Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave u Švedska iznosi 160,507 milijardi SEK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave u Švedska povećao se na 160,507 milijardi SEK dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 128,61 milijardi SEK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1981. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Švedska iznosio je 227,35 milijardi SEK. Rekordna vrijednost dosegnuta je dana 01. 12. 2018. s 258,01 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 2021. s 110,69 milijardi SEK.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave ·
Max
BIP iz javne uprave | |
---|---|
01. 03. 1981. | 209,80 milijardi SEK |
01. 06. 1981. | 210,58 milijardi SEK |
01. 09. 1981. | 211,35 milijardi SEK |
01. 12. 1981. | 211,95 milijardi SEK |
01. 03. 1982. | 212,78 milijardi SEK |
01. 06. 1982. | 213,70 milijardi SEK |
01. 09. 1982. | 214,64 milijardi SEK |
01. 12. 1982. | 215,84 milijardi SEK |
01. 03. 1983. | 216,86 milijardi SEK |
01. 06. 1983. | 217,81 milijardi SEK |
01. 09. 1983. | 218,84 milijardi SEK |
01. 12. 1983. | 219,91 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 220,96 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 221,89 milijardi SEK |
01. 09. 1984. | 222,81 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 223,54 milijardi SEK |
01. 03. 1985. | 224,04 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 224,76 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 225,39 milijardi SEK |
01. 12. 1985. | 226,06 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 226,94 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 227,52 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 227,78 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 227,75 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 228,16 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 228,76 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 229,98 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 231,27 milijardi SEK |
01. 03. 1988. | 231,76 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 232,60 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 233,32 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 234,52 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 236,11 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 237,26 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 238,76 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 239,83 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 241,13 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 242,25 milijardi SEK |
01. 09. 1990. | 242,56 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 242,42 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 241,62 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 240,88 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 239,52 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 238,67 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 237,65 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 235,82 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 233,75 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 231,92 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 231,44 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 230,48 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 229,57 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 228,10 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 226,43 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 227,04 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 226,67 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 226,45 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 226,88 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 226,16 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 226,83 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 226,76 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 228,06 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 227,23 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 227,26 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 226,84 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 226,51 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 227,02 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 227,26 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 227,19 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 228,22 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 227,52 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 228,28 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 231,14 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 229,32 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 231,74 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 232,44 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 233,11 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 229,16 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 228,72 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 229,45 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 228,72 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 229,05 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 230,13 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 230,62 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 233,50 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 233,15 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 233,88 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 234,51 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 233,30 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 235,75 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 235,50 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 235,95 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 235,62 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 236,71 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 236,65 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 235,16 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 234,89 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 235,24 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 236,15 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 235,95 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 236,30 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 236,07 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 235,68 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 236,80 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 237,95 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 236,20 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 237,26 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 237,47 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 237,26 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 237,59 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 237,53 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 237,43 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 238,15 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 239,77 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 239,59 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 240,08 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 239,19 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 240,18 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 239,51 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 239,27 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 239,11 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 238,30 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 238,38 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 238,58 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 238,28 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 240,38 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 241,45 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 241,97 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 242,28 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 242,09 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 241,86 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 241,85 milijardi SEK |
01. 12. 2013. | 242,73 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 242,85 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 243,67 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 244,66 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 245,20 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 245,27 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 244,85 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 245,84 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 247,27 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 248,63 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 250,02 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 249,32 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 248,57 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 251,09 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 251,82 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 254,14 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 254,47 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 253,54 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 255,14 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 255,72 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 258,01 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 256,90 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 256,35 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 255,45 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 256,94 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 249,26 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 239,50 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 245,46 milijardi SEK |
01. 12. 2020. | 247,54 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 111,58 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 126,83 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 110,69 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 144,97 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 124,92 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 140,51 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 125,52 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 154,59 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 130,25 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 147,76 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 128,61 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 160,51 milijardi SEK |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 160,507 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 128,61 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 147,763 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 130,254 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 154,587 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 125,524 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 140,514 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 124,92 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 144,973 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 110,687 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 BDP iz građevinskog sektora | 94,602 milijardi SEK | 94,143 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz komunalnih usluga | 35,203 milijardi SEK | 37,102 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz poljoprivrede | 15,336 milijardi SEK | 13,721 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz proizvodnje | 224,821 milijardi SEK | 218,05 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz rudarstva | 6,142 milijardi SEK | 9,17 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika | 55.521,43 USD | 55.894,16 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika PPP | 64.190,62 USD | 64.621,55 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po stalnim cijenama | 1,563 Bio. SEK | 1,552 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP | 593,27 milijardi USD | 590,41 milijardi USD | Godišnje |
🇸🇪 BIP iz transportnog sektora | 47,536 milijardi SEK | 48,236 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP iz usluga | 692,917 milijardi SEK | 760,605 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 393,121 milijardi SEK | 400,486 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto nacionalni dohodak | 1,704 Bio. SEK | 1,59 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 Godišnja stopa rasta BDP-a | 0,7 % | −0,1 % | Kvartal |
🇸🇪 Mjesečni BDP MoM | 0,9 % | −0,1 % | Mjesečno |
🇸🇪 Mjesečni BDP YoY | −1,1 % | −0,8 % | Mjesečno |
🇸🇪 Rast BDP-a u cijeloj godini | −0,2 % | 2,8 % | Godišnje |
🇸🇪 Stopa rasta BDP | −0,8 % | 0,7 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz javne uprave
BDP iz javne uprave (GDP from Public Administration) je ključna kategorija u makroekonomskim analizama jer pruža uvid u ekonomski učinak javnog sektora unutar gospodarstva. Kao ozbiljan izvor za makroekonomske podatke, Eulerpool nastoji pružiti sveobuhvatne i točne informacije o svim važnim pokazateljima, uključujući ovu kategoriju. Javna uprava ima značajan utjecaj na gospodarski razvoj i stabilnost zemlje. Ova kategorija BDP-a odražava vrijednost svih roba i usluga koje proizvede javni sektor, uključujući državne i lokalne vlasti, ali i sve druge javne institucije financirane iz proračuna. BDP iz javne uprave obuhvaća širok spektar djelatnosti, od obrazovanja i zdravstvene skrbi do obrane i socijalne zaštite. Javna uprava nije samo korisnik proračunskih sredstava, već i značajan dionik u generiranju ekonomske aktivnosti. Pružanje javnih usluga često vodi do poboljšanja ukupne produktivnosti gospodarstva kroz bolje obrazovanje, javno zdravlje i infrastrukturu. Nadalje, javna ulaganja mogu potaknuti privatni sektor kroz različite ekonomske multiplikacijske efekte. BDP iz javne uprave specifičan je po svojoj metodologiji izračuna. Za razliku od privatnog sektora, gdje je lako utvrditi tržišne cijene i dodanu vrijednost, usluge javne uprave često nemaju tržišnu cijenu. Stoga se vrijednost ovih usluga obično procjenjuje na temelju troškova proizvodnje, uključujući troškove rada, materijala i usluga, te amortizaciju kapitalne opreme. Jedna od ključnih komponenti u analizi BDP-a iz javne uprave je izdvajanje za plaće zaposlenika u javnom sektoru. Te plaće čine značajan dio ukupnih troškova, a njihova dinamika može pružiti važne signale o ekonomskim trendovima i politikama zapošljavanja. Osim toga, analiza ovih podataka može otkriti razlike u plaćama između različitih sektora javne uprave i regiona, što može biti korisno za politike ravnomjernog razvoja. Još jedno važno područje BDP-a iz javne uprave su kapitalne investicije. Ulaganja u infrastrukturu poput cesta, mostova, škola i bolnica mogu imati različite kratkoročne i dugoročne učinke na gospodarstvo. Kratkoročno, ta ulaganja često potiču zapošljavanje i potrošnju. Dugoročno, poboljšana infrastruktura može povećati produktivnost i konkurentnost gospodarstva. Fiskalna politika također ima značajan utjecaj na BDP iz javne uprave. Povećanje javne potrošnje može stimulirati gospodarstvo, ali prekomjerno trošenje može voditi do deficita i rasta javnog duga. S druge strane, politike štednje mogu smanjiti javne izdatke, ali isto tako mogu usporiti gospodarski rast ako su previše restriktivne. BDP iz javne uprave je i indikator političke stabilnosti i učinkovitosti vlade. Visoka razina transparentnosti i odgovornosti može povećati povjerenje građana i investitora, dok korupcija i loše upravljanje mogu imati suprotan učinak. Makroekonomski analitičari stoga prate ove podatke kako bi dobili cjelovitu sliku stanja u zemlji. U kontekstu međunarodnih usporedbi, BDP iz javne uprave omogućuje analizu i usporedbu između različitih zemalja. Na primjer, analiza udjela BDP-a iz javne uprave u odnosu na ukupni BDP može otkriti razlike u ekonomskim strukturama i političkim pristupima. Zemlje s većim udjelom javne potrošnje mogu imati snažniju socijalnu zaštitu, dok one s manjim udjelom možda naglašavaju privatnu inicijativu i tržišne mehanizme. Uza sve navedeno, nije iznenađujuće da BDP iz javne uprave često zauzima središnje mjesto u ekonomskoj politici i planiranju. Vlasti ga koriste za planiranje proračuna, alokaciju resursa i donošenje strateških odluka. Političari i donositelji odluka oslanjaju se na ove podatke kako bi procijenili učinke svojih politika, identificirali prioritete i usmjerili resurse tamo gdje su najpotrebniji. Iz perspektive Eulerpoola, pružanje točnih i pravovremenih podataka o BDP-u iz javne uprave ključno je za razumijevanje šire slike gospodarskog razvoja. Ovaj segment našeg sustava nudi detaljne analize, vremenske serije i usporedbe, omogućujući korisnicima precizne i temeljite uvide. Na kraju, BDP iz javne uprave nije samo brojka u ekonomskoj statistici. On je odraz politika, društvenih prioriteta i funkcionalnosti javnog sektora. Pravilno razumijevanje i analiza ovog pokazatelja mogu pružiti dublji uvid u temeljne ekonomije zemlje i pomoći u oblikovanju učinkovitih politika koje će poboljšati blagostanje svih građana.