne stope također direktno utječu na troškove zaduživanja. Analiza duga kućanstava prema BDP-u nije cjelovita bez razmatranja potencijalnih implikacija. Visoke razine duga mogu ograničiti ekonomski rast ako kućanstva usmjere veći dio svojih prihoda na otplatu dugova umjesto na potrošnju ili ulaganja. To može dovesti do smanjene potražnje za robom i uslugama, što može negativno utjecati na poslovne prihode i gospodarski rast. Osim toga, visoke razine duga povećavaju financijsku ranjivost kućanstava i mogu rezultirati višim stopama osobnih stečaja i prisilnih prodaja. S druge strane, razumno upravljanje dugom može omogućiti kućanstvima da investiraju u obrazovanje, nekretnine i druge ključne aspekte koji doprinose dugoročnom ekonomskom prosperitetu. Mogućnost zaduživanja također omogućuje potrošačima da glađaju svoje potrošačke obrasce, rješavaju neočekivane financijske šokove i ostvaruju pristup većim iznosima sredstava nego što bi to bilo moguće samo kroz štednju. Na Eulerpool-u, naš cilj je pružiti najnovije podatke i analize o dugovima kućanstava s ciljem donošenja informiranih odluka. Korisnicima našeg portala nudimo pristup sveobuhvatnim bazama podataka koji uključuju povijesne podatke, trendove i prognoze. Također nudimo analitičke alate koji omogućuju detaljne komparativne analize i uvid u makroekonomske pokazatelje na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Sve ove informacije kritične su za ekonomske i financijske analitičare, poslovne lidere, donositelje politika i sve one koji žele razumjeti dinamiku makroekonomskih faktora i njihove dugoročne implikacije. U današnjem složenom ekonomskom okruženju, razumijevanje omjera duga kućanstava prema BDP-u je ključ za donošenje informiranih odluka koje potiču stabilnost i rast. Kao profesionalna platforma za makroekonomske podatke, Eulerpool je posvećen pružanju preciznih, pravovremenih i relevantnih informacija. Naša platforma osmišljena je kako bi zadovoljila potrebe stručnjaka i istraživača koji traže duboku i pouzdanu analizu ekonomskih pokazatelja, uključujući dug kućanstava prema BDP-u. Koristeći napredne tehnologije i stručne uvide, kontinuirano unapređujemo naše alate i resurse kako bismo osigurali najbolje moguće korisničko iskustvo. U zaključku, dug kućanstava prema BDP-u je ključni makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u financijsku stabilnost zemlje, potencijal gospodarskog rasta, te rizike povezane s pretjeranim zaduživanjem. Na Eulerpool-u, korisnicima pružamo sve potrebne alate i podatke kako bi mogli analizirati, razumjeti i donositi informirane odluke na temelju ovog važnog pokazatelja. --- Ova analiza omogućuje duboko razumijevanje duga kućanstava prema BDP-u i predstavlja sveobuhvatnu informaciju koja je kritična za različite dionike u ekonomskoj zajednici.