Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Kapitalni tokovi
Tečaj
Trenutačna vrijednost Kapitalni tokovi u Švedska iznosi 71,5 milijardi SEK. Kapitalni tokovi u Švedska smanjili su se na 71,5 milijardi SEK dana 01. 12. 2023., nakon što su bili 152,6 milijardi SEK dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1982. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Švedska bio je 15,18 milijardi SEK. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 06. 2021. s 203,80 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2017. s −155,90 milijardi SEK.
Kapitalni tokovi ·
Max
Tokovi kapitala | |
---|---|
01. 06. 1983. | 3,70 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 2,80 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 2,20 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 2,40 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 3,60 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 4,60 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 800,00 mil. SEK |
01. 03. 1990. | 1,40 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 22,10 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 5,00 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 8,70 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 22,50 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 16,80 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 15,20 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 13,50 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 6,50 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 34,10 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 4,10 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 5,00 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 2,70 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 20,40 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 22,40 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 25,50 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 33,20 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 44,30 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 38,50 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 27,70 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 17,30 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 20,40 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 26,20 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 39,40 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 35,60 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 10,00 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 38,80 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 36,60 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 19,20 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 80,70 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 88,00 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 12,80 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 69,00 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 19,40 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 36,20 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 33,70 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 60,60 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 87,80 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 19,80 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 29,40 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 46,40 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 133,10 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 69,20 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 61,60 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 97,90 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 24,10 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 138,30 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 51,10 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 59,40 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 200,00 mil. SEK |
01. 03. 2011. | 133,80 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 7,40 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 47,90 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 98,40 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 53,30 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 86,90 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 32,30 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 108,20 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 27,50 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 19,80 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 162,70 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 68,90 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 17,70 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 148,60 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 12,80 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 165,00 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 10,10 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 150,00 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 5,40 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 41,60 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 85,40 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 74,20 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 161,30 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 141,60 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 203,80 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 135,30 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 141,50 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 23,30 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 101,10 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 152,60 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 71,50 milijardi SEK |
Kapitalni tokovi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 71,5 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 152,6 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 101,1 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 23,3 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 141,5 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 135,3 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 203,8 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 141,6 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 161,3 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 74,2 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Kapitalni tokovi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Indeks terorizma | 0,735 Points | 2,307 Points | Godišnje |
🇸🇪 Inozemni dug | 62,884 milijardi SEK | 63,069 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Izvozi | 186,7 milijardi SEK | 182,2 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Prijenosi | 23 milijardi SEK | 22,2 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Prodaja oružja | 299 mil. SIPRI TIV | 66 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇸🇪 Strane izravne investicije | 87,1 milijardi SEK | 82,6 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Tečajna lista | 115,9 milijardi SEK | 102,4 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Tečajna lista prema BDP-u | 6,8 % of GDP | 5,4 % of GDP | Godišnje |
🇸🇪 Trgovačka bilanca | 11,9 milijardi SEK | 7,2 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Trgovački uvjeti | 97,75 points | 97,83 points | Mjesečno |
🇸🇪 Uvoz prirodnog plina | 2.584 Terajoule | 3.215 Terajoule | Mjesečno |
🇸🇪 Uvozi | 161,9 milijardi SEK | 176,8 milijardi SEK | Mjesečno |
🇸🇪 Zlatne rezerve | 125,72 Tonnes | 125,72 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Kapitalni tokovi
Kapitalni tokovi su ključna kategorija u makroekonomiji, te predstavljaju kretanje financijskog kapitala između zemalja koje odvija putem različitih financijskih instrumenata i oblika ulaganja. Na eulerpool web stranici, koja je specijalizirana za prikaz makroekonomskih podataka, naglašavamo značaj razumijevanja kapitalnih tokova za analiziranje globalnih ekonomskih trendova, predviđanje tržišnih kretanja i donošenje informiranih investicijskih odluka. Kapitalni tokovi se dijele na dva glavna oblika: direktne strane investicije (FDI) i portfeljne investicije. Direktne strane investicije uključuju dugoročna ulaganja u proizvodne kapacitete, nekretnine ili poslovne projekte jedne zemlje od strane investitora iz druge zemlje. Ova vrsta investicija često podrazumijeva preuzimanje kontrole nad poslovnim subjektima, otvaranje novih radnih mjesta i unaprjeđenje tehnološkog znanja zemlje primateljice. Sve ovo pridonosi jačanju ekonomskog rasta i sveukupnog razvoja zemlje. Portfeljne investicije, s druge strane, odnose se na kupnju i prodaju financijskih instrumenata kao što su dionice, obveznice i druge vrijednosnice koje ne uključuju preuzimanje kontrole nad kompanijama. Ova vrsta ulaganja obično je likvidnija i kratkoročnija, te ovisi o uvjetima na financijskim tržištima kao i sentimentu investitora. Portfeljne investicije mogu značajno utjecati na volativnost financijskih tržišta i tečajne stope. Kapitalni tokovi igraju vitalnu ulogu u funkcioniranju globalnog financijskog sustava i imaju brojne ekonomske implikacije. Na makroekonomskoj razini, kapitalni tokovi mogu utjecati na tečajne stope, inflaciju, kamatne stope i gospodarski rast. Na primjer, ulazak značajnog kapitala u zemlju može dovesti do aprecijacije valute te zemlje, što može smanjiti izvoznu konkurentnost. S druge strane, odlazak kapitala može stvoriti pritisak na deprecijaciju valute, povećanje kamatnih stopa i financijsku nestabilnost. Važno je također razumjeti da kapitalni tokovi nisu uvijek homogeni i stabilni. Oni mogu biti pod utjecajem različitih faktora poput političke stabilnosti, gospodarskih performansi, kamatnih marži između zemalja, kao i regulatornog okruženja. Krize na financijskim tržištima, geopolitičke napetosti i promjene u monetarnoj politici velikih ekonomskih sila poput Sjedinjenih Američkih Država ili Europske unije mogu također značajno utjecati na smjer i obujam kapitalnih tokova. Jedan od ključnih izvora kapitalnih tokova jest liberalizacija financijskih tržišta. Otvaranje tržišta prema inozemnim ulagačima omogućuje lakši pristup kapitalu, što može potaknuti gospodarski rast. No, s druge strane, liberalizacija može i povećati ranjivost zemalja prema vanjskim šokovima i volatilitetu globalnih financijskih tržišta. Stoga je važno da zemlje uspostave odgovarajući regulatorni okvir koji će omogućiti privlačenje kapitala, a istovremeno ublažiti potencijalne rizike. Međunarodne financijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke također igraju važnu ulogu u regulaciji kapitalnih tokova i pružanju financijske pomoći zemljama u razvoju. Ove institucije često postavljaju uvjete za dodjelu financijskih sredstava, koji uključuju strukturalne reforme i fiskalnu disciplinu, s ciljem povećanja makroekonomske stabilnosti i održivog razvoja. Osim toga, regionalne integracije i trgovački sporazumi također mogu potaknuti kapitalne tokove. Sporazumi poput Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) ili Europske unije stvaraju povoljno okruženje za prekogranična ulaganja, dižući konkurentnost i potencirajući gospodarski rast u uključenim zemljama. Ovi sporazumi često uključuju i zajedničke inicijative za razvoj financijskih tržišta, harmonizaciju regulative i zaštitu investitora. Kapitalni tokovi su također značajan pokazatelj povjerenja investitora u ekonomsku politiku i stabilnost pojedinih zemalja. Nestabilni politički uvjeti, korupcija i nedostatak transparentnosti mogu obeshrabriti strane investicije i uzrokovati odljev kapitala. S druge strane, stabilno političko okruženje, jasna pravila igre i povoljni uvjeti za poslovanje mogu značajno povećati privlačnost zemlje za strane investitore. Uloga tehnologije ne smije se zanemariti kada govorimo o kapitalnim tokovima. Razvoj modernih komunikacijskih i financijskih tehnologija omogućio je brži i učinkovitiji prijenos kapitala između različitih geografskih područja. Algoritamsko trgovanje, fintech rješenja i digitalne valute značajno mijenjaju pejzaž globalnih financijskih tržišta, omogućujući brži pristup kapitalu i smanjujući transakcijske troškove. Dakle, razumijevanje dinamike kapitalnih tokova ključno je za analizu makroekonomskih trendova i donošenje informiranih poslovnih odluka. Na eulerpool web stranici pružamo detaljne podatke i analize o kapitalnim tokovima, omogućujući investitorima, analitičarima i donositeljima politika da prate kretanja kapitala i donose temeljene odluke. Naši podaci obuhvaćaju različite aspekte kapitalnih tokova, uključujući FDI, portfeljne investicije, tečajne stope, kamatne stope, kao i makroekonomske pokazatelje koji utječu na ove tokove. Kapitalni tokovi nisu samo stvar makroekonomske teorije, već i praksa koja ima stvarni utjecaj na živote ljudi i gospodarstva krajeva. Upravljanje kapitalnim tokovima zahtijeva holistički pristup koji uključuje ekonomske, političke, tehnološke i socijalne aspekte. Kroz našu platformu, cilj nam je pružiti sveobuhvatne informacije i analize koje će omogućiti bolje razumijevanje i upravljanje ovim složenim, ali ključnim aspektom globalne ekonomije.