Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Poslovni inventari
Tečaj
Trenutna vrijednost Poslovni inventari u Švedska iznosi 6,075 milijardi SEK. Poslovni inventari u Švedska smanjili su se na 6,075 milijardi SEK dana 01. 06. 2023., nakon što su bili 12,242 milijardi SEK dana 01. 03. 2023.. Od 01. 03. 2008. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Švedska iznosio je 205,51 mil. SEK. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 03. 2011. s 18,82 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 2008. s −15,70 milijardi SEK.
Poslovni inventari ·
Max
Poslovni inventar | |
---|---|
01. 03. 2008. | 4,53 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 3,73 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 2,15 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 8,53 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 3,09 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 318,60 mil. SEK |
01. 03. 2011. | 18,82 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 2,32 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 490,72 mil. SEK |
01. 09. 2012. | 4,00 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 8,62 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 6,52 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 7,19 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 1,39 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 14,28 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 3,12 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 9,61 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 8,89 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 3,30 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 2,92 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 12,03 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 2,74 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 2,38 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 5,68 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 2,78 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 1,52 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 1,34 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 4,51 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 4,19 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 6,89 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 1,85 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 12,24 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 6,08 milijardi SEK |
Poslovni inventari Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2023. | 6,075 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 12,242 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 1,847 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 6,886 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 4,193 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 4,514 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 1,341 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 1,516 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 2,781 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 5,676 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Poslovni inventari
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Indeks menadžera nabave u proizvodnji (PMI) | 53,6 points | 54,1 points | Mjesečno |
🇸🇪 Indeks usluga PMI | 53,8 points | 52,2 points | Mjesečno |
🇸🇪 Industrijska proizvodnja | −4,4 % | 2,9 % | Mjesečno |
🇸🇪 Industrijska proizvodnja mjesečno | −2,4 % | 2,1 % | Mjesečno |
🇸🇪 Iskorištenost kapaciteta | 88,6 % | 88,4 % | Kvartal |
🇸🇪 Novonaručene dionice | 91 points | 107,5 points | Mjesečno |
🇸🇪 Odobrenja za električne automobile | 7.614 Units | 6.801 Units | Mjesečno |
🇸🇪 Poslovna klima | 97,3 points | 94,5 points | Mjesečno |
🇸🇪 Proizvodnja električne energije | 11.505 Gigawatt-hour | 12.986 Gigawatt-hour | Mjesečno |
🇸🇪 Proizvodnja. | −3,6 % | −4,9 % | Mjesečno |
🇸🇪 Promjene u razini zaliha | 18,177 milijardi SEK | −29,305 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Rani pokazatelj | 96,3 index points | 94,1 index points | Mjesečno |
🇸🇪 Registracije vozila | 25.401 Units | 25.094 Units | Mjesečno |
🇸🇪 Rudarska proizvodnja | 11,8 % | 8,3 % | Mjesečno |
🇸🇪 Stecajevi | 728 Companies | 915 Companies | Mjesečno |
U Švedskoj, industrijske zalihe odnose se na kvartalnu promjenu zaliha u rudnicima i kamenolomima te prerađivačkoj industriji.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Poslovni inventari
**Poslovne zalihe: Temeljni pokazatelj makroekonomskog zdravlja** Poslovne zalihe predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja ekonomskih kretanja unutar jedne zemlje. Na našoj web stranici, eulerpool, posvećeni smo pružanju detaljnih i preciznih makroekonomskih podataka kako bismo našim korisnicima omogućili duboko razumijevanje tržišnih dinamika. U ovom će članku biti riječ o poslovnim zalihama, njihovu značaju i utjecaju na šire ekonomske pokazatelje. Poslovne zalihe odnose se na ukupne zalihe koje poduzeća drže u obliku sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Zalihe se mogu klasificirati na tri osnovne kategorije: sirovine, djelomično gotovi proizvodi (ili poluproizvodi) i gotovi proizvodi spremni za prodaju. Promjene u ovim zalihama igraju ključnu ulogu u ekonomskim analizama jer pružaju uvid u ponašanje potrošača, proizvodne aktivnosti i opće gospodarsko zdravlje. Jedan od primarnih razloga za praćenje poslovnih zaliha jest njihova sposobnost da signaliziraju promjene u proizvodnji i potražnji. Kada poslovne zalihe rastu, to može biti znak da potražnja za proizvodima opada, te da poduzeća gomilaju zalihe koje nije moguće prodati. S druge strane, smanjenje zaliha može ukazivati na povećanu potražnju i, kao posljedicu, može signalizirati potrebu za povećanjem proizvodnje kako bi se zadovoljila tržišna tražnja. Nadalje, poslovne zalihe su ključna komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP). BDP se računa kao suma osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza (izvoz minus uvoz). Unutar komponente investicija, poslovne zalihe igraju važnu ulogu. Promjene u zalihama mogu značajno utjecati na kvartalne BDP podatke. Primjerice, nagli pad zaliha može signalizirati usporavanje proizvodnje i potencijalno recesiju, dok porast zaliha može pridonijeti rastu BDP-a. Analiza poslovnih zaliha također je važna za predviđanje inflacije. Kada poduzeća počnu smanjivati svoje zalihe zbog padajuće potražnje, to može vršiti pritisak na cijene i dovesti do deflacije. Suprotno tome, ako rast zaliha ne prati rast potražnje, poduzeća mogu sniziti cijene kako bi rasprodala svoje viškove, što predstavlja deflacijski pritisak. Ravnoteža između zaliha i potražnje ključna je za održavanje stabilnih cijena. U sektoru maloprodaje, podaci o zalihama služe kao važan alat za strategijsko planiranje. Maloprodajna poduzeća koriste informacije o zalihama za adekvatno upravljanje svojim inventarom, maksimalizaciju profitabilnosti i optimizaciju logističkih operacija. Praćenje poslovnih zaliha omogućuje maloprodajama da identificiraju obrasce ponašanja potrošača, pravovremeno reagiraju na tržišne promjene i prilagode svoje narudžbe kako bi zadovoljile potražnju bez prekomjernih zaliha. Industrijska proizvodnja također uvelike ovisi o preciznoj analizi zaliha. Proizvođačka poduzeća moraju održavati dovoljnu razinu zaliha kako bi izbjegla zastoje u proizvodnji zbog nedostatka sirovina ili dijelova. S druge strane, prekomjerne zalihe mogu rezultirati povećanim troškovima skladištenja, smanjenjem likvidnosti i opterećivanjem financijskih izvještaja. Optimizacija zaliha pomaže proizvođačima da uravnoteže svoje resurse i minimiziraju rizike povezane s prekidima u opskrbnim lancima. U logističkom sektoru, upravljanje zalihama i njihova točna procjena ključni su za pravovremenu isporuku proizvoda. Logističke tvrtke prate zalihe kako bi osigurale da se proizvodi efikasno premještaju iz proizvodnih postrojenja do krajnjih potrošača. Pravovremena i točna informacija o zalihama omogućuje logističkim operaterima da smanje vrijeme isporuke, optimiziraju skladišne kapacitete i minimiziraju troškove dostave. Poslovne zalihe igraju presudnu ulogu i u financijskom sektoru. Investitori i analitičari koriste podatke o zalihama kako bi procijenili financijsko zdravlje poduzeća. Visoke zalihe mogu signalizirati probleme s prodajom, dok niski nivoi zaliha mogu ukazivati na dobro upravljanje i visoku potražnju. Praćenje zaliha omogućuje financijskim stručnjacima da donose informirane odluke o ulaganjima, procijene rizike i prilagode svoje strategije u skladu s tržišnim uvjetima. Za vlade i regulatorne agencije, poslovne zalihe su ključni pokazatelj za formuliranje ekonomskih politika. Uvidi u promjene zaliha pomažu u oblikovanju fiskalnih i monetarnih politika koje podržavaju stabilnost i rast gospodarstva. Vlade prate zalihe kako bi razumjele dinamiku tržišta, prilagodile porezne politike i planirale intervencije koje mogu stimulirati gospodarstvo u vrijeme krize. Na našoj web stranici eulerpool, posvećeni smo pružanju detaljnih i točnih podataka o poslovnim zalihama. Naša baza podataka omogućava korisnicima da prate kretanja zaliha po sektorima, regijama i vremenskim periodima. Informacije koje pružamo temelje se na najnovijim podacima i analitičkim alatima, omogućavajući našim korisnicima da donose informirane poslovne i investicijske odluke. Uz sve rečeno, poslovne zalihe predstavljaju vitalni dio makroekonomskih analiza i strategija za upravljanje poduzećima. Detaljna i kontinuirana analiza zaliha omogućava bolje razumijevanje tržišnih kretanja, donošenje proaktivnih poslovnih odluka i planiranje za budućnost. Na našoj web stranici eulerpool, stalno radimo na unapređenju naših usluga kako bismo korisnicima pružili najkvalitetnije informacije potrebne za uspješno upravljanje njihovim poslovanjem i investicijama. Plešući s promjenama u zalihama, naši korisnici mogu navigirati kroz kompleksne ekonomske uvjete i osigurati održiv rast i profitabilnost svojih poduzeća.