Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Slovenija Liječnici
Tečaj
Trenutna vrijednost Liječnici u Slovenija iznosi 3,37 per 1000 people. Liječnici u Slovenija povećao se na 3,37 per 1000 people dana 01. 12. 2020., nakon što je bio 3,32 per 1000 people dana 01. 12. 2019.. Od 31. 12. 1980. do 31. 12. 2020., prosječni BDP u Slovenija iznosio je 2,42 per 1000 people. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 31. 12. 2020. s 3,37 per 1000 people, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 31. 12. 1980. s 1,77 per 1000 people.
Liječnici ·
Max
Liječnici | |
---|---|
01. 12. 1985. | 1,91 per 1000 people |
01. 12. 1986. | 1,95 per 1000 people |
01. 12. 1987. | 2,01 per 1000 people |
01. 12. 1988. | 2,02 per 1000 people |
01. 12. 1989. | 2,06 per 1000 people |
01. 12. 1990. | 2,06 per 1000 people |
01. 12. 1991. | 2,08 per 1000 people |
01. 12. 1992. | 2,09 per 1000 people |
01. 12. 1993. | 2,03 per 1000 people |
01. 12. 1994. | 2,19 per 1000 people |
01. 12. 1995. | 2,12 per 1000 people |
01. 12. 1996. | 2,14 per 1000 people |
01. 12. 1997. | 2,23 per 1000 people |
01. 12. 1998. | 2,27 per 1000 people |
01. 12. 1999. | 2,26 per 1000 people |
01. 12. 2000. | 2,25 per 1000 people |
01. 12. 2001. | 2,27 per 1000 people |
01. 12. 2002. | 2,32 per 1000 people |
01. 12. 2003. | 2,34 per 1000 people |
01. 12. 2004. | 2,39 per 1000 people |
01. 12. 2005. | 2,44 per 1000 people |
01. 12. 2006. | 2,45 per 1000 people |
01. 12. 2007. | 2,47 per 1000 people |
01. 12. 2008. | 2,48 per 1000 people |
01. 12. 2009. | 2,49 per 1000 people |
01. 12. 2010. | 2,51 per 1000 people |
01. 12. 2011. | 2,57 per 1000 people |
01. 12. 2012. | 2,64 per 1000 people |
01. 12. 2013. | 2,73 per 1000 people |
01. 12. 2014. | 2,79 per 1000 people |
01. 12. 2015. | 2,88 per 1000 people |
01. 12. 2016. | 3,07 per 1000 people |
01. 12. 2017. | 3,16 per 1000 people |
01. 12. 2018. | 3,24 per 1000 people |
01. 12. 2019. | 3,32 per 1000 people |
01. 12. 2020. | 3,37 per 1000 people |
Liječnici Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2020. | 3,37 per 1000 people |
01. 12. 2019. | 3,32 per 1000 people |
01. 12. 2018. | 3,24 per 1000 people |
01. 12. 2017. | 3,16 per 1000 people |
01. 12. 2016. | 3,07 per 1000 people |
01. 12. 2015. | 2,88 per 1000 people |
01. 12. 2014. | 2,79 per 1000 people |
01. 12. 2013. | 2,73 per 1000 people |
01. 12. 2012. | 2,64 per 1000 people |
01. 12. 2011. | 2,57 per 1000 people |
Slični makroekonomski pokazatelji za Liječnici
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇮 bolnice | 13,76 mil. per one people | 13,79 mil. per one people | Godišnje |
🇸🇮 bolnički kreveti | 4,25 per 1000 people | 4,28 per 1000 people | Godišnje |
🇸🇮 bolnički kreveti intenzivne njege | 4,13 per 1000 people | 4,13 per 1000 people | Godišnje |
🇸🇮 medicinske sestre | 10,63 per 1000 people | 10,44 per 1000 people | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Liječnici
Naravno, ovdje je SEO optimizirani opis za kategoriju "Medicinski doktori" na hrvatskom jeziku: ## Medicinski Doktori Kada govorimo o makroekonomskim aspektima zdravstvene industrije, jedna od najvažnijih kategorija su medicinski doktori. Medicinski doktori igraju ključnu ulogu u pružanju zdravstvene skrbi i liječenju pacijenata, čime doprinose općem zdravlju stanovništva i ekonomskom rastu zemlje. Podaci koje pružamo na našoj web stranici, Eulerpool, obuhvaćaju razne makroekonomske indikatore vezane uz ovu profesiju, uključujući broj licenci, razinu zaposlenosti, prosječne plaće i obrazovne zahtjeve. Medicinski doktori predstavljaju temelj zdravstvenog sustava. Njihova profesionalna uloga zahtijeva visoku razinu edukacije i stalno ažuriranje znanja kako bi se mogli učinkovito nositi s novim zdravstvenim izazovima i napretkom u medicinskoj tehnologiji. Kompetentnost medicinskih doktora izravno utječe na zdravstvene ishode pacijenata i učinkovitost zdravstvenog sustava. Kako bi se postalo medicinski doktor, potrebno je proći dugotrajan i zahtjevan proces obrazovanja, uključujući završetak medicinskog fakulteta, specijalizacije i kontinuirano stručno usavršavanje. Edukacija medicinskih doktora značajno doprinosi ekonomiji zemlje. Visoko obrazovanje i specijalizacija zahtijevaju značajna ulaganja, a medicinski fakulteti i istraživački instituti stvaraju radna mjesta i potiču znanstvena istraživanja. Na svjetskoj razini, zemlje s visokim standardom i kvalitetom medicinske edukacije često su prepoznate kao vodeće u zdravstvenim istraživanjima i inovacijama. To privlači međunarodne studente i stručnjake, čime se dodatno povećava ekonomska aktivnost u sektoru obrazovanja i zdravstva. Jedan od ključnih makroekonomskih indikatora koji utječe na profesiju medicinskih doktora je zdravstveni proračun države. Razina financiranja zdravstvenog sektora izravno utječe na zaposlenost, plaće i radne uvjete medicinskih doktora. Veća ulaganja u zdravstveni sustav omogućuju bolje plaće, naprednije medicinske tehnologije i veće mogućnosti za istraživanje, što sve pridonosi privlačenju i zadržavanju kvalitetnih stručnjaka u zemlji. S druge strane, proračunska ograničenja mogu dovesti do smanjenja plaća, lošijih radnih uvjeta i emigracije medicinskih stručnjaka u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu. Uz to, demografski trendovi također igraju ključnu ulogu u potražnji za medicinskim doktorima. Starije stanovništvo u zemljama poput Hrvatske povećava potrebu za specijalistima u područjima gerijatrije, kardiologije i onkologije. Porast kroničnih bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije, također zahtijeva povećan broj medicinskih stručnjaka. Svi ovi faktori stvaraju pritisak na zdravstveni sustav i naglašavaju potrebu za učinkovitim planiranjem ljudskih resursa u medicinskoj profesiji. U kontekstu makroekonomskih podataka, bitan je i aspekt radne migracije. Hrvatska, kao članica Europske unije, suočava se s izazovom odlaska medicinskih doktora u druge zemlje EU zbog većih plaća i boljih radnih uvjeta. Ovo predstavlja problem za nacionalni zdravstveni sustav i zahtijeva promišljene političke odgovore kako bi se osigurala adekvatna radna snaga u zdravstvu. Podaci o migracijskim trendovima medicinskih doktora, stope zaposlenosti u različitim specijalizacijama i prosječne plaće ključni su za razumijevanje ovog fenomena i njegovo djelotvorno adresiranje. S druge strane, tehnologija i inovacije također utječu na profesiju medicinskih doktora. Digitalizacija zdravstvenih usluga, telemedicina i razvoj novih medicinskih tehnologija mijenjaju način na koji medicinski doktori pružaju skrb pacijentima. To zahtijeva stalno učenje i prilagodbu novim načinima rada. Podaci o razini usvajanja novih tehnologija, ulaganjima u zdravstvene inovacije i rezultati istraživanja mogu pružiti važan uvid za medicinske doktore i zdravstvene ustanove u cilju poboljšanja kvalitete usluga i učinkovitosti zdravstvenog sustava. Na kraju, ali ne i manje važno, psihološko zdravlje medicinskih doktora od velike je važnosti za njihovu profesionalnu učinkovitost i kvalitetu skrbi koju pružaju pacijentima. Stres povezan s dugim radnim satima, emocionalnim zahtjevima profesije i odgovornošću za ljudske živote može dovesti do sindroma izgaranja (burnout sindroma). To može imati negativne posljedice ne samo na osobno zdravlje liječnika, već i na ukupan zdravstveni sustav. Stoga je važno pratiti podatke o radnim uvjetima, razini stresa i mentalnom zdravlju medicinskih doktora kako bi se mogle razviti bolje strategije podrške i prevencije izgaranja. Zaključujući, medicinski doktori su ključan element zdravstva i imaju širok utjecaj na makroekonomske pokazatelje unutar zemlje. Njihova edukacija, radni uvjeti, plaće, migracijski trendovi i radno okruženje oblikuju učinkovitost i održivost zdravstvenog sustava. Kroz naše podatke na Eulerpool platformi, nastojimo pružiti sveobuhvatan uvid u sve ove faktore, omogućavajući korisnicima bolje razumijevanje i analizu stanja medicinske profesije i njenog makroekonomskog značaja.