Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Slovenija Novčana masa M0
Tečaj
Trenutna vrijednost Novčana masa M0 u Slovenija je 6,776 milijardi EUR. Novčana masa M0 u Slovenija povećana je na 6,776 milijardi EUR dana 01. 03. 2024., nakon što je bila 6,736 milijardi EUR dana 01. 02. 2024.. Od 01. 01. 2007. do 01. 04. 2024., prosječni BDP u Slovenija bio je 4,54 milijardi EUR. Najveća vrijednost zabilježena je dana 01. 03. 2024. s 6,78 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2007. s 2,34 milijardi EUR.
Novčana masa M0 ·
Max
Monetarna baza M0 | |
---|---|
01. 01. 2007. | 2,34 milijardi EUR |
01. 02. 2007. | 2,42 milijardi EUR |
01. 03. 2007. | 2,50 milijardi EUR |
01. 04. 2007. | 2,49 milijardi EUR |
01. 05. 2007. | 2,54 milijardi EUR |
01. 06. 2007. | 2,58 milijardi EUR |
01. 07. 2007. | 2,60 milijardi EUR |
01. 08. 2007. | 2,58 milijardi EUR |
01. 09. 2007. | 2,60 milijardi EUR |
01. 10. 2007. | 2,59 milijardi EUR |
01. 11. 2007. | 2,63 milijardi EUR |
01. 12. 2007. | 2,70 milijardi EUR |
01. 01. 2008. | 2,58 milijardi EUR |
01. 02. 2008. | 2,60 milijardi EUR |
01. 03. 2008. | 2,63 milijardi EUR |
01. 04. 2008. | 2,65 milijardi EUR |
01. 05. 2008. | 2,68 milijardi EUR |
01. 06. 2008. | 2,69 milijardi EUR |
01. 07. 2008. | 2,73 milijardi EUR |
01. 08. 2008. | 2,74 milijardi EUR |
01. 09. 2008. | 2,73 milijardi EUR |
01. 10. 2008. | 2,90 milijardi EUR |
01. 11. 2008. | 2,93 milijardi EUR |
01. 12. 2008. | 3,00 milijardi EUR |
01. 01. 2009. | 3,04 milijardi EUR |
01. 02. 2009. | 3,06 milijardi EUR |
01. 03. 2009. | 3,08 milijardi EUR |
01. 04. 2009. | 3,10 milijardi EUR |
01. 05. 2009. | 3,14 milijardi EUR |
01. 06. 2009. | 3,13 milijardi EUR |
01. 07. 2009. | 3,17 milijardi EUR |
01. 08. 2009. | 3,15 milijardi EUR |
01. 09. 2009. | 3,15 milijardi EUR |
01. 10. 2009. | 3,17 milijardi EUR |
01. 11. 2009. | 3,18 milijardi EUR |
01. 12. 2009. | 3,29 milijardi EUR |
01. 01. 2010. | 3,23 milijardi EUR |
01. 02. 2010. | 3,24 milijardi EUR |
01. 03. 2010. | 3,28 milijardi EUR |
01. 04. 2010. | 3,27 milijardi EUR |
01. 05. 2010. | 3,31 milijardi EUR |
01. 06. 2010. | 3,34 milijardi EUR |
01. 07. 2010. | 3,39 milijardi EUR |
01. 08. 2010. | 3,35 milijardi EUR |
01. 09. 2010. | 3,35 milijardi EUR |
01. 10. 2010. | 3,37 milijardi EUR |
01. 11. 2010. | 3,37 milijardi EUR |
01. 12. 2010. | 3,45 milijardi EUR |
01. 01. 2011. | 3,38 milijardi EUR |
01. 02. 2011. | 3,37 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 3,38 milijardi EUR |
01. 04. 2011. | 3,41 milijardi EUR |
01. 05. 2011. | 3,45 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 3,48 milijardi EUR |
01. 07. 2011. | 3,54 milijardi EUR |
01. 08. 2011. | 3,50 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 3,53 milijardi EUR |
01. 10. 2011. | 3,57 milijardi EUR |
01. 11. 2011. | 3,58 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 3,65 milijardi EUR |
01. 01. 2012. | 3,58 milijardi EUR |
01. 02. 2012. | 3,58 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 3,60 milijardi EUR |
01. 04. 2012. | 3,58 milijardi EUR |
01. 05. 2012. | 3,65 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 3,70 milijardi EUR |
01. 07. 2012. | 3,71 milijardi EUR |
01. 08. 2012. | 3,69 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 3,69 milijardi EUR |
01. 10. 2012. | 3,65 milijardi EUR |
01. 11. 2012. | 3,66 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 3,73 milijardi EUR |
01. 01. 2013. | 3,62 milijardi EUR |
01. 02. 2013. | 3,62 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 3,68 milijardi EUR |
01. 04. 2013. | 3,70 milijardi EUR |
01. 05. 2013. | 3,74 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 3,78 milijardi EUR |
01. 07. 2013. | 3,99 milijardi EUR |
01. 08. 2013. | 4,03 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 3,78 milijardi EUR |
01. 10. 2013. | 3,80 milijardi EUR |
01. 11. 2013. | 4,06 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 4,19 milijardi EUR |
01. 01. 2014. | 4,02 milijardi EUR |
01. 02. 2014. | 4,05 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 4,06 milijardi EUR |
01. 04. 2014. | 4,10 milijardi EUR |
01. 05. 2014. | 4,15 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 4,14 milijardi EUR |
01. 07. 2014. | 4,21 milijardi EUR |
01. 08. 2014. | 4,23 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 4,20 milijardi EUR |
01. 10. 2014. | 4,23 milijardi EUR |
01. 11. 2014. | 4,27 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 4,38 milijardi EUR |
01. 01. 2015. | 4,34 milijardi EUR |
01. 02. 2015. | 4,37 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 4,38 milijardi EUR |
01. 04. 2015. | 4,43 milijardi EUR |
01. 05. 2015. | 4,49 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 4,49 milijardi EUR |
01. 07. 2015. | 4,59 milijardi EUR |
01. 08. 2015. | 4,56 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 4,55 milijardi EUR |
01. 10. 2015. | 4,58 milijardi EUR |
01. 11. 2015. | 4,59 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 4,66 milijardi EUR |
01. 01. 2016. | 4,62 milijardi EUR |
01. 02. 2016. | 4,60 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 4,62 milijardi EUR |
01. 04. 2016. | 4,64 milijardi EUR |
01. 05. 2016. | 4,65 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 4,68 milijardi EUR |
01. 07. 2016. | 4,78 milijardi EUR |
01. 08. 2016. | 4,72 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 4,73 milijardi EUR |
01. 10. 2016. | 4,77 milijardi EUR |
01. 11. 2016. | 4,75 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 4,84 milijardi EUR |
01. 01. 2017. | 4,77 milijardi EUR |
01. 02. 2017. | 4,78 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 4,80 milijardi EUR |
01. 04. 2017. | 4,83 milijardi EUR |
01. 05. 2017. | 4,84 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 4,89 milijardi EUR |
01. 07. 2017. | 4,93 milijardi EUR |
01. 08. 2017. | 4,90 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 4,93 milijardi EUR |
01. 10. 2017. | 4,91 milijardi EUR |
01. 11. 2017. | 4,91 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 5,01 milijardi EUR |
01. 01. 2018. | 4,92 milijardi EUR |
01. 02. 2018. | 4,93 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 4,98 milijardi EUR |
01. 04. 2018. | 4,95 milijardi EUR |
01. 05. 2018. | 5,02 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 5,08 milijardi EUR |
01. 07. 2018. | 5,09 milijardi EUR |
01. 08. 2018. | 5,11 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 5,14 milijardi EUR |
01. 10. 2018. | 5,12 milijardi EUR |
01. 11. 2018. | 5,16 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 5,23 milijardi EUR |
01. 01. 2019. | 5,09 milijardi EUR |
01. 02. 2019. | 5,11 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 5,15 milijardi EUR |
01. 04. 2019. | 5,14 milijardi EUR |
01. 05. 2019. | 5,19 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 5,24 milijardi EUR |
01. 07. 2019. | 5,27 milijardi EUR |
01. 08. 2019. | 5,25 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 5,27 milijardi EUR |
01. 10. 2019. | 5,29 milijardi EUR |
01. 11. 2019. | 5,36 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 5,41 milijardi EUR |
01. 01. 2020. | 5,38 milijardi EUR |
01. 02. 2020. | 5,41 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 5,48 milijardi EUR |
01. 04. 2020. | 5,57 milijardi EUR |
01. 05. 2020. | 5,68 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 5,73 milijardi EUR |
01. 07. 2020. | 5,76 milijardi EUR |
01. 08. 2020. | 5,80 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 5,81 milijardi EUR |
01. 10. 2020. | 5,85 milijardi EUR |
01. 11. 2020. | 5,92 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 6,02 milijardi EUR |
01. 01. 2021. | 6,04 milijardi EUR |
01. 02. 2021. | 6,06 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 6,05 milijardi EUR |
01. 04. 2021. | 6,13 milijardi EUR |
01. 05. 2021. | 6,19 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 6,22 milijardi EUR |
01. 07. 2021. | 6,31 milijardi EUR |
01. 08. 2021. | 6,28 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 6,30 milijardi EUR |
01. 10. 2021. | 6,37 milijardi EUR |
01. 11. 2021. | 6,38 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 6,49 milijardi EUR |
01. 01. 2022. | 6,49 milijardi EUR |
01. 02. 2022. | 6,53 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 6,61 milijardi EUR |
01. 04. 2022. | 6,67 milijardi EUR |
01. 05. 2022. | 6,71 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 6,75 milijardi EUR |
01. 07. 2022. | 6,77 milijardi EUR |
01. 08. 2022. | 6,67 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 6,66 milijardi EUR |
01. 10. 2022. | 6,66 milijardi EUR |
01. 11. 2022. | 6,62 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 6,67 milijardi EUR |
01. 01. 2023. | 6,56 milijardi EUR |
01. 02. 2023. | 6,52 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 6,56 milijardi EUR |
01. 04. 2023. | 6,58 milijardi EUR |
01. 05. 2023. | 6,60 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 6,63 milijardi EUR |
01. 07. 2023. | 6,63 milijardi EUR |
01. 08. 2023. | 6,58 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 6,56 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 6,55 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 6,52 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 6,58 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 6,75 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 6,74 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 6,78 milijardi EUR |
Novčana masa M0 Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 6,776 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 6,736 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 6,75 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 6,582 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 6,52 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 6,552 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 6,562 milijardi EUR |
01. 08. 2023. | 6,577 milijardi EUR |
01. 07. 2023. | 6,629 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 6,631 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Novčana masa M0
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇮 Bilanca banaka | 54,536 milijardi EUR | 54,172 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Bilanca središnje banke | 34,824 milijardi EUR | 34,932 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Devizne rezerve | 1,085 milijardi EUR | 1,054 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Količina novca M2 | 39,092 milijardi EUR | 38,905 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Krediti privatnom sektoru | 10,296 milijardi EUR | 10,204 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 M3 novčana agregacija | 39,243 milijardi EUR | 39,054 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Međubankovna stopa | 3,814 % | 3,886 % | Mjesečno |
🇸🇮 Obujam novca M1 | 31,905 milijardi EUR | 31,668 milijardi EUR | Mjesečno |
🇸🇮 Privatni dug prema BDP-u | 117,9 % | 117,7 % | Godišnje |
Slovenski novčani agregat M0 je najlikvidnija mjera novčane mase koja uključuje kovanice i novčanice u optjecaju te ostalu imovinu koja se lako može pretvoriti u gotovinu. Novčani agregati M0 i M1 poznati su i kao uski novac.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Novčana masa M0
Naslov: Opskrba Novcem M0: Temelj Makroekonomskih Analiza Uvođenjem i analiziranjem različitih makroekonomskih pokazatelja, možemo dobiti uvid u složeni svijet ekonomije, omogućavajući nam bolje razumijevanje ekonomskih tokova i dinamike. Jedan od temeljnih elemenata makroekonomskih analiza je 'Money Supply M0', odnosno ponudba novca M0. Na Eulerpoolu, kao profesionalnoj platformi za prikaz makroekonomskih podataka, posvećujemo pažnju prikazu i interpretaciji ovih ključnih indikatora kako bismo omogućili korisnicima detaljno razumijevanje ekonomskih kretanja. U ovom članku ćemo detaljno istražiti što je M0, njegov značaj, način mjerenja, kao i kako utječe na ekonomiju. Money Supply M0 se odnosi na ukupnu količinu gotovog novca u optjecaju unutar jedne ekonomije, uključujući kovanice i papirnate novčanice koje se nalaze izvan banaka. Ovo je najlikvidniji dio ponude novca, budući da predstavlja sredstva koja su odmah dostupna za trošenje i transakcije. M0 je temeljna kategorija ponude novca i često se naziva 'monetarna baza' ili 'osnovni novac', jer su svi drugi oblici ponude novca izvedeni od njega. Važnost M0 u razumijevanju ekonomije ne može se precijeniti. Kao najsigurniji i najlikvidniji oblik novca, M0 predstavlja temeljnu mjeru za analizu novčanih tokova unutar gospodarstva. Rast ili pad M0 može imati značajne implikacije za financijske institucije, investitore, poslovne subjekte i potrošače. Na primjer, povećanje M0 obično ukazuje na povećanu raspoloživost gotovine, što može dovesti do povećane potrošnje i investicija, dok smanjenje M0 može signalizirati stezanje novčanih tokova i potencijalno smanjenje ekonomske aktivnosti. Mjerenje M0 zahtijeva preciznu metodologiju i transparentnost. Centralne banke su obično odgovorne za praćenje i objavljivanje podataka o M0. Na primjer, Hrvatska narodna banka redovito objavljuje statističke izvještaje koji sadrže podatke o količini novca u optjecaju. Ovi podaci se prikupljaju na temelju informacija koje banke pružaju o stanju gotovinskih rezervi i količini fizičkih sredstava koja su trenutno u optjecaju u gospodarstvu. Jedan od ključnih razloga zašto je M0 kritičan za makroekonomske analize leži u njegovom izravnom učinku na inflaciju. Naime, kada centralna banka povećava M0, u optjecaj ulazi više novca, što može dovesti do rasta inflacije ako se rast ponude novca ne prati proporcionalnim rastom proizvodnje dobara i usluga. S druge strane, smanjenje M0 može dovesti do deflacije, jer smanjenje gotovine u optjecaju može smanjiti potražnju za proizvodima i uslugama. Stoga politike koje centralne banke provode kako bi regulirale M0 imaju značajan utjecaj na cjelokupnu ekonomsku stabilnost. Osim inflacije i deflacije, M0 također igra ključnu ulogu u određivanju kamatnih stopa. Centralne banke, putem svojih monetarnih politika, mogu manipulirati M0 kao sredstvo kontrole kratkoročnih kamatnih stopa. Smanjenjem ili povećanjem monetarne baze, centralne banke utječu na količinu kredita koje banke mogu ponuditi, što posljedično utječe na kamatne stope. Niže kamatne stope obično potiču investicije i potrošnju jer je posuđivanje novca jeftinije, dok više kamatne stope mogu imati suprotan efekt i poticati štednju. Pregledom povijesnih kretanja M0 u Hrvatskoj, možemo bolje razumjeti kako ekonomski šokovi i promjene u politikama utječu na gospodarstvo. Na primjer, tijekom globalne financijske krize 2008. godine, mnoge centralne banke uključujući Hrvatsku narodnu banku, poduzimale su mjere za povećanje M0 kako bi potaknule likvidnost i stabilizirale financijska tržišta. Slične intervencije su zabilježene i tijekom pandemije COVID-19, kada su centralne banke diljem svijeta povećale M0 kroz različite programe kvantitativnog popuštanja kako bi podržale gospodarstva zahvaćena krizom. Analizirati M0 omogućava nam bolje predviđanje budućih ekonomskih trendova i kretanja. Na Eulerpoolu, analiziramo podatke o M0 kako bismo kreirali sveobuhvatne makroekonomske analize i prognoze. Koristeći napredne analitičke alate i metodologije, pomažemo poslovnim subjektima, investitorima i ostalim dionicima da donesu informirane odluke bazirane na temeljitim podacima i uvidima. Zaključno, Money Supply M0 je osnova za razumijevanje mnogih ekonomskih fenomena i politike koje oblikuju gospodarstvo. Promjene u M0 mogu imati dalekosežne posljedice po inflaciju, kamatne stope, potrošnju, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost. Kao profesionalna platforma, Eulerpool ostaje posvećena pružanju točnih, ažuriranih i detaljnih informacija o M0 i drugim ključnim makroekonomskim pokazateljima, kako bi naši korisnici imali pouzdane podatke za svoje ekonomske analize i poslovne odluke.