Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Rumunjska Državni prihodi
Tečaj
Trenutna vrijednost Državni prihodi u Rumunjska iznosi 61,476 milijardi RON. Državni prihodi u Rumunjska porasli su na 61,476 milijardi RON na dan 01. 03. 2024., nakon što su bili 43,32 milijardi RON na dan 01. 02. 2024.. Od 01. 01. 2006. do 01. 04. 2024., prosječni BDP u Rumunjska iznosio je 59,42 milijardi RON. Najviša vrijednost ikad postignuta je na dan 01. 12. 2023. sa 253,39 milijardi RON, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 01. 2006. sa 3,70 milijardi RON.
Državni prihodi ·
Max
Prihodi države | |
---|---|
01. 01. 2006. | 3,70 milijardi RON |
01. 02. 2006. | 6,61 milijardi RON |
01. 03. 2006. | 9,55 milijardi RON |
01. 04. 2006. | 13,16 milijardi RON |
01. 05. 2006. | 16,84 milijardi RON |
01. 06. 2006. | 19,54 milijardi RON |
01. 07. 2006. | 24,37 milijardi RON |
01. 08. 2006. | 27,66 milijardi RON |
01. 09. 2006. | 31,23 milijardi RON |
01. 10. 2006. | 36,51 milijardi RON |
01. 11. 2006. | 39,73 milijardi RON |
01. 12. 2006. | 40,70 milijardi RON |
01. 01. 2007. | 3,94 milijardi RON |
01. 02. 2007. | 5,87 milijardi RON |
01. 03. 2007. | 8,38 milijardi RON |
01. 04. 2007. | 14,01 milijardi RON |
01. 05. 2007. | 18,22 milijardi RON |
01. 06. 2007. | 22,01 milijardi RON |
01. 07. 2007. | 28,08 milijardi RON |
01. 08. 2007. | 32,01 milijardi RON |
01. 09. 2007. | 36,21 milijardi RON |
01. 10. 2007. | 42,49 milijardi RON |
01. 11. 2007. | 46,58 milijardi RON |
01. 12. 2007. | 48,98 milijardi RON |
01. 01. 2008. | 7,28 milijardi RON |
01. 02. 2008. | 10,88 milijardi RON |
01. 03. 2008. | 14,97 milijardi RON |
01. 04. 2008. | 22,26 milijardi RON |
01. 05. 2008. | 26,56 milijardi RON |
01. 06. 2008. | 30,60 milijardi RON |
01. 07. 2008. | 38,71 milijardi RON |
01. 08. 2008. | 43,20 milijardi RON |
01. 09. 2008. | 48,24 milijardi RON |
01. 10. 2008. | 55,83 milijardi RON |
01. 11. 2008. | 58,55 milijardi RON |
01. 12. 2008. | 61,03 milijardi RON |
01. 01. 2009. | 6,36 milijardi RON |
01. 02. 2009. | 9,36 milijardi RON |
01. 03. 2009. | 11,79 milijardi RON |
01. 04. 2009. | 18,19 milijardi RON |
01. 05. 2009. | 21,88 milijardi RON |
01. 06. 2009. | 25,50 milijardi RON |
01. 07. 2009. | 31,02 milijardi RON |
01. 08. 2009. | 34,34 milijardi RON |
01. 09. 2009. | 39,11 milijardi RON |
01. 10. 2009. | 45,45 milijardi RON |
01. 11. 2009. | 49,97 milijardi RON |
01. 12. 2009. | 54,68 milijardi RON |
01. 01. 2010. | 5,82 milijardi RON |
01. 02. 2010. | 8,78 milijardi RON |
01. 03. 2010. | 12,17 milijardi RON |
01. 04. 2010. | 18,85 milijardi RON |
01. 05. 2010. | 22,36 milijardi RON |
01. 06. 2010. | 27,57 milijardi RON |
01. 07. 2010. | 34,36 milijardi RON |
01. 08. 2010. | 40,19 milijardi RON |
01. 09. 2010. | 46,60 milijardi RON |
01. 10. 2010. | 54,90 milijardi RON |
01. 11. 2010. | 60,61 milijardi RON |
01. 12. 2010. | 68,05 milijardi RON |
01. 01. 2011. | 6,87 milijardi RON |
01. 02. 2011. | 11,61 milijardi RON |
01. 03. 2011. | 16,67 milijardi RON |
01. 04. 2011. | 24,66 milijardi RON |
01. 05. 2011. | 30,01 milijardi RON |
01. 06. 2011. | 36,37 milijardi RON |
01. 07. 2011. | 44,60 milijardi RON |
01. 08. 2011. | 50,48 milijardi RON |
01. 09. 2011. | 57,08 milijardi RON |
01. 10. 2011. | 65,41 milijardi RON |
01. 11. 2011. | 71,24 milijardi RON |
01. 12. 2011. | 79,37 milijardi RON |
01. 01. 2012. | 8,10 milijardi RON |
01. 02. 2012. | 12,40 milijardi RON |
01. 03. 2012. | 19,62 milijardi RON |
01. 04. 2012. | 27,46 milijardi RON |
01. 05. 2012. | 33,62 milijardi RON |
01. 06. 2012. | 41,55 milijardi RON |
01. 07. 2012. | 49,83 milijardi RON |
01. 08. 2012. | 56,93 milijardi RON |
01. 09. 2012. | 63,82 milijardi RON |
01. 10. 2012. | 72,59 milijardi RON |
01. 11. 2012. | 78,55 milijardi RON |
01. 12. 2012. | 87,17 milijardi RON |
01. 01. 2013. | 7,06 milijardi RON |
01. 02. 2013. | 11,88 milijardi RON |
01. 03. 2013. | 20,01 milijardi RON |
01. 04. 2013. | 27,78 milijardi RON |
01. 05. 2013. | 35,21 milijardi RON |
01. 06. 2013. | 43,75 milijardi RON |
01. 07. 2013. | 52,99 milijardi RON |
01. 08. 2013. | 59,54 milijardi RON |
01. 09. 2013. | 66,55 milijardi RON |
01. 10. 2013. | 76,29 milijardi RON |
01. 11. 2013. | 83,01 milijardi RON |
01. 12. 2013. | 90,56 milijardi RON |
01. 01. 2014. | 8,70 milijardi RON |
01. 02. 2014. | 12,62 milijardi RON |
01. 03. 2014. | 20,80 milijardi RON |
01. 04. 2014. | 30,47 milijardi RON |
01. 05. 2014. | 37,57 milijardi RON |
01. 06. 2014. | 44,85 milijardi RON |
01. 07. 2014. | 55,49 milijardi RON |
01. 08. 2014. | 62,46 milijardi RON |
01. 09. 2014. | 70,71 milijardi RON |
01. 10. 2014. | 82,40 milijardi RON |
01. 11. 2014. | 90,07 milijardi RON |
01. 12. 2014. | 95,37 milijardi RON |
01. 01. 2015. | 9,07 milijardi RON |
01. 02. 2015. | 14,89 milijardi RON |
01. 03. 2015. | 24,05 milijardi RON |
01. 04. 2015. | 35,35 milijardi RON |
01. 05. 2015. | 43,07 milijardi RON |
01. 06. 2015. | 51,05 milijardi RON |
01. 07. 2015. | 63,15 milijardi RON |
01. 08. 2015. | 70,57 milijardi RON |
01. 09. 2015. | 78,41 milijardi RON |
01. 10. 2015. | 90,33 milijardi RON |
01. 11. 2015. | 97,87 milijardi RON |
01. 12. 2015. | 105,71 milijardi RON |
01. 01. 2016. | 10,26 milijardi RON |
01. 02. 2016. | 15,97 milijardi RON |
01. 03. 2016. | 25,47 milijardi RON |
01. 04. 2016. | 34,05 milijardi RON |
01. 05. 2016. | 41,83 milijardi RON |
01. 06. 2016. | 48,80 milijardi RON |
01. 07. 2016. | 60,02 milijardi RON |
01. 08. 2016. | 68,34 milijardi RON |
01. 09. 2016. | 76,49 milijardi RON |
01. 10. 2016. | 87,78 milijardi RON |
01. 11. 2016. | 95,81 milijardi RON |
01. 12. 2016. | 101,48 milijardi RON |
01. 01. 2017. | 8,97 milijardi RON |
01. 02. 2017. | 13,56 milijardi RON |
01. 03. 2017. | 25,59 milijardi RON |
01. 04. 2017. | 34,78 milijardi RON |
01. 05. 2017. | 41,62 milijardi RON |
01. 06. 2017. | 49,58 milijardi RON |
01. 07. 2017. | 61,93 milijardi RON |
01. 08. 2017. | 69,86 milijardi RON |
01. 09. 2017. | 78,70 milijardi RON |
01. 10. 2017. | 94,32 milijardi RON |
01. 11. 2017. | 103,13 milijardi RON |
01. 12. 2017. | 113,02 milijardi RON |
01. 01. 2018. | 11,27 milijardi RON |
01. 02. 2018. | 18,76 milijardi RON |
01. 03. 2018. | 29,48 milijardi RON |
01. 04. 2018. | 41,50 milijardi RON |
01. 05. 2018. | 50,52 milijardi RON |
01. 06. 2018. | 58,36 milijardi RON |
01. 07. 2018. | 74,78 milijardi RON |
01. 08. 2018. | 84,08 milijardi RON |
01. 09. 2018. | 93,62 milijardi RON |
01. 10. 2018. | 107,90 milijardi RON |
01. 11. 2018. | 124,05 milijardi RON |
01. 12. 2018. | 144,01 milijardi RON |
01. 01. 2019. | 15,34 milijardi RON |
01. 02. 2019. | 24,14 milijardi RON |
01. 03. 2019. | 37,33 milijardi RON |
01. 04. 2019. | 49,18 milijardi RON |
01. 05. 2019. | 58,57 milijardi RON |
01. 06. 2019. | 70,90 milijardi RON |
01. 07. 2019. | 88,07 milijardi RON |
01. 08. 2019. | 97,85 milijardi RON |
01. 09. 2019. | 107,78 milijardi RON |
01. 10. 2019. | 124,77 milijardi RON |
01. 11. 2019. | 137,42 milijardi RON |
01. 12. 2019. | 152,48 milijardi RON |
01. 01. 2020. | 12,91 milijardi RON |
01. 02. 2020. | 21,15 milijardi RON |
01. 03. 2020. | 28,42 milijardi RON |
01. 04. 2020. | 41,20 milijardi RON |
01. 05. 2020. | 49,63 milijardi RON |
01. 06. 2020. | 61,09 milijardi RON |
01. 07. 2020. | 74,42 milijardi RON |
01. 08. 2020. | 85,23 milijardi RON |
01. 09. 2020. | 96,34 milijardi RON |
01. 10. 2020. | 116,12 milijardi RON |
01. 11. 2020. | 129,19 milijardi RON |
01. 12. 2020. | 141,02 milijardi RON |
01. 01. 2021. | 15,56 milijardi RON |
01. 02. 2021. | 24,32 milijardi RON |
01. 03. 2021. | 38,26 milijardi RON |
01. 04. 2021. | 54,94 milijardi RON |
01. 05. 2021. | 67,01 milijardi RON |
01. 06. 2021. | 79,15 milijardi RON |
01. 07. 2021. | 97,10 milijardi RON |
01. 08. 2021. | 109,96 milijardi RON |
01. 09. 2021. | 122,98 milijardi RON |
01. 10. 2021. | 144,19 milijardi RON |
01. 11. 2021. | 160,11 milijardi RON |
01. 12. 2021. | 174,40 milijardi RON |
01. 01. 2022. | 20,71 milijardi RON |
01. 02. 2022. | 34,91 milijardi RON |
01. 03. 2022. | 49,26 milijardi RON |
01. 04. 2022. | 69,46 milijardi RON |
01. 05. 2022. | 84,97 milijardi RON |
01. 06. 2022. | 105,91 milijardi RON |
01. 07. 2022. | 129,13 milijardi RON |
01. 08. 2022. | 146,65 milijardi RON |
01. 09. 2022. | 165,40 milijardi RON |
01. 10. 2022. | 194,93 milijardi RON |
01. 11. 2022. | 212,64 milijardi RON |
01. 12. 2022. | 232,60 milijardi RON |
01. 01. 2023. | 21,30 milijardi RON |
01. 02. 2023. | 34,08 milijardi RON |
01. 03. 2023. | 50,28 milijardi RON |
01. 04. 2023. | 73,65 milijardi RON |
01. 05. 2023. | 90,09 milijardi RON |
01. 06. 2023. | 114,40 milijardi RON |
01. 07. 2023. | 138,58 milijardi RON |
01. 08. 2023. | 159,41 milijardi RON |
01. 09. 2023. | 176,46 milijardi RON |
01. 10. 2023. | 205,36 milijardi RON |
01. 11. 2023. | 229,65 milijardi RON |
01. 12. 2023. | 253,39 milijardi RON |
01. 01. 2024. | 24,82 milijardi RON |
01. 02. 2024. | 43,32 milijardi RON |
01. 03. 2024. | 61,48 milijardi RON |
Državni prihodi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 61,476 milijardi RON |
01. 02. 2024. | 43,32 milijardi RON |
01. 01. 2024. | 24,825 milijardi RON |
01. 12. 2023. | 253,394 milijardi RON |
01. 11. 2023. | 229,649 milijardi RON |
01. 10. 2023. | 205,359 milijardi RON |
01. 09. 2023. | 176,456 milijardi RON |
01. 08. 2023. | 159,414 milijardi RON |
01. 07. 2023. | 138,576 milijardi RON |
01. 06. 2023. | 114,404 milijardi RON |
Slični makroekonomski pokazatelji za Državni prihodi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇷🇴 Državna potrošnja | 239,9 milijardi RON | 100,907 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Državna potrošnja | 25,371 milijardi RON | 28,969 milijardi RON | Kvartal |
🇷🇴 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 40,2 % of GDP | 40 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Državni dug | 933,82 milijardi RON | 933,084 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Državni proračun | −5,6 % of GDP | −6,3 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Dug države prema BDP-u | 48,8 % of GDP | 47,5 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Indeks korupcije | 46 Points | 46 Points | Godišnje |
🇷🇴 Rang korupcije | 63 | 63 | Godišnje |
🇷🇴 vojni troškovi | 5,611 milijardi USD | 5,188 milijardi USD | Godišnje |
🇷🇴 Vrijednost državnog proračuna | −57,3 milijardi RON | −39,431 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Zahtjevi za azil | 235 persons | 285 persons | Mjesečno |
Vladini prihodi odnose se na sve prihode koje vlada dobiva, uključujući poreze, carinske pristojbe, prihode od državnih poduzeća, kapitalne prihode i stranu pomoć. Vladini prihodi su dio izračuna ravnoteže državnog proračuna.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Državni prihodi
Kategorija "Vladini prihodi" na našoj web stranici Eulerpool obuhvaća složene i raznolike vrste primanja kojima suverene države stječu financijska sredstva za financiranje svojih aktivnosti i usluga. Kao profesionalna platforma specijalizirana za prikazivanje makroekonomskih podataka, mi pružamo detaljan uvid u različite aspekte i izvore vladinih prihoda, analizirajući kako se tim prihodima upravlja te koje su njihove ključne komponente i implikacije za šire gospodarstvo. Vladini prihodi, poznati i kao fiskalni prihodi, od presudne su važnosti za održavanje fiskalne stabilnosti i omogućavanje države da ispunjava svoje ekonomske i socijalne obveze. Oni omogućuju vladi financiranje javnih dobara i usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, te socijalno osiguranje. Bez stabilnih i adekvatnih prihoda, vlada bi se suočila s ozbiljnim ograničenjima u provedbi svojih politika i programa. Postoji nekoliko ključnih izvora vladinih prihoda, među kojima najvažniju ulogu imaju porezi. Porezni sustav zemlje, koji uključuje različite vrste poreza poput poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost (PDV), korporacijski porez, carinske pristojbe i trošarine, predstavlja osnovnu komponentu ukupnih prihoda. Svaka od tih vrsta poreza ima specifične karakteristike i doprinosi u različitim omjerima ovisno o strukturi gospodarskih djelatnosti i socijalnim potrebama stanovništva. Porez na dohodak, primjerice, najčešće se naplaćuje od pojedinaca i kućanstava na osnovu njihovih prihoda. Ovaj porez ima veliku ulogu u redistribuciji bogatstva unutar društva, smanjujući nejednakosti i pružajući financijska sredstva za socijalne programe i javne usluge. S druge strane, porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se na širok spektrum roba i usluga te je značajan izvor prihoda koji ima relativno stabilan tok, budući da se naplaćuje pri svakoj transakciji. Osim poreza, drugi važan izvor vladinih prihoda dolazi iz različitih vrsta pristojbi i naknada koje se naplaćuju za usluge koje pruža vlada. To mogu biti administrativne pristojbe, naknade za izdavanje dozvola i licenci, te sudske pristojbe. Ove pristojbe i naknade igraju dvostruku funkciju – ne samo da prikupljaju sredstva za vladu već i reguliraju ili ograničavaju određene aktivnosti u skladu s politikama javnog interesa. Također, važan komponent vladinih prihoda su prihodi od javnih poduzeća i imovine. Država često posjeduje različite vrste imovine - od poljoprivrednog i šumskog zemljišta do zgrada i infrastrukturnih objekata, kao i kontrolne udjele u raznim poduzećima. Prihodi koji proizlaze iz ovih izvora uključuju najamnine, dividende od vlasničkih udjela, te prihode od prodaje roba i usluga koje pružaju javna poduzeća. Upravljanje ovom imovinom i strateškim resursima radi optimalnog generiranja prihoda često je ključno pitanje za mnoge vlade. Međutim, vladini prihodi nisu uvijek konstantni i stabilni. Fluktuacije u gospodarstvu, promjene u zakonodavstvu, te međunarodni događaji i trendovi mogu značajno utjecati na iznose koji se prikupljaju. Također, fiskalna politika, koja uključuje odluke o visini i strukturi poreza te raspodjeli državne potrošnje, ima veliki utjecaj na ukupne prihode. Važno je za vladu imati fleksibilnost i sposobnost prilagodbe kako bi mogla učinkovito odgovoriti na promjenjive okolnosti i osigurati dugoročnu fiskalnu održivost. Primjena modernih tehnologija i podataka također ima veliki potencijal za poboljšanje učinkovitosti prikupljanja vladinih prihoda. Digitalizacija poreznih sustava, primjena analitike velikih podataka, te korištenje raznih informacijskih sustava može znatno povećati točnost i učinkovitost u naplati poreza i drugih pristojbi, smanjujući tako mogućnosti za prijevare i izbjegavanje poreza. U zaključku, razumijevanje i analiza vladinih prihoda ključno je za svaku državu koja teži održivoj fiskalnoj politici i efikasnom pružanju javnih usluga. Naša web stranica Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o svim aspektima vladinih prihoda, omogućavajući istraživačima, analitičarima, političarima i općoj javnosti uvid u ključne komponente i procese koji oblikuju financijsku stabilnost i gospodarski razvoj. Kroz našu platformu omogućavamo dublje razumijevanje kompleksnih dinamika koje stoje iza podataka o vladinim prihodima, pružajući sveobuhvatne analize i uvide potrebne za donošenje informiranih odluka.