Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Cipar Vojni izdaci
Tečaj
Trenutna vrijednost Vojni izdaci u Cipar je 523,5 mil. USD. Vojni izdaci u Cipar smanjeni su na 523,5 mil. USD dana 01. 01. 2022., nakon što su bili 541,8 mil. USD dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1985. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Cipar iznosio je 373,15 mil. USD. Najveći povijesni maksimum postignut je dana 01. 01. 1992. s 630,10 mil. USD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1985. s 30,70 mil. USD.
Vojni izdaci ·
Max
vojni troškovi | |
---|---|
01. 01. 1985. | 30,70 mil. USD |
01. 01. 1986. | 48,70 mil. USD |
01. 01. 1987. | 199,50 mil. USD |
01. 01. 1988. | 243,80 mil. USD |
01. 01. 1989. | 245,00 mil. USD |
01. 01. 1990. | 411,40 mil. USD |
01. 01. 1991. | 418,40 mil. USD |
01. 01. 1992. | 630,10 mil. USD |
01. 01. 1993. | 268,30 mil. USD |
01. 01. 1994. | 298,50 mil. USD |
01. 01. 1995. | 298,80 mil. USD |
01. 01. 1996. | 448,10 mil. USD |
01. 01. 1997. | 534,10 mil. USD |
01. 01. 1998. | 483,70 mil. USD |
01. 01. 1999. | 290,00 mil. USD |
01. 01. 2000. | 281,20 mil. USD |
01. 01. 2001. | 327,60 mil. USD |
01. 01. 2002. | 242,50 mil. USD |
01. 01. 2003. | 288,40 mil. USD |
01. 01. 2004. | 338,50 mil. USD |
01. 01. 2005. | 380,90 mil. USD |
01. 01. 2006. | 387,70 mil. USD |
01. 01. 2007. | 405,20 mil. USD |
01. 01. 2008. | 453,80 mil. USD |
01. 01. 2009. | 471,40 mil. USD |
01. 01. 2010. | 477,60 mil. USD |
01. 01. 2011. | 479,70 mil. USD |
01. 01. 2012. | 414,50 mil. USD |
01. 01. 2013. | 384,90 mil. USD |
01. 01. 2014. | 357,80 mil. USD |
01. 01. 2015. | 327,90 mil. USD |
01. 01. 2016. | 295,40 mil. USD |
01. 01. 2017. | 359,10 mil. USD |
01. 01. 2018. | 450,40 mil. USD |
01. 01. 2019. | 463,60 mil. USD |
01. 01. 2020. | 483,40 mil. USD |
01. 01. 2021. | 541,80 mil. USD |
01. 01. 2022. | 523,50 mil. USD |
Vojni izdaci Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 523,5 mil. USD |
01. 01. 2021. | 541,8 mil. USD |
01. 01. 2020. | 483,4 mil. USD |
01. 01. 2019. | 463,6 mil. USD |
01. 01. 2018. | 450,4 mil. USD |
01. 01. 2017. | 359,1 mil. USD |
01. 01. 2016. | 295,4 mil. USD |
01. 01. 2015. | 327,9 mil. USD |
01. 01. 2014. | 357,8 mil. USD |
01. 01. 2013. | 384,9 mil. USD |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vojni izdaci
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇾 Državna potrošnja | 2,684 milijardi EUR | 3,781 milijardi EUR | Kvartal |
🇨🇾 Državna potrošnja | 1,169 milijardi EUR | 1,169 milijardi EUR | Kvartal |
🇨🇾 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 40,2 % of GDP | 38,8 % of GDP | Godišnje |
🇨🇾 Državni proračun | 3,1 % of GDP | 2,7 % of GDP | Godišnje |
🇨🇾 Dug države prema BDP-u | 77,3 % of GDP | 85,6 % of GDP | Godišnje |
🇨🇾 Indeks korupcije | 53 Points | 52 Points | Godišnje |
🇨🇾 Prihodi države | 3,283 milijardi EUR | 3,826 milijardi EUR | Kvartal |
🇨🇾 Rang korupcije | 49 | 51 | Godišnje |
🇨🇾 Vrijednost državnog proračuna | 45,1 mil. EUR | 811,4 mil. EUR | Kvartal |
🇨🇾 Zahtjevi za azil | 190 persons | 170 persons | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Vojni izdaci
**Rashodi za Vojsku - Dubinska Analiza Makroekonomskog Utjecaja** **Uvod** Militarni izdaci predstavljaju jedan od ključnih elemenata makroekonomskih pokazatelja koji mogu utjecati na širok spektar ekonomskih parametara. U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, vojni budžet je značajna komponenta državnih rashoda. Kroz ovu analizu, cilj nam je pružiti jasnu i dubinsku sliku kako vojni izdaci oblikuju makroekonomski pejzaž. Stručne informacije koje nudimo na eulerpool temelj su za razumijevanje složenih financijskih struktura i njihovih posljedica. Rasprava o vojnoj potrošnji često uključuje balansiranje između nacionalne sigurnosti i optimalnog ekonomskog rasta, što čini ovu temu posebno važnom za ekonomske analitičare i kreatore politike. **Opseg i Struktura Vojnih Izdaka** Vojni izdaci uključuju širok spektar troškova - od osoblja i plaća do nabave opreme, istraživanja i razvoja te operativnih troškova. U mnogim slučajevima, dio ovih troškova se može klasificirati kao investicija, poput razvoja novih tehnologija koje kasnije mogu imati civilnu primjenu. Pored toga, vojni izdaci mogu uključivati kapitalne investicije u infrastrukturu, kao što su vojni objekti i logistički centri, što može imati pozitivne učinke na ekonomiju kroz stvaranje radnih mjesta i poboljšanje lokalne infrastrukture. **Ekonomski Utjecaj** Militarna potrošnja ima višestruke ekonomske utjecaje. S jedne strane, povećana vojna potrošnja može stimulirati ekonomski rast kroz povećanje potražnje za robama i uslugama te stvaranje novih radnih mjesta. To je posebno izraženo u industrijama koje su usko povezane s vojkom, poput proizvodnje oružja, transporta i komunikacija. Nadalje, razvoj vojnih tehnologija često vodi ka inovacijama koje mogu pronaći primjenu u civilnom sektoru, doprinosi tehnološkom napretku i overall produktivnosti. S druge strane, postoji i niz negativnih ekonomskih implikacija povezanih s visokim vojnim izdacima. Prvo, veliki vojni budžet može značiti smanjenje sredstava za druge kritične sektore, poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Drugo, visoka vojna potrošnja može dovesti do povećanja javnog duga, ako se financira kroz izdavanje novih obveznica ili drugih vrsta zaduživanja. Treće, resursi poput visoko kvalificirane radne snage mogu biti skrenuti iz produktivnijih sektora koji bi mogli generirati dugoročni ekonomski rast. **Globalna Perspektiva i Hrvatska** U međunarodnom kontekstu, vojni izdaci variraju značajno među zemljama, s nekim državama koje alociraju veliki postotak svog BDP-a na vojsku, dok druge imaju minimalne izdatke. Hrvatska se nalazi negdje na sredini, s vojnim izdacima koji odražavaju njezine specifične geopolitičke i sigurnosne potrebe. Uloga Hrvatske kao članice NATO-a također utječe na obim i strukturu njenih vojnih izdaka, jer članstvo u ovom savezu nameće određene obveze u pogledu održavanja određenih nivoa spremnosti i kapaciteta. Štoviše, rastuća potreba za modernizacijom vojnih kapaciteta i opreme, u kontekstu novih sigurnosnih prijetnji i tehnološkog napretka, nameće dodatne izazove pred državne financije. U tom smislu, planiranje i upravljanje vojnim izdacima postaje kritičan element u širem okviru upravljanja državnim proračunom i ekonomskom politikom. **Kritične Perspektive i Debata** Jedan od ključnih aspekata rasprave o vojnim izdacima odnosi se na njihovu "oportunitetsku cijenu". Drugim riječima, što društvo prolazi uza ono što bi moglo biti financirano istim sredstvima? Za Hrvatsku, kao i za mnoge druge zemlje, ovo je posebno važno pitanje s obzirom na ograničene resurse. Zagovornici povećanih vojnih izdataka često ističu nužnost jačanja nacionalne sigurnosti i strateškog odvraćanja, dok kritičari upozoravaju na potencijalne gubitke u društvenom i ekonomskom razvoju. **Zaključak** Vojni izdaci su kompleksan i višeslojan segment državne potrošnje koji ima dalekosežne ekonomske posljedice. Razumijevanje njihove strukture, utjecaja i globalnog konteksta je ključno za kvalitetno makroekonomsko planiranje i politiku. Stručne informacije i analize koje nudimo na eulerpool namijenjene su pružanju dubinskog uvida u ove složene fenomene te podršci u donošenju informiranih politika i strategija koje balansiraju između sigurnosnih potreba i ekonomske održivosti. Kroz pažljivu i detaljnu analizu, nadamo se da ćemo doprinijeti boljem razumijevanju i upravljanju vojnim izdacima te njihovim potencijalnim utjecajima na širi ekonomski okvir.