U Švicarskoj, odluke o kamatnim stopama donosi Švicarska narodna banka (SNB). Službena kamatna stopa je SNB-ova politika stopa. SNB nastoji održati osigurane kratkoročne stope na švicarskom franku na tržištu novca blizu SNB politike stope. SARON je danas najreprezentativnija od ovih stopa. Od 13. lipnja 2019. godine, SNB politika stopa zamijenila je ciljani raspon za tromjesečni Libor (Londonska međubankovna ponudbena stopa) u švicarskim francima koji se prethodno koristio u SNB-ovoj monetarnoj strategiji. Razlog za ovu prilagodbu bio je taj što je Libor postajao sve manje relevantan kao najvažnija referentna stopa zbog nedostatka temeljnih transakcija na tržištu novca. Od 6. rujna 2011. do 15. siječnja 2015., glavni fokus implementacije bio je na minimalnom tečaju od 1.20 CHF za euro, koji je SNB provodio tijekom tog razdoblja. Dana 18. prosinca 2014. godine, SNB je odlučio nametnuti kamatnu stopu od -0.25% na stanje računa po viđenju. S najavom negativne kamatne stope, ciljani raspon Libora tada je prvi put ušao u negativno područje i proširen na uobičajenu širinu od 1 postotnog boda. Dana 15. siječnja 2015., SNB je snizio kamatnu stopu na depozitima po viđenju na -0.75% i pomaknuo ciljni raspon dolje između -1.25% i -0.25%. Negativna kamata primjenjuje se od 22. siječnja 2015. i trenutno odgovara SNB politici stope.

Što je Kamatna stopa

Kategorija "Kamate" na našoj web stranici eulerpool predstavlja ključan segment makroekonomske analize i služi kao temelj za razumijevanje šire ekonomske slike. Kamate su ključni monetrni alat koji središnje banke, kao što su Hrvatska Narodna Banka ili Europska Središnja Banka, koriste za regulaciju ekonomskih aktivnosti. Naš cilj je pružiti jasno i detaljno objašnjenje osnovnih koncepata, značaja te utjecaja kamatnih stopa i njihovih promjena na gospodarstvo. Kamata je naknada za posuđeni novac, koji zajmodavci naplaćuju zajmoprimcima. Postoji više vrsta kamatnih stopa koje uključuju, ali nisu ograničene na, nominalne kamate, realne kamate, varijabilne kamate i fiksne kamate. Svaka od ovih kategorija ima svoje specifičnosti i nalazi primjenu u različitim financijskim kontekstima. Nominalna kamatna stopa predstavlja osnovni postotak bez prilagodbe za inflaciju, dok realna kamatna stopa uzima u obzir inflaciju i na taj način pruža realnu procjenu troška posuđenog novca ili povrata na ulaganje. Kamatne stope igraju ključnu ulogu u makroekonomskim politikama i poslovnom ciklusu. One mogu djelovati kao medijator između sadašnje i buduće potrošnje, štednje i investicija. Kada središnja banka povisi kamatne stope, trošak posuđivanja novca postaje veći, što može smanjiti potražnju za kreditima i usporiti gospodarsku aktivnost. Suprotno tome, snižavanje kamatnih stopa može stimulirati investicije i potrošnju, povećavajući time gospodarski rast. Ovaj mehanizam poznat je kao transmisijski mehanizam monetarne politike. Inflacija je često povezana s kamatnim stopama. Kada je inflacija visoka, središnje banke mogu povećati kamatne stope kako bi ograničile prekomjernu potrošnju i smanjile inflatorne pritiske. S druge strane, tijekom perioda deflacije ili niske inflacije, središnje banke mogu smanjiti kamatne stope kako bi potaknule potrošnju i investicije. Dakle, razumijevanje inflacijskih očekivanja može pružiti uvid u buduće kretanje kamatnih stopa. Kamatne stope također imaju značajan utjecaj na financijska tržišta. Viša kamatna stopa može učiniti obveznice privlačnijim ulaganjima u usporedbi s dionicama, što može rezultirati seljenjem kapitala iz dioničkih tržišta u obveznice. Također, promjene kamatnih stopa mogu utjecati na valutne tečajeve. Na primjer, viša kamatna stopa može privući strane ulagače koji traže viši povrat na svoja ulaganja, čime se povećava potražnja za domaćom valutom i jača njezin tečaj. Na globalnoj razini, kamatne stope zemalja kao što su SAD, EU, Japan i Kina imaju značajan utjecaj na globalnu ekonomiju. Odluke Federalnih Rezervi (FED) ili Europske Središnje Banke (ECB) mogu izazvati lančane reakcije diljem svijeta. Na primjer, aprecijacija američkog dolara može povećati troškove servisiranja duga denominiranog u dolarima za države u razvoju, što može rezultirati financijskim poteškoćama u tim zemljama. Nadalje, upravljanje kamatnim stopama je složen proces koji uključuje analizu brojnih ekonomskih pokazatelja kao što su bruto domaći proizvod (BDP), razina zaposlenosti, inflacija, fiskalna politika i međunarodni trgovinski tokovi. Svaka od ovih varijabli može imati utjecaj na odluke središnje banke o kamatnim stopama. Posebnu pažnju treba obratiti na efektivnu kamatnu stopu, koja uključuje sve dodatne troškove i provizije. Ovo je stvarna cijena posuđenog novca i važan je faktor za potrošače i poduzeća pri donošenju odluka o kreditima. Naš cilj na eulerpool je pružiti sveobuhvatan prikaz kako ekonomski čimbenici, tako i specifični pokazatelji koji mogu utjecati na kamatne stope. Socijalni i politički faktori također imaju značajan utjecaj na kamatne stope. Politička stabilnost, pravna sigurnost i transparentnost financijskih institucija mogu utjecati na percepciju rizika i, posljedično, na kamatne stope. Na primjer, zemlje s visokim političkim rizikom često moraju nuditi više kamatne stope kako bi privukle ulagače. U konačnici, kamatne stope su neizostavan instrument koji oblikuje ekonomski krajolik i ima dalekosežne posljedice. Njihovo razumijevanje je ključno za investitore, ekonomiste, političare i širu javnost. Na eulerpool, naš cilj je pružiti najpreciznije i najpouzdanije informacije o kamatama kako bi naši korisnici mogli donositi informirane odluke bazirane na čvrstim podacima i analizi. Kroz našu platformu, korisnici imaju pristup najnovijim podacima, analitičkim alatima i stručnim komentarima kako bi se u potpunosti informirali o trenutnim i budućim trendovima u kamatnim stopama. U zdravoj ekonomiji, temeljno razumijevanje kamatnih stopa može biti alat za navigaciju kroz složene financijske odluke i planiranje dugoročnih strategija. Naša predanost na eulerpool je da vam pružimo sveobuhvatne i kvalitetne informacije koje su potrebne za učinkovito upravljanje vašim financijskim obvezama i investicijama. Kroz edukaciju i transparentnost, vjerujemo da možemo doprinijeti boljem razumijevanju ovog ključnog ekonomskog faktora.